Sorumutuk Konsellu Ministru iha loron 16 fulan-maiu tinan 2017

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Dili, loron 16 fulan-maiu tinan 2017

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-maiu tinan 2017

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha loron-tersa ne’e, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona Roteiru ba implementasaun Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel - Ajenda tinan 2030, iha Timor-Leste. Dokumentu ne’e, ho pájina hamutuk besik 50, hakerek kona-ba etapa sira, metodolojia no ligasaun institusionál sira ba aplikasaun Objetivu husi Dezenvolvimentu Sustentavel nian sira (ODS) tuir realidade Timor nian, no sai nu’udar ninia baze maka Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 (PED). Iha dokumentu ne’e halo ligasaun entre meta no prioridade sira husi PED ho ODS, atu atinje progresu sira ne’ebé efetivu husi dezenvolvimentu sustentavel. Iha loron 23 fulan-maiu, tuir fali komemorasaun sira kona-ba aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian, iha Dili, sei halo mós análize iha Konferénsia Globál Ajenda tinan 2030: Roteiru ba Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel iha Estadu Frajil sira ne’ebé afetadu husi konflitu, ne’ebé ninia programa aprezenta ona iha Konsellu Ministrus husi Gabinete Primeiru-Ministru nian.

Iha sorumutuk ida ne’e, analiza mós programa kona-ba serimónia komemorasaun aniversáriu Restaurasaun Independénsia da-15  no serimónia simu pose Prezidente Repúblika nian, ne’ebé aprezenta husi Komisaun Organizadora eventu sira ne’e nian.

Bazeia ba proposta husi Ministru Estadu Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Agrikultura no Peskas nian, Konsellu Ministrus aprova ona alterasaun daruak ba Dekretu Governu n.2/2005, loron 6 fulan-jullu nian, kona-ba tarifa sira ba lisensa peska nian, inspesaun no servisu sira kona-ba atividade sira peska nian. Medida ida ne’e atualiza taxa sira ne’ebé aplika ba peska komersiál no ba fó sai sertifikadu kualidade nian sira no sertifikadu análize peskadu nian, hodi adapta tuir taxa ne’ebé kobra iha merkadu internasionál, ho objetivu atu aumenta reseita públika sira ne’ebé maihusi peska no mantein sustentabilidade husi atividade peska nian.

Hetan ona aprovasaun ba Proposta Lei kona-ba Seguransa, Saúde no Ijiene iha Serbisu-fatin, ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu, ho alterasaun hirak ne’ebé membru Konsellu Ministrus nian sira hato’o iha sorumutuk loron 31 fulan-janeiru tinan ida ne’e nian. Diploma ida ne’e fó dalan atu kumpre n. 2 husi artigu da-50 Konstituisaun nian no Lei Traballu nian, ida ne’ebé temi kona-ba kondisaun sira ne’ebé iha relasaun ho saúde serbisu-na’in sira, utente (ema sira ne’ebé uza ka iha direitu atu uza) no konsumidór sira, tuir regra sira husi Organizasaun Mundiál Saúde nian.

Bazeia ba proposta husi Ministériu Finansas, aprova ona alterasaun ida ba Dekretu Governu nian kona-ba Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2017, atubele fó dalan ba Ministériu Solidariedade Sosiál, ka ba entidade kompetente atu kumpre funsaun sira ne’ebé destina ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál nian, ne’ebé seidauk funsiona tomak loloos, atubele asume tranzitoriamente ezekusaun no jestaun globál kona-ba Orsamentu Seguransa Sosiál nian.

Konsellu Ministrus aprova ona alterasaun sira ba rejime Inskrisaun no Obrigasaun Kontributiva nian, ne’ebé hato’o husi servisu jurídiku sira Prezidénsia Repúblika nian, iha ámbitu prosesu publikasaun diploma sira, nune’e la taka dalan baaplikasaun husi sistema Seguransa Sosiál nian, ne’ebé aprova ona iha fulan-outubru tinan kotuk husi Parlamentu Nasionál no hahú tama iha vigór iha fulan-agostu oinmai.

