Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 7 fulan Outubru tinan 2009

GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV

SEKRETARIA ESTADU KOSELLU MINISTRUS


KOMUNIKADU IMPRENSA

Reuniaun Konsellu Ministru nian loron 7 fulan Outubru tinan 2009


Konsellu Ministrus hala’o soru-mutu iha loron Kuarta ida ne’e, loron 7 fulan Outubru tinan 2009, iha sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:


1. Rezolusaun ne’ebé Aprova Programa “Parlamentu Foin-sa’e Nian”.

Hó objetivu atu kapasita foin-sa’e timoroan sira hó konxiénsia polítika ida ne’ebé di’ak liu no ba partisipasaun polítika iha vida públika, Kria ona espasu aprendizajen nian ida no prátika demokrasia nian ida, hó karater permanente no apartidáriu: Parlamento da Juventude, Parlamentu Foin-sa’e nian.
Funsaun espesífika hirak espasu ida ne’e nian mak dudu foinsa’e sira hodi adota hahalok ida ne’ebé responsavél iha sosiedade nian leet, ba sira nia hahalok sira rasik, bá mós ema seluk nia hahalok sira; fó informasaun kona-ba direitu, devér, liberdade no garantia fundamentál hirak ne’ebé sidadaun sira iha; Fó koñese kona-ba organizasaun husi podér polítiku, órgaun soberania nian sira, kompeténsia hirak ne’ebé sira iha no sira nia funsionamentu no oinsá sira ne’e halo interasaun bá malu; fó aten-barani bá foin sa’e sira atu ezerse sira nia direitu tuir dalan demokrasia nian no partisipa iha vida públika; Forma foin-sa’e sira atu sai lideransa ida ne’ebé iha responsabilidade; dezenvolve sensibilidade sosiál; Dezenvolve kapasidade atu ko’alia, Dada foin-sa’e sira para bele iha interese atu partisipa iha identifikasaun no kompriensaun Komunidade sira nia problema, no oinsá buka nia solusaun.
Parlamentu Foin-sa’e nian konstitui husi foin-sa’e hamutuk 130, hó idade entre tinan 12 to’o tinan 17, ne’ebé hili ba períodu tinan rua.
Sai hanesan kompeténsia Governu nian atu estabelese estatutu, kompeténsia, forma partisipasaun nian, organizasaun no funsionamentu husi Parlamentu Foinsa’e nian.
Atu dehan mós katak populasaun timor nian liu metade mak hó idade tinan 30 mai kraik, no parte populasaun nian ida ne’e iha importante iha istória libertasaun no independénsia Timor-Leste nian.


2. Dekretu Lei ne’ebé prorroga Prazu Daruak Rejistu ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian

Prazu ba realizasaun ba Períodu Rejistu ba Kombatente Libertasaun Nasionál ba dala rua, ne’ebé hahuu iha loron 1 fulan Maiu tinan 2009, Prorroga tán bá períodu fulan sanulu resin rua.
Maske nune’e, prazu ba rekerente sira atu prienxe rejistu remata iha loron 30 fulan Novembru, tempu hirak seluk (to’o fula Abríl tinan 2010) sei sai de’it hanesan tempu atu halo análize, retifikasaun no introdusaun informasaun iha baze daduz nian.
Prorrogasaun ida ne’e halo tanba importante atu garante rekoñesimentu, sein esesaun, ba sira hotuhotu ne’ebé luta ba independénsia Nasionál, no tanba faktu pedidu rejistu nian aas liu fali husi ida ne’ebé kalkula tiha ona.
Haonin hela katak, tuir Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, bainhira prosesu ne’ebé la’o remata ona”sei la admite tan kualkér pedidu seluk ba rejistu”.


3. Proposta Lei kona-ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2010

Orsamentu Jerál estadu nian (OJE) elabora atu fó kontinuidade ba prosesu konstrusaun no dezenvolvimentu infraestrutura nasionál.
Proposta Lei OJE ba tinan 2010 engloba reseita no despeza hotu-hotu Estadu Timor-Leste nian no kobre períodu ne’ebé hahuu husi loron 1 fulan Janeiru tinan 2010 to’o loron 31 fulan Dezembru tinan 2010.
Estimasaun husi totál reseita OJE husi fonte hotu-hotu (mina-rai, la’ós mina-rai, verba hirak husi parseiru dezenvolvimentu nian no reseita la’ós fiskál sira) hamutuk tokon 1, 480.4 dolar amérika nian. Totál husi dotasaun orsamentál hamutuk tokon 636.9 dolar amérika nian, no sei fahe hó forma tuir mai ne’e:

Tokon $ 97.7 dolar amérika ba saláriu no vensimentu;
Tokon $ 207.7 dolar amérika ba beins no servisu;
Tokon $ 28.8 dolar amérika ba Kapitál Menór;
Tokon $ 216.8 dolar amérika ba Kapitál Dezenvolvimentu;
Tokon $ 85.9 dolar amérika ba Transferénsia Públika;

La sura fundu autónomu sira, totál husi dotasaun orsamentál ba OJE hamutuk tokon $ 607.9 dolar amérika.
Konta husi Tezouru Estadu nian sura hó reseita no despeza hotu-hotu hahuu husi fundu autónomu sira ne’ebé finansia-an, liuliu Eletrisidade Timor-Leste nian (EDTL), Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste nian (ANATL), Autoridade Portuária Timor-Leste nian (APORTIL) no Institutu Jestaun Ekipamentu (IJE).
Totál husi estimativa husi despeza ba fundu autónomu ne’ebé finansia-an iha tinan 2010 mak tokon $ 29.0 dolar amérika husi ida ne’ebé tokon $ 18.5 dolar amérika transfere husi Governu Sentrál, ho objetivu atu fo subsídiu ba despeza hirak ne’ebé aas liu reseita hirak ne’ebé prevee.
Totál ne’ebé estima ba despeza hirak OJE nian mak hamutuk tokon $ 636.9 dolar amérika, iha mós reseita la’ós mina-rai ne’ebé estima bá tokon $ 87.3 dolar amérika nian, la sura hó reseita hirak husi fundu autónomu. Défise Fiskál hamutuk tokon $ 549.6 dolar amérika nian.


4. Tulun finanseira ba país hirak ne’ebé foin dadaun ne’e hetan dezastre naturál.

Haree ba akontesimentu trájiku ne’ebé mosu iha semana ida ne’e nia laran, iha Filipina, Indonézia, Tonga, Samoa no Vietname, Governu Repúblika Demokrátika Timor-leste, hatudu ninia apoiu no solidariedade ba povu no Governu hirak ne’e, ne’ebé hetan dezastre naturál, hakotu atu fó tulun finanseiru nu’udar dalan atu ajuda rain hirak ne’e hodi hakur difikuldade hirak ne’ebé mosu tanba situasaun dezastre nian ne’e.

 

   Ba leten