Esplorasaun mina-rai no gás iha rai-maran sei halo iha tempu badak

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 12 fulan-abril tinan 2017

Esplorasaun mina-rai no gás iha rai-maran sei halo iha tempu badak

Asinatura iha semana hirak ikus ne’e, ba Kontratu Partilla Produsaun nian hamutuk rua, husi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, marka inísiu husi programa peskiza nian ida kona-ba mina-rai no gás iha rai-maran no sai hanesan pasu importante ida ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Bainhira aproveita potensiál boot zona sudoeste nasaun nian, kontratu rua ne’e sei abranje área ida besik kilómetru kuadradu rihun 2 no inklui obrigasaun minímu serbisu nian iha tinan tolu oinmai, inklui levantamentu sísmiku 2D, estudu kona-ba impaktu ambientál no perfurasaun sira ba peskiza.

Kontratu rua, ida (PSC TL-OT-17-08) ba Munisípiu Kovalima no Munisípiu Bobonaru no ida seluk (PSC TL-OT-17-09) ba Munisípiu Manufahi no Munisípiu Ainaru, fó ba TIMOR GAP Onshore Block, Unipessoal, LDA., filiál ida husi empreza públika petrolífera Timor-Leste (TIMOR GAP), no ba Timor Resources Pty Ltd, empreza Austrália nian ida ne’ebé halo parte iha Nepean Group. Empreza rua ne’e ida-idak hetan 50% husi partisipasaun iha empriendimentu ne’e.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Alfredo Pires, Prezidente TIMOR GAP, Francisco Monteiro, Prezidente Grupu Nepean nian, David Fuller, no Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, Gualdino da Silva, partisipa iha serimónia asinatura nian, ne’ebé hala’o iha Hotel Novo Turismo, iha loron 7 fulan-abril.

Francisco Monteiro, Prezidente no Diretór Ezekutivu TIMOR GAP nian, manifesta ninia orgullu tanba “bele serbisu hamutuk ho Timor Resources” no ninia dezeju atu projetu ne’e bele “iha susesu di’ak liután atu hetan mina-rai no parseria ida ne’e sei metin ba dékada barak”.

Knaar husi TIMOR GAP iha esplorasaun iha rai-maran fundamentál, ho objetivu atu atribui partisipasaun ida ne’ebé boot tebes husi sidadaun timoroan sira iha indústria mina-rai nian. Programa Governu Konstituisaun VI nian hateten katak atividade empreza ne’e nian “sentrál ba estratéjia dezenvolvimentu husi ita-nia indústria mina-rai nian” no loke dalan ne’ebé luan “atu nune’e Timor-Leste bele iha partisipasaun direta iha negósiu ne’e no hetan benefísiu husi espansaun setór ne’e nian.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “Aleinde esforsu sira atu diversifika ekonomia Timor-Leste nian, dezenvolvimentu kontínuu husi ita-nia setór petróleu no gás, pilár ida husi dezenvolvimentu ekonómiku país nian, importante tebes. Ita hatene kle’ur tiha ona, iha tinan barak liubá, katak ita iha potensiál kona-ba área sira ne’ebé akordu sira ne’e abranje. Atividade buka-hatene (prospesaun) nian ne’ebé maka sei hala’o iha tinan sira oin-mai hetan autorizasaun husi Governu. Ita kontinua fó apoiu ba dezenvolvimentu setór ne’e nian, atubele aumenta partisipasaun husi sidadaun timoroan sira, ho kompromisu ida kona-ba transparénsia iha reseita sira, formasaun ba ita-nia rekursu umanu no konstrusaun no manutensaun infraestrutura sira”. REMATA

 

Autoridade Nasionál Petróleu no Minerasi no TIMOR GAP fó-sai ona mós komunikadu imprensa kona-ba asinatura ba Kontratu kona-ba Partilla Produsaun nian.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=17711