Governu analiza ninia servisu durante tinan rua ho Rigór no Responsabilidade

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 16 fulan-fevereiru tinan 2017

Governu analiza ninia servisu durante tinan rua ho Rigór no Responsabilidade

Ohin, loron 16 fulan-fevereiru tinan 2017, halo ona tinan rua  ne’ebé Governu Konstitusionál VI Timor-Leste nian simu pose . Iha  loron ne’e, iha tinan 2015, Primeiru-Ministru foun, Rui Mai de Araújo, rejista tiha ona katak Governu iha tempu ne’ebé limitadu bahodi “fó forma no konteúdu” ba  kompromisu sira ne’ebé asume ona. Maibé nia deklara: “Maske nune’e, ita hakarak lori rai ne’e ba oin no ita determinadu atu halo ida ne’e.”

Determinasaun ne’e maka karakteriza serbisu ne’ebé hala’o iha tinan rua ikus ne’e nia laran, iha kumprimentu ba Programa Governu Konstitusionál VI nian, ho rigór no responsabilidade.

Governu buka nafatin rezolve nesesidade imediata sira, liuliu iha setór sosiál. Iha tempu hanesan, lansa daudaun ona baze sira ba susesu dezenvolvimentu nasionál nian iha prazu naruk, hodi tau liu ninia atensaun ba área produtiva ekonomia nian sira, harii no hadi’a infraestrutura ekonómika sira ne’ebé esensiál no hodi rezolve limitasaun sira ne’ebé indústria, banka no komérsiu hasoru.

Iha reflesaun ne’e, iha de’it fatin atu haree liuliu ba asaun balun husi asaun oin-oin ne’ebé Governu halo ona iha domíniu prinsipál haat husi ninia Programa - setór Sosiál, Infraestrutura sira, Ekonómiku no Governasaun Di’ak.

Iha loron 22 fulan-jullu tinan 2015, Governu lansa ona Pakote Abrajente Kuidadu Primáriu Saúde nian sira no Programa Saúde iha Família. Program ida ikus ne’e hanesan inisiativa ida ne’ebé hetan susesu boot liu ne’ebé hala’o ona iha Timor-Leste iha área Saúde nian. To’o oras ne’e, vizita hamutuk 149.000 resin maka halo ona ba uma-kain sira, família hamutuk 190.000 resin maka simu ona kuidadu saúde nian no ema hamutuk 902.000 resin maka hetan ona benefísiu. Ho análize ida ne’ebé loloos kona-ba situasaun saúde nian iha família sira no mós identifikasaun no resposta ne’ebé efikás ba risku sira, Governu hetan daudauk progresu sira ne’ebé signifikativu, atubele atinje ninia vizaun “timoroan sira saudável ba-iha Timor-Leste ida saudável”.

Entre konkista oin-oin iha área Saúde nian, tinan rua ikus governasaun nian ne’e marka ona ho melloria iha servisu médiku ospitalár emerjénsia nian, iha ospitál Baukau, Maliana, Suai, Dili, Maubise no Oekusi nian, liuhusi konstrusaun Postu Saúde nian hamutuk 57, reabilitasaun ba Sentru Saúde hamutuk 22, no inaugurasaun ne’ebé halo foin daudauk ne’e ba Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes iha Baukau no aprovasaun ba Rejime Kontrolu Tabaku nian ne’ebé importante, ne’ebé maka sei iha impaktu boot iha saúde jerasaun daudaun ne’e  no jerasaun sira aban-bainrua nian.

Iha área Edukasaun nian, harii ona eskola foun 15 no reabilita ona eskola 518 Ensinu Báziku nian no eskola 30 Ensinu Sekundáriu nian. Kadeira no meza hamutuk 98.000 resin maka fahe ona ba nasaun laran tomak no livru testu nian no mós materiál hanorin nian sira seluk besik millaun ida maka sosa no imprime ona, atu serví nivel ensinu nian oioin. Introdusaun kurríkulu foun siklu dahuluk Ensinu Báziku nian la’o daudauk no preparativu ba aplikasaun kurríkulu foun ida iha siklu daruak iha ona faze ikus. Merenda eskolár distribui ona iha eskola 1.505, no fó benefísiu ba estudante hamutuk 300.000 resin.

