Governu hatudu transparénsia no responsabilidade iha revizaun kona-ba Konta Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 17 fulan-abril tinan 2017

Governu hatudu transparénsia no responsabilidade iha revizaun kona-ba Konta Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015

Iha loron 17 fulan-abríl, relatóriu sira kona-ba Konta Jerál Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015 debate ona iha Parlamentu Nasionál. Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, iha nia diskursu aprezentasaun nian, hateten katak Governu felisita “debate franku no konstrutivu” kona-ba konta sira ne’ebé aprezenta ona. Na’i-ulun ne’e dehan sai mós kona-ba kompromisu Governu nian atu hadi’a nafatin kona-ba Konta Estadu nian sira husi aspetu hotu-hotu jestaun finansa públika sira, parte importante husi prosesu “konstrusaun Estadu no Nasaun nian”.

Iha debate ne’e nia rohan, Relatóriu sira husi Kámara Kontas husi Tribunál Rekursu kona-ba Konta Jerál Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015 hetan aprovasaun ho lian ida de’it (unanimidade). Deputadu sira verifika ho haksolok katak rekomendasaun sira ne’ebé hato’o ona liuhusi relatóriu sira ne’e, barak liu maka Governu Konstitusionál VI adota tiha ona, iha ninia determinasaun atu hadi’a kualidade husi planeamentu no orsamentasaun, atubele alkansa ezekusaun despeza públika nian ida ne’ebé efisiente no efikáz liután.

Hahú kedas husi tinan 2016, Ministériu no organizmu sira iha ona obrigasaun atu halo aprezentasaun kona-ba proposta sira ne’ebé espesifika programa no atividade sira no proposta sira ne’ebé mak aprezenta ligasaun ida transparente no iha justifikasaun ba orsamentu sira ne’e. Planu anuál sira ne’e inklui deskrisaun kona-ba programa no atividade nian sira, indikadór-xave hirak ne’ebé iha relasaun ho programa no atividade sira ne’e, métodu verifikasaun nian sira, dadus sira ne’ebé sai nu’udar referénsia, rezultadu sira ne’ebé maka hakarak hetan no orsamentu espesífiku ida ne’ebé iha relasaun ho planu anuál sira ne’e. No hirak ne’e hotu bele hetan liuhusi asesu online iha pájina internet Ministériu Finansas nian.

Aleinde ida-ne’e, organizmu 25 Governu nian daudaun ne’e liga hela ba sistema informátiku ida kona-ba “Orsamentu tuir Programa sira” ne’ebé akompaña automátiku despeza sira atu hetan liután transparénsia no responsabilizasaun.

Relatóriu sira husi Tribunál Kontas, ne’ebé oras ne’e Parlamentu Nasionál debate hela, inklui paresér ida kona-ba legalidade no regularidade husi operasaun sira ne’ebé Governu halo ona, haree fila-fali efisiénsia husi jestaun kona-ba fundu públiku sira, fiabilidade husi sistema kontrolu internu nian sira no halo rekomendasaun sira. Relatóriu rua ne’e hotu (tinan 2014 no 2015 nian) verifika katak Governu utiliza ona Fundu Konsolidadu Timor-Leste nian, Fundu Infraestruturas no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu ho forma ida ne’ebé halo tuir “prinsípiu konstitusionál, jurídiku no regulamentár sira”. Paresér ne’ebé fó-sai ne’e hateten katak Konta Jerál Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015 “iha kondisaun atubele hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál”.

Portavós, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “debate konstrutivu iha Parlamentu Nasionál no aprovasaun ba Konta Jerál Estadu nian sira husi tinan 2014 no 2015 ne’e konfirma abordajen ida ne’ebé rigoroza husi jestaun finanseira kona-ba fundu públiku sira Timor-Leste nian. Governu partisipa ona iha prosesu tomak tranparénsia no responsabilizasaun nian no iha determinasaun nafatin atu hetan utilizasaun ne’ebé efisiente no efikás liután husi fundu públiku sira ba ita-nia nasaun nia dezenvolvimentu no atu hadi’a ita-nia povu nia moris” REMATA

   Ba leten