Governu analiza ninia servisu durante tinan rua ho Rigór no Responsabilidade

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 16 fulan-fevereiru tinan 2017

Governu analiza ninia servisu durante tinan rua ho Rigór no Responsabilidade

Ohin, loron 16 fulan-fevereiru tinan 2017, halo ona tinan rua  ne’ebé Governu Konstitusionál VI Timor-Leste nian simu pose . Iha  loron ne’e, iha tinan 2015, Primeiru-Ministru foun, Rui Mai de Araújo, rejista tiha ona katak Governu iha tempu ne’ebé limitadu bahodi “fó forma no konteúdu” ba  kompromisu sira ne’ebé asume ona. Maibé nia deklara: “Maske nune’e, ita hakarak lori rai ne’e ba oin no ita determinadu atu halo ida ne’e.”

Determinasaun ne’e maka karakteriza serbisu ne’ebé hala’o iha tinan rua ikus ne’e nia laran, iha kumprimentu ba Programa Governu Konstitusionál VI nian, ho rigór no responsabilidade.

Governu buka nafatin rezolve nesesidade imediata sira, liuliu iha setór sosiál. Iha tempu hanesan, lansa daudaun ona baze sira ba susesu dezenvolvimentu nasionál nian iha prazu naruk, hodi tau liu ninia atensaun ba área produtiva ekonomia nian sira, harii no hadi’a infraestrutura ekonómika sira ne’ebé esensiál no hodi rezolve limitasaun sira ne’ebé indústria, banka no komérsiu hasoru.

Iha reflesaun ne’e, iha de’it fatin atu haree liuliu ba asaun balun husi asaun oin-oin ne’ebé Governu halo ona iha domíniu prinsipál haat husi ninia Programa – setór Sosiál, Infraestrutura sira, Ekonómiku no Governasaun Di’ak.

Iha loron 22 fulan-jullu tinan 2015, Governu lansa ona Pakote Abrajente Kuidadu Primáriu Saúde nian sira no Programa Saúde iha Família. Program ida ikus ne’e hanesan inisiativa ida ne’ebé hetan susesu boot liu ne’ebé hala’o ona iha Timor-Leste iha área Saúde nian. To’o oras ne’e, vizita hamutuk 149.000 resin maka halo ona ba uma-kain sira, família hamutuk 190.000 resin maka simu ona kuidadu saúde nian no ema hamutuk 902.000 resin maka hetan ona benefísiu. Ho análize ida ne’ebé loloos kona-ba situasaun saúde nian iha família sira no mós identifikasaun no resposta ne’ebé efikás ba risku sira, Governu hetan daudauk progresu sira ne’ebé signifikativu, atubele atinje ninia vizaun “timoroan sira saudável ba-iha Timor-Leste ida saudável”.

Entre konkista oin-oin iha área Saúde nian, tinan rua ikus governasaun nian ne’e marka ona ho melloria iha servisu médiku ospitalár emerjénsia nian, iha ospitál Baukau, Maliana, Suai, Dili, Maubise no Oekusi nian, liuhusi konstrusaun Postu Saúde nian hamutuk 57, reabilitasaun ba Sentru Saúde hamutuk 22, no inaugurasaun ne’ebé halo foin daudauk ne’e ba Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes iha Baukau no aprovasaun ba Rejime Kontrolu Tabaku nian ne’ebé importante, ne’ebé maka sei iha impaktu boot iha saúde jerasaun daudaun ne’e  no jerasaun sira aban-bainrua nian.

Iha área Edukasaun nian, harii ona eskola foun 15 no reabilita ona eskola 518 Ensinu Báziku nian no eskola 30 Ensinu Sekundáriu nian. Kadeira no meza hamutuk 98.000 resin maka fahe ona ba nasaun laran tomak no livru testu nian no mós materiál hanorin nian sira seluk besik millaun ida maka sosa no imprime ona, atu serví nivel ensinu nian oioin. Introdusaun kurríkulu foun siklu dahuluk Ensinu Báziku nian la’o daudauk no preparativu ba aplikasaun kurríkulu foun ida iha siklu daruak iha ona faze ikus. Merenda eskolár distribui ona iha eskola 1.505, no fó benefísiu ba estudante hamutuk 300.000 resin.