Lei Jerál Seguransa Sosiál nian hetan ona aprovasaun iha tinan 2016 nia rohan, ho orsamentu besik dólar millaun 27 ba tinan 2017. Lei ne’e kria rejime úniku ida kona-ba Seguransa Sosiál, ne’ebé sei fundamentál ba sustentabilidade husi benefísiu sosiál sira; Lei ne’e prevee kona-ba kontribuisaun obrigatóriu husi empregadór no traballadór sira. Iha área Igualdade Jéneru no empoderamentu (hakbiit) feto no feto foin-sa’e sira nian, Governu aprova ona Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru tinan 2017-2021 no Planu Asaun Nasionál, tuir Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian kona-ba Feto sira, Dame no Seguransa.

Programa Governu nian, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, rekoñese katak “Atu dezenvolve ita-nia Nasaun, no atu harii ekonomia ida ne'ebé modernu do produtiva, no atu kria empregu, ita presiza harii infra-estrutura bázika no produtiva sira”. Estudu kona-ba opiniaun sira ne’ebé hala’o foin daudauk ne’e hatudu katak dezenvolvimentu infraestrutura sira, liuliu estrada, hanesan prioridade aas ida ba populasaun.

Iha tinan rua ikus ne’e, harii ona estrada nasionál sira hamutuk kilómetru 860, estrada munisípiu sira kilómetru 53 no estrada urbana sira kilómetru 80, nune’e mós ponte 8, no hala’o ona mós traballu enjeñaria nian sira ne’ebé signifikativu, atubele evita inundasaun. Nu’udar kontinuasaun husi projetu eletrifikasaun Nasionál Governu Konstitusionál V nian, instala ona liña foun média tensaun nian hamutuk kilómetru rihun ida resin no liña tensaun baixa nian hamutuk kilómetru 1.321, ne’ebé fó ona benefísiu ba ema hamutuk 43.000 resin. Tarifa sira eletrisidade nian regula ona, ho unidade kontadór pré-pagu eletrisidade nian hamutuk 34.000 resin maka distribui ona ba munisípiu sira hotu, ho reseita ne’ebé liu husi dolar millaun 50.

Fornesimentu bee ho kualidade aumenta ona ho konkluzaun ba sistema abastesimentu bee nian iha kapitál Manatutu no ho progresu sira husi projetu Oekusi-Ambenu nian ne’ebé to’o ona porsentu 59. Iha Munisípiu Dili nian, instala ona ligasaun foun hamutuk 263 ba rede abastesimentu bee nian. Planu Meste sira Bee nian no Saneamentu ba kapitál Baukau, Lospalus, Same no Vikeke nian remata ona.

Iha nia intervensaun dahuluk nu’udar Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo afirma katak “ami-nia planu hatete katak sustentabilidade no diversifikasaun ekonómika maka nesesidade urjente”. Atu satisfaz ba nesesidade hirak ne’e husi setór ekonómiku nian, fó ona apoiu espesiál ba pilár lima ne’ebé identifika ona iha Guia ba Reforma Ekonómika no Kresximentu Timor-Leste nian iha tinan 2015 to’o 2017, atu hatene kona-ba setór sira Mina-rai no Gás, Agrikultura, Peska, Turizmu no Indústria Transformadora. Halo ona mós esforsu maka’as atu kria ambiente ida ne’ebé bele lori ba diversifikasaun ekonómika, ne’ebé taka dalan ba indústria, finansiamentu no komérsiu.

Apoiu ba Agrikultura inklui produsaun ba tonelada atus-ba-atus husi fini nian ba agrikultór sira,  fahe no transfere ai-oan rihun 270.000, halo estabelesimentu ba tanke foun 113 ba hakiak tilápia iha área akuakultura no akizisaun no fahe vasina sira rihun atus-ba-atus oin-oin hodi garante saúde ba karau tímur, karau vaka, fahi no manu di’an sira..Sistema boot irigasaun nian oin-oin nee’ebé maka remata ona no tau ona iha funsionamentu.

Empreza ki’ik sira hetan ona apoiu finansiamentu  liuhusi empreza sira 133 no ho aprovasaun no finansiamentu husi proposta sira 196 tuir programa autuempregu nian hosi kriasaun empreza ki’ik sira. Fó ona formasaun jestaun ba partisipante sira 2.307, iha sentru sira dezenvolvimentu negósiu sira husi munisípiu 12. Fó tiha ona mós akonsellumentu no akompañamentu ba emprezáriu sira na’in 516. Liuhusi Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezárial (SERVE – sigla iha lia-portugés), fó sai ona sertifikadu  ba lisensiamentu komersiál nian ba empreza foun sira  rihun 3.345.

