Governu reafirma kompromisu sira iha Loron Internasionál Feto nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 10 fulan-marsu tinan 2017

Governu reafirma kompromisu sira iha Loron Internasionál Feto nian

Iha Loron Internasionál Feto nian, loron 8 fulan-marsu, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, fó sai ba públiku mensajen ida, hodi reafirma kompromisu Governu nian ba igualdade entre seksu sira no konvida mane sira, labarik-mane sira “atu hala’o knaar ida ativu liu, hodi fó apoiu no hakbiit Feto sira iha ekonomia no sosiál nian.”

Primeiru-Ministru hateten katak iha tranzisaun Timor-Leste nian ba sosiedade ida ne’ebé moderna liu “ ita tenke harii Timor-Leste ida ne’ebé la hein de’it katak feto no labarik feto sira  atu te’in, fase-roupa no hamoos-uma laran, kuidadu labarik sira no katuas-ferik sira, molok sira bele partisipa iha vida públika”.

Meta númeru 5 husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel Nasoins Unidas nian, ba “promosun igualdade jéneru no hakbiit feto no labarik-feto sira hotu” to’o tinan 2030, hanesan objetivu prioritáriu ba Governu Timor-Leste. Maske Governu hala’o tiha ona knaar lubuk ida maibé, sei iha buat barak maka sei presiza halo tan.

Ho 38% husi asentu parlamentár ne’ebé okupa husi feto sira, Timor-Leste bele sente orgullu tanba hetan ona persentajen husi partisipasaun feto sira nian iha Parlamentu ne’ebé mak aas liu iha mundu. Lei kontra violénsia doméstika hetan ona aprovasaun iha tinan 2010 no Planu Nasionál Asaun kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru adota tiha ona iha tinan 2012. Iha tinan kotuk, Timor-Leste sai hanesan nasaun datoluk iha Sudeste Aziátiku ne’ebé aprova Planu Nasionál Asaun ba Feto sira, Pás no Seguransa tinan 2016-2020, tuir Rezolusaun 1325 husi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian. Iha fulan-fevereiru, Governu atualiza ona Planu Nasionál Asaun nian kontra Violénsia bazeia ba Jéneru ba períodu tinan 2017-2021, ne’ebé investe iha prevensaun kona-ba forma violénsia nian, iha asesu ba justisa no ba prestasaun servisu multisetoriál nian sira ba vítima sira, inklui mekanizmu koordenasaun nian hodi assegura aplikasaun efetiva ida.

Komomerasaun sira Loron Internsionál Feto nian iha Timor-Leste sei kontinua iha loron 9 fulan-marsu, iha loron ne’ebé Sekretária  Estadu ba Apoiu no Promosaun Sósiu-Ekonómiku Feto nian, Veneranda Lemos Martins, no Sekretária Estadu Arte no Kultura, Maria Isabel de Jesus Ximenes, sira halo diskursu iha eventu ida espesiál ho partisipasaun feto sira Ba’agia nian, iha Munisípiu Baukau.

Primeiru-Ministru hakotu nia mensajen ba Loron Internasionál Feto nian hodi esplika katak: “ wainhira ita iha ona sosiedade ida ne’ebé ho igualdade jenéru, ita mós sei hetan Timor-Leste ida ne’ebé produtivu liu no iha kbiit atu hasoru dezafiu sira nasaun nian”.  Primeiru-Ministru mós husu ba partisipante sira iha tranzisaun ne’e, hodi hateten; “Hamutuk ita bele. Ida ba Hatu-hotu no Hotu-hotu ba Ida, feto no labarik-feto sira, mane no labarik-mane sira,  halo Timor-Leste sai nasaun ida ne’ebé mak iha igualdade ba ema tomak to’o tinan 2030!”FIN

   Ba leten