Lei Jerál Seguransa Sosiál nian hetan ona aprovasaun iha tinan 2016 nia rohan, ho orsamentu besik dólar millaun 27 ba tinan 2017. Lei ne’e kria rejime úniku ida kona-ba Seguransa Sosiál, ne’ebé sei fundamentál ba sustentabilidade husi benefísiu sosiál sira; Lei ne’e prevee kona-ba kontribuisaun obrigatóriu husi empregadór no traballadór sira. Iha área Igualdade Jéneru no empoderamentu (hakbiit) feto no feto foin-sa’e sira nian, Governu aprova ona Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru tinan 2017-2021 no Planu Asaun Nasionál, tuir Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian kona-ba Feto sira, Dame no Seguransa.

Programa Governu nian, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, rekoñese katak “Atu dezenvolve ita-nia Nasaun, no atu harii ekonomia ida ne’ebé modernu do produtiva, no atu kria empregu, ita presiza harii infra-estrutura bázika no produtiva sira”. Estudu kona-ba opiniaun sira ne’ebé hala’o foin daudauk ne’e hatudu katak dezenvolvimentu infraestrutura sira, liuliu estrada, hanesan prioridade aas ida ba populasaun.

Iha tinan rua ikus ne’e, harii ona estrada nasionál sira hamutuk kilómetru 860, estrada munisípiu sira kilómetru 53 no estrada urbana sira kilómetru 80, nune’e mós ponte 8, no hala’o ona mós traballu enjeñaria nian sira ne’ebé signifikativu, atubele evita inundasaun. Nu’udar kontinuasaun husi projetu eletrifikasaun Nasionál Governu Konstitusionál V nian, instala ona liña foun média tensaun nian hamutuk kilómetru rihun ida resin no liña tensaun baixa nian hamutuk kilómetru 1.321, ne’ebé fó ona benefísiu ba ema hamutuk 43.000 resin. Tarifa sira eletrisidade nian regula ona, ho unidade kontadór pré-pagu eletrisidade nian hamutuk 34.000 resin maka distribui ona ba munisípiu sira hotu, ho reseita ne’ebé liu husi dolar millaun 50.

Fornesimentu bee ho kualidade aumenta ona ho konkluzaun ba sistema abastesimentu bee nian iha kapitál Manatutu no ho progresu sira husi projetu Oekusi-Ambenu nian ne’ebé to’o ona porsentu 59. Iha Munisípiu Dili nian, instala ona ligasaun foun hamutuk 263 ba rede abastesimentu bee nian. Planu Meste sira Bee nian no Saneamentu ba kapitál Baukau, Lospalus, Same no Vikeke nian remata ona.

Iha nia intervensaun dahuluk nu’udar Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo afirma katak “ami-nia planu hatete katak sustentabilidade no diversifikasaun ekonómika maka nesesidade urjente”. Atu satisfaz ba nesesidade hirak ne’e husi setór ekonómiku nian, fó ona apoiu espesiál ba pilár lima ne’ebé identifika ona iha Guia ba Reforma Ekonómika no Kresximentu Timor-Leste nian iha tinan 2015 to’o 2017, atu hatene kona-ba setór sira Mina-rai no Gás, Agrikultura, Peska, Turizmu no Indústria Transformadora. Halo ona mós esforsu maka’as atu kria ambiente ida ne’ebé bele lori ba diversifikasaun ekonómika, ne’ebé taka dalan ba indústria, finansiamentu no komérsiu.

Apoiu ba Agrikultura inklui produsaun ba tonelada atus-ba-atus husi fini nian ba agrikultór sira,  fahe no transfere ai-oan rihun 270.000, halo estabelesimentu ba tanke foun 113 ba hakiak tilápia iha área akuakultura no akizisaun no fahe vasina sira rihun atus-ba-atus oin-oin hodi garante saúde ba karau tímur, karau vaka, fahi no manu di’an sira..Sistema boot irigasaun nian oin-oin nee’ebé maka remata ona no tau ona iha funsionamentu.

