Governu organiza selebrasaun sira ba Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian da-15

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 19 fulan-maiu tinan 2017

Governu organiza selebrasaun sira ba Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian da-15

Ho ponteiru relójiu nian ne’ebé hatudu loloos ba kalan fahe-rua (meia-noite), momentu ne’ebé marka ona ba restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian to’o ona. Iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002. Ema hotu halibur malu hodi selebra rohan husi Timor-Leste nia luta ne’ebé naruk ba autodeterminasaun no fó sai ba mundu tomak Restaurasaun Independénsia, ne’ebé proklama ba dala uluk husi Francisco Xavier do Amaral, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002 ne’e, sorumutuk boot liu hala’o iha Tasi-Tolu, iha Dili, iha ne’ebé hala’o serimónia ofisiál ne’e. Bainaka sira husi rai-li’ur mai hamutuk ho dirijente timoroan sira no sidadaun rihun ba rihun ne’ebé kontente tebes-tebes, atu selebra no fó onra ba momentu istóriku ida ne’e.

Tinan sanulu-resin-lima liu tiha, selebrasaun sira ne’e hala’o fila-fali iha Tasi-Tolu, iha ne’ebé, simbolikamente, iha kalan fahe-rua Francisco Guterres “Lu-Olo”, sei simu pose nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian dahaat.

Governu, liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál, organiza ona progama ida kona-ba eventu sira iha loron balu nia laran, atu komemora Loron Nasionál ne’e, ne’ebé hahú iha loron 18 fulan-maiu, dadeer, ho misa ida. Iha loron 19 fulan-maiu programa ne’e kontinua iha Tasi-Tolu, husi tuku 6:00 to’o fali tuku 6:00 loron 20 nian. Iha loron hanesan, sei hala’o Serimónia Hatuun Bandeira iha Tasi-Tolu, iha tuku: 16:00. Inaugurasaun ba estátua Proklamadór Francisco Xavier do Amaral nian sei hala’o iha fatin ne’ebé besik odamatan tama ba Sentru Konvensoins Dili nian, iha loron 20 fulan-maiu, husi tuku 15:30 to’o tuku 19:00

Aleinde selebrasaun sira ne’e, sei hala’o mós konferénsia internasionál boot ida iha Sentru Konvensoins Dili, ne’ebé sei ko’alia liu kona-ba Ajenda tinan 2030 Nasoins Unidas nian, ho tema “Roteiru ida ba ODS iha país frajil sira no Estadu sira ne’ebé afetadu husi konflitu” [iha loron 22 no 23 fulan-maiu]. Iha loron ne’e mós sei hala’o mós eventu  tolu: “Diversifikasaun ekonómika iha era ODS nian” [loron 21 fulan-maiu], “Saúde iha era Ajenda tinan 2030 nian ba Dezenvolvimentu Sustentavel – Programa Saúde iha Familia” [loron 23 fulan-maiu] no iha tempu hanesan sei hala’o mós eventu ida kona-ba Objetivu 14, Preteje Moris Tasik (Vida Marinha) – Konservasaun no utilizasaun sustentavel husi tasi-boot [oseanu] sira, tasi no rekursu tasik sira ba dezenvolvimentu sustentavel [loron 23 fulan-maiu].

Relasiona ho aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian da-15, Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “iha tinan sanulu-resin-lima ne’e nia laran, Timor-Leste hametin ona pás, harii instituisaun Estadu nian, harii sistema saúde no sistema edukasaun nian ne’ebé so’i ba populasaun tomak, harii infraestrutura importante sira no hadi’a duni buat lubuk ida ba ita-nia povu nia moris-di’ak. Buat hirak ne’e hotu iha nasaun pós-konflitu ida, ne’ebé bele dehan tenke hahú husi zero, moris fila-fali husi ahi-kadesan hafoin tinan 1999. Daudaun ne’e ita selebra Loron Libertasaun nian, ne’ebé ita-nia maun no bin sira alkansa tiha ona, ita hato’o benvindu ba ita-nia Prezidente foun, ita halo reflesaun kona-ba jornada ne’ebé ita halo to’o oras ne’e no ita sei asume kompromisu atu kontinua harii no serbí ita-nia Repúblika Demokrátika Timor-Leste, independente, ne’ebé ita hadomi!” REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=17961