Bazeia ba proposta husi Ministériu Turizmu, aprova ona atribusaun verba ba Konstrusaun Biblioteka Nasionál, ne’ebé ninia kriasaun, hetan aprovasaun iha tinan 2016.  Ba ida ne’e,  halo ona akordu ida ho Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais no ENI JPDA, parte rua ne’ebé sei sai hanesan parseiru iha konstrusaun edifísiu no espasu sira ne’ebé hale’u edifísiu ne’e.

Bazeia ba ba proposta husi Ministériu Defeza nian, aprova ona efetivu atu tama iha FALINTIL - Forsa Defeza Timor-Leste nian hahú husi tinan 2018, tuir lei no orientasaun estratéjika sira (FORSA 2020) ba dezenvolvimentu instituisaun ne’e nian. Efetivu anuál ne’ebé atu tama iha F-FDTL, hahú husi tinan 2018, maka na’in-600 feto/mane, iha klase prasa sira nian.

Konsellu Ministrus aprova ona emisaun ba karta podér tomak (plenu podér) nian ba Asinatura Programa Kuadru Kooperasaun iha Domíniu Defeza nian, entre Ministériu Defeza Nasionál Repúblika Portugeza no Ministériu Defeza Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba períodu tinan 2017-2021. Akordu Kuadru kona-ba Kooperasaun entre país rua ne’e asina ona iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002, hodi aliña objetivu estratéjiku sira ba kooperasaun globál entre Timor-Leste no Portugál. Programa Kuadru ba tinan lima oinmai tama mós projetu kooperasaun nian oin-oin sira iha domíniu Defeza nian, no sei haree liu ba-iha kapasitasaun institusionál, formasaun rekursus umanus no utilizasaun lian portugés.

Aprova ona kriasaun Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude nian, hodi kumpre Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, ne’ebé koloka juventude sira hanesan área prioritária ida ba dezenvolvimentu nasaun nian. Diploma ne’e define kompeténsia sira, kompozisaun no funsionamentu husi órgaun akonsellamentu nian ne’e, ne’ebé sei asegura koordenasaun entre entidade públika no privada oin-oin ne’ebé envolve iha área ne'e. Misaun husi Konsellu ne’e maka garante preparasaun kona-ba polítika sira no aplikasaun husi Planu Asaun nasionál sira ne’ebé iha relasaun ho estratéjia sira ne’ebé aprova ona iha Polítika Nasionál Juventude nian.

Bazeia ba proposta husi Ministériu Saúde, aprova ona asinatura ba akordu bilaterál rua: Memorandu Entendimentu ida ho Repúblika Índia nian iha área Kuidadu Saúde no Saúde Públika nian, atu reforsa kualidade husi rekursu umanu, materiál no infraestrutura sira ne’ebé eziste iha kuidadu saúde nian sira, edukasaun médika no formasaun nian, inklui medisina tradisionál no komplementár no peskiza, iha nasaun rua ne’e hotu; no Memorandu Entendimentu ho Repúblika Indonézia iha área Saúde nian ida, ne’ebé sei haree liu ba-iha Edukasaun no Formasaun.

Konsellu Ministrus analiza ona proposta sira ne’ebé aprezenta husi Estadu-membru sira husi Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) ba kandidatura ba kargu Diretór-Jerál organizasaun ne’e nian. Eleisaun ne’e sei hala’o iha sesaun da-70 Asembleia Mundiál Saúde nian, iha loron 23 fulan-maiu, iha Jenebra.

Aprova ona asinatura ba Akordu kona-ba Kooperasaun Ekonómika no Téknika ho Governu Repúblika Populár Xina, ba ezekusaun projetu sira iha área Saúde no Edukasaun nian, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.

Haree ba dezafiu sira ne’ebé mosu iha preparasaun Orsamentu Retifikativu tinan 2017 nian no Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2018, ho simu-pose Governu foun nian molok tinan fiskál ne’e nia rohan, Konsellu-Ministrus fó ona instrusaun ba Ministériu Finansas atu prepara dokumentu ida ne’ebé tau ketak prioridade nasionál sira ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu no iha Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel no polítika kontinuidade nian sira (hanesan Bolsa Inan nian no pensaun sira, no seluseluk tan), atu fasilita preparasaun Orsamentu Estadu husi Governu foun.

Analiza ona mós kona-ba projetu atu harii Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun Timor-Leste nian, atu jere rede informátika husi Governu no entidade públika sira seluk. REMATA

   Ba leten