Governu selebra Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 3 fulan-maiu tinan 2017

Governu selebra Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Governu Timor-Leste hatudu ona ninia apoiu ba informasaun ida ne’ebé livre, iha okaziaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian, ne’ebé kria ona husi UNESCO – Organizasaun Nasoins Unidas nian ba Edukasaun, Siénsia no Kultura, iha tinan 1993 no mundu tomak selebra iha loron 3 fulan-maiu. Tema ba tinan ida ne’e nian maka “hanoin krítiku ba tempu krítiku sira: knaar Komunikasaun Sosiál nian iha avansu sosiedade pasífika no justa sira”. Tema ida ne’e liga direta ho Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel Nasoins Unidas nian no liuliu ho Objetivu 16, ne’ebé defende husi Timor-Leste, ne’ebé afirma determinasaun atu “públiku bele hetan informasaun no proteje liberdade fundamentál sira”.

Iha semana liubá, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hasoru-malu ho Prezidente no membru sira Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, hodi fó parabéns ba sira iha sira-nia aniversáriu dahuluk. Iha okaziaun ne’e, Na’i-ulun ne’e hetan informasaun kona-ba atividade ikus liu nian sira husi órgaun reguladór meiu Komunikasaun Sosiál nian sira no partisipa ona iha debate kona-ba kontribuisaun husi “órgaun Komunikasaun Independente no livre sira atubele alkansa Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel. Primeiru-Ministru hatán ba konvite husi Konsellu Imprensa atu partisipa, hanesan oradór prinsipál, iha konferénsia internasionál ida kona-ba “Promosaun liberdade Imprensa no liberdade espresaun nian iha Sudeste Aziátiku no iha Pasífiku”, ne’ebé sei hala’o iha loron 9 no loron 10 fulan-maiu iha Dili.

Governu Konstitusionál VI promove ona to’o oras ne’e, kreximentu setór Komunikasaun Sosiál nian no dezenvolvimentu ba ninia padraun profisionál sira. Aleinde ne’e, Governu mós buka hadi’a nafatin asesu ba informasaun Governu nian no kria ona “Rejime kona-ba asesu ba dokumentu ofisiál sira”, ne’ebé mai hodi garante “direitu sira kona-ba asesu ba dokumentu ofisiál sira, husi parte sira ne’ebé iha interese, ne’ebé integra iha modelu Governu nakloke (abertu) ida”. Índise Mundiál kona-ba Liberdade Imprensa tinan ida ne’e nian, ne’ebé tau-hamutuk no daudaun ne’e habelar ona husi asosiasaun Reporter sira ne’ebé la iha Ketan (Sem Fronteiras), hatuur Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé hetan klasifikasaun di’ak liu iha Sudeste Aziátiku nian relasiona ho “nivel liberdade nian ne’ebé fó ba jornalista sira”, no tau ita-nia país iha pozisaun 98, entre país 180 ne’ebé hetan ona avaliasaun husi asosiasaun ne’e iha mundu tomak.

Portavós Governu nian, Ministru Agio Pereira, hateten katak “laiha laran-rua katak órgaun Komunikasaun nian sira ne’ebé livre no independente iha knaar importante ida iha dezenvolvimentu sosiedade sira ne’ebé justa no inkluziva, hodi kontribui ba konkretizasaun meta 16 husi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian. Governu Timor-Leste nafatin tau-matan ba buat hirak ne’ebé presiza atu hadi’a, no hala’o nafatin knaar atu fasilita asesu ba informasaun no kontinua ninia kompromisu iha apoiu ba dezenvolvimentu husi ita-nia setór Komunikasaun Sosiál nian ne’ebé dinámiku. Ohin, ita fó mós omenajen ba jornalista sira ne’ebé lakon ona sira-nia vida bainhira kumpre sira-nia funsaun sira, no hanoin hikas liuliu sira ne’ebé lakon ona sira-nia vida durante ita-nia luta ba ukun rasik an”. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=17816