Empreza ki’ik sira hetan ona apoiu finansiamentu  liuhusi empreza sira 133 no ho aprovasaun no finansiamentu husi proposta sira 196 tuir programa autuempregu nian hosi kriasaun empreza ki’ik sira. Fó ona formasaun jestaun ba partisipante sira 2.307, iha sentru sira dezenvolvimentu negósiu sira husi munisípiu 12. Fó tiha ona mós akonsellumentu no akompañamentu ba emprezáriu sira na’in 516. Liuhusi Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezárial (SERVE – sigla iha lia-portugés), fó sai ona sertifikadu  ba lisensiamentu komersiál nian ba empreza foun sira  rihun 3.345.

Aprova tiha ona husi Governu Kódigu Mina nian no Kódigu Florestál. Autoridade Nasionál Mina-rai nian transforma ba iha Autoridade Nasionál Mina-rai no Minerál sira. Projetu Polítika Turizmu sei iha diskusaun alargada no turizmu hela literalmente iha “on-line”, ho lansamentu site Governu nian – www.timorleste.tl – no ho dezenvolvimentu ba kampaña marketing internasionál nian ida.

Lei sira fundamentál atuhodi enkoraja dezenvolvimentu setór privadu nian no investimentu estranjeiru aprova ona husi Governu, inklui projetu lei kona-ba Arbitrajen, Mediasaun no Konsiliasaun no Rejime Espesiál importante kona-ba Titularidade Bein Imóvel sira, ne’ebé maka koñesidu mós hanesan Lei ba Rai nian. Lei ida ne’e, foin daudauk aprova ona husi Parlemntu Nasionál, ne’ebé maka konsidera esensiál atuhodi asegura pás, dezenvolvimentu sosiál no ekonomia país nian.

Kria ona Autoridade Aduaneira foun ida, husi Kódigu Aduaneiru modernu nian ida, ne’ebé bazeia ba iha konvensaun internasionál nian sira, liu-liu kona-ba Deklarasaun Arucha (revista), iha restruturasaun ida ne’ebé sei promove integridade no transparénsia hodi hala’o ekonomia iha ita-nia fronteira. Maski nune’e, kontinua hala’o servisu ba konstrusaun  iha Tibar portu  ida ho nível mundiál, liuhusi Parseria ida Públiku-Privada entre Governu no konsórsiu fransés Bolloré.

Ko’alia kona-ba aumenta ligasaun ba merkadu globál sira, ita hetan ona marka signifikativu rua:  fó ona ba Timor-Leste estatutu Observadór iha Organizasaun Mundiál Komérsiu; no Forum Ekonómiku Mundiál  husi Komunidade País sira Lian Portugéz (CPLP- sigla iha lia-portugéz), ne’ebé hala’o ona iha fevereiru tinan 2016, ho empreza partisipante sira 300 resin husi mundutomak. Kontinua halo servisu sira ne’ebé prepara Timor-Leste ba integra ba iha regra sira ASEAN nian, no maka hanesan prosesu adezaun ne’ebé konsidera katak hala’o ona ho di’ak .

Ikusliu, iha matéria Boa Governasaun nian, hatudu katak Governu ne’e tau-matan ba planeamentu no investimentu estratéjiku, reforsu ba responsabilizasaun, desentralizasaun no manutensaun ba pás no ba estabilidade. Programa sira reforma nian estabelese ona iha área prinsipál haat maka hanesan – Administrasaun Públika, Reforma Fiskál, Reforma Ekonómika no Reforma Lejislativa no Setór Justisa – programa hirak ne’e hotu iha ona faze avansada nian. Halo mós investimentu sira hodi reforsa no profisionaliza forsa sira Seguransa, nian, hadi’a asesu no garante utilizasun Tetun iha setór Justisa nian.

Harii Unidade Planeamentu, Kontrolu no Avaliasaun atu asegura artikulasaun ida di’ak liu entre planeamentu no orsamentasaun, no atu define ho loloos indikadór sira dezempeñu nian ne’ebé iha relasaun ba utilizasaun osan públiku nian. Objetivu foun sira Dezenvolvimentu Sustentavel husi Ajenda Nasoins Unidas tinan 2030 nian hatama ona iha polítika, planu asaun no orsamentu Governu nian, ho apoiu husi grupu serbisu nian ida, ne’ebé kria duni ba efeitu ne’e iha Gabinete Primeiru-Ministru nian. Harii mós Unidade Auditoria Sosiál atu haforsa relasaun entre Governu no organizasaun sira sosiedade sivíl nianno halo atividade sira Auditoria nian iha área Edukasaun, Saúde, Infraestrutura Bázika nian sira no Agrikultura.