Aprova tiha ona husi Governu Kódigu Mina nian no Kódigu Florestál. Autoridade Nasionál Mina-rai nian transforma ba iha Autoridade Nasionál Mina-rai no Minerál sira. Projetu Polítika Turizmu sei iha diskusaun alargada no turizmu hela literalmente iha “on-line”, ho lansamentu site Governu nian – www.timorleste.tl – no ho dezenvolvimentu ba kampaña marketing internasionál nian ida.

Lei sira fundamentál atuhodi enkoraja dezenvolvimentu setór privadu nian no investimentu estranjeiru aprova ona husi Governu, inklui projetu lei kona-ba Arbitrajen, Mediasaun no Konsiliasaun no Rejime Espesiál importante kona-ba Titularidade Bein Imóvel sira, ne’ebé maka koñesidu mós hanesan Lei ba Rai nian. Lei ida ne’e, foin daudauk aprova ona husi Parlemntu Nasionál, ne’ebé maka konsidera esensiál atuhodi asegura pás, dezenvolvimentu sosiál no ekonomia país nian.

Kria ona Autoridade Aduaneira foun ida, husi Kódigu Aduaneiru modernu nian ida, ne’ebé bazeia ba iha konvensaun internasionál nian sira, liu-liu kona-ba Deklarasaun Arucha (revista), iha restruturasaun ida ne’ebé sei promove integridade no transparénsia hodi hala’o ekonomia iha ita-nia fronteira. Maski nune’e, kontinua hala’o servisu ba konstrusaun  iha Tibar portu  ida ho nível mundiál, liuhusi Parseria ida Públiku-Privada entre Governu no konsórsiu fransés Bolloré.

Ko’alia kona-ba aumenta ligasaun ba merkadu globál sira, ita hetan ona marka signifikativu rua:  fó ona ba Timor-Leste estatutu Observadór iha Organizasaun Mundiál Komérsiu; no Forum Ekonómiku Mundiál  husi Komunidade País sira Lian Portugéz (CPLP- sigla iha lia-portugéz), ne’ebé hala’o ona iha fevereiru tinan 2016, ho empreza partisipante sira 300 resin husi mundutomak. Kontinua halo servisu sira ne’ebé prepara Timor-Leste ba integra ba iha regra sira ASEAN nian, no maka hanesan prosesu adezaun ne’ebé konsidera katak hala’o ona ho di’ak .

Ikusliu, iha matéria Boa Governasaun nian, hatudu katak Governu ne’e tau-matan ba planeamentu no investimentu estratéjiku, reforsu ba responsabilizasaun, desentralizasaun no manutensaun ba pás no ba estabilidade. Programa sira reforma nian estabelese ona iha área prinsipál haat maka hanesan – Administrasaun Públika, Reforma Fiskál, Reforma Ekonómika no Reforma Lejislativa no Setór Justisa – programa hirak ne’e hotu iha ona faze avansada nian. Halo mós investimentu sira hodi reforsa no profisionaliza forsa sira Seguransa, nian, hadi’a asesu no garante utilizasun Tetun iha setór Justisa nian.

Harii Unidade Planeamentu, Kontrolu no Avaliasaun atu asegura artikulasaun ida di’ak liu entre planeamentu no orsamentasaun, no atu define ho loloos indikadór sira dezempeñu nian ne’ebé iha relasaun ba utilizasaun osan públiku nian. Objetivu foun sira Dezenvolvimentu Sustentavel husi Ajenda Nasoins Unidas tinan 2030 nian hatama ona iha polítika, planu asaun no orsamentu Governu nian, ho apoiu husi grupu serbisu nian ida, ne’ebé kria duni ba efeitu ne’e iha Gabinete Primeiru-Ministru nian. Harii mós Unidade Auditoria Sosiál atu haforsa relasaun entre Governu no organizasaun sira sosiedade sivíl nianno halo atividade sira Auditoria nian iha área Edukasaun, Saúde, Infraestrutura Bázika nian sira no Agrikultura.

Iha tinan 2016, Governu organiza ona eleisaun lokál sira ho susesu no prepara daudauk eleisaun Prezidensiál sira ba loron 20 fulan-marsu nian no eleisaun Parlamentár nian sira ne’ebé sei hala’o iha fulan-jullu. Edifísiu prinsipál Komisaun Nasionál Eleisaun sira nian remata no inaugura ona foin daudaun ne’e, ne’ebé fó kondisaun di’ak ba serbisu importante supervizaun eleisaun nian sira ne’e no promosaun ba prosesu eleitorál ida ne’ebé livre no justu, fundamentál atu garante demokrasia iha Timor-Leste.

Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Ketan Tasik sira (CDDFM-sigla iha lian portugés) harii atu fó asisténsia iha delimitasaun  ketan tasik nasionál nian sira, ho Gabinete Ketan Tasik nian sira atu apoiu eforsu ne’e. Pájina Internet CDDFM nian lansa ona no fó sai ona ba publiku polítika abranjente ida kona-ba ketan tasik nian sira Timor-Leste nian. Iha fulan-agostu  tinan 2015, ita iha ona akordu ho Indonézia atu organiza konversasaun bilaterál sira kona-ba ketan rai  no tasik nian sira. Iha fulan-abríl tinan 2016, Governu hahú prosesu Konsiliasaun Obrigatória ida ho Austrália, ho mediasaun Nasoins Unidas, barezolusaun kona-ba ketan tasik komún nian sira; rezolve tiha dezafiu inisiál sira, oras ne’e prosesu la’o ho di’ak ona, ho sorumutuk sira ne’e fó sinál katak parte rua hotu “tenke buka atu halo akordu ida iha tuir prazu ba prosesu konsiliasaun nian”, ka to’o fulan-setembru tinan 2017. Negosiadór prinsipál ba Ketan Tasik nian sira maka Kay Rala Xanana Gusmão.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, observa ona katak “tinan rua ikus ne’e hetan tiha ona karakterizasaun husi aplikasaun ida forte husi Programa ne’ebé Governu Konstitusionál VI kompromete tiha ona. Durante períodu ne’e, ami nafatin konxiente katak prosesu transformasaun ita-nia nasaun nian husu ita hotu nia partisipasaun. Hamutuk ita bele alkansa buat barak. Ho sentidu responsabilidade ne’ebé maka’as, Governu nafatin konxiente ba buat barak ne’ebé sei presiza atu halo hodi hasoru dazafiu oin-oin ne’ebé sei mai. Ami nafatin serbisu ho Rigór no Responsabilidade iha ami-nia mandatu ba fulan hirak ne’e nia laran.  Ami analiza ho forma pozitiva ba buat ne’ebé ami halo ona no ami haree ba tinan hirak oinmai ho konfiansa no kontributu di’ak husi ami-nia kompromisu ba susesu no progresu Timor-Leste nian.

 

FAKTU NO NÚMERU SIRA

 

Tinan rua Governu Konstoitusionál da-VI nian

 

SETOR EKONÓMIKU

  • Ita hetan hosi Kosellu Jerál Organizasaun Mundiál Komérsiu Estatuto hanesan Observadór.
  • Ita hala’o ona Fórum Ekonómiku Global ne’ebé simu partisipante liu 300 mai hosi kontinente 5, liu-liu hosi país membru CPLP nian sira.
  • Ita fo ona finansiamentu ba empreza ki’ik no médiu  hamutuk 133 iharai laran.
  • IADE hakerek iha ninia baze dadus kliente na’in3.732 (1.892 Fno 1.840 M); hala’o ona formasaun emprezarial ba participante na’in 2.307 ihasentru Dezenvolvimentu Emprezarial 12 iha Munisípiu 12 nohala’o ona servisu akonsellamentuno akompañamentu baemprezáriu na’in 516.
  • Ita prodúz/multiplika onabatar fini lokal tonelada 112; batar fini ho alta produsaun tonelada 50; hare fini ne’ebé hetan sertifikadu tonelada 5; fore-rai fini ne’ebé hetan sertifikadu tonelada 11 noai-fariña ailuka ne’ebé hetan sertifikadu tonelada 2; hare fini ho variedade inan-horis ho fekundasaun 500kg, batar 1.200kg, Fore-rai 2.500kg, fehuk-midar kain 200.000 noai-fariña kain 150.000.
  • Fini komersial (batarno hare): ita prodúz onabatar fini variedade Sele tonelada 12; Noi mutin tonelada 4 noNai tonelada 10; hare fini komersia tonelada 175 no batar tonelada 250; ita harí ona asosiasaun 73 (harenobatar); ita