Iha tinan 2016, Governu organiza ona eleisaun lokál sira ho susesu no prepara daudauk eleisaun Prezidensiál sira ba loron 20 fulan-marsu nian no eleisaun Parlamentár nian sira ne’ebé sei hala’o iha fulan-jullu. Edifísiu prinsipál Komisaun Nasionál Eleisaun sira nian remata no inaugura ona foin daudaun ne’e, ne’ebé fó kondisaun di’ak ba serbisu importante supervizaun eleisaun nian sira ne’e no promosaun ba prosesu eleitorál ida ne’ebé livre no justu, fundamentál atu garante demokrasia iha Timor-Leste.

Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Ketan Tasik sira (CDDFM-sigla iha lian portugés) harii atu fó asisténsia iha delimitasaun  ketan tasik nasionál nian sira, ho Gabinete Ketan Tasik nian sira atu apoiu eforsu ne’e. Pájina Internet CDDFM nian lansa ona no fó sai ona ba publiku polítika abranjente ida kona-ba ketan tasik nian sira Timor-Leste nian. Iha fulan-agostu  tinan 2015, ita iha ona akordu ho Indonézia atu organiza konversasaun bilaterál sira kona-ba ketan rai  no tasik nian sira. Iha fulan-abríl tinan 2016, Governu hahú prosesu Konsiliasaun Obrigatória ida ho Austrália, ho mediasaun Nasoins Unidas, barezolusaun kona-ba ketan tasik komún nian sira; rezolve tiha dezafiu inisiál sira, oras ne’e prosesu la’o ho di’ak ona, ho sorumutuk sira ne’e fó sinál katak parte rua hotu “tenke buka atu halo akordu ida iha tuir prazu ba prosesu konsiliasaun nian”, ka to’o fulan-setembru tinan 2017. Negosiadór prinsipál ba Ketan Tasik nian sira maka Kay Rala Xanana Gusmão.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, observa ona katak “tinan rua ikus ne’e hetan tiha ona karakterizasaun husi aplikasaun ida forte husi Programa ne’ebé Governu Konstitusionál VI kompromete tiha ona. Durante períodu ne’e, ami nafatin konxiente katak prosesu transformasaun ita-nia nasaun nian husu ita hotu nia partisipasaun. Hamutuk ita bele alkansa buat barak. Ho sentidu responsabilidade ne’ebé maka’as, Governu nafatin konxiente ba buat barak ne’ebé sei presiza atu halo hodi hasoru dazafiu oin-oin ne’ebé sei mai. Ami nafatin serbisu ho Rigór no Responsabilidade iha ami-nia mandatu ba fulan hirak ne’e nia laran.  Ami analiza ho forma pozitiva ba buat ne’ebé ami halo ona no ami haree ba tinan hirak oinmai ho konfiansa no kontributu di’ak husi ami-nia kompromisu ba susesu no progresu Timor-Leste nian.

 

FAKTU NO NÚMERU SIRA

 

Tinan rua Governu Konstoitusionál da-VI nian

 

SETOR EKONÓMIKU

 

SETOR GOVERNASAUN

 

SETOR INFRAESTRUTURAS

 

SETOR SOSIAL

-  Períodu médiu internamentu nian loron ida (ALOS) -Ospital Referénsia Baucau 8; Maliana 5; Suai 6; HNGV 6; Maubisse 5; Oecusse 5.

- Taxa Mortalidade Bruta ba pasiente 1000 (NDR) -Ospital Referénsia Baucau 23; Maliana 20; Suai 6; HNGV 21; Maubisse 20; Oecusse 29.

-  Taxa Okupa Kama sira (BOR) – Ospital Referénsia Baucau 87%; Maliana 156%;Suai 65%; HNGV 104%; Maubisse 89%; Oecusse 110%.

-  Taxa Mortalidade iha Emerjénsia Médika ba pasiente 1000 (GDR) – HNGV 41; Ospital Referal Baucau 40; Maliana 44; Suai 21; Maubisse 36; no Oecusse 41.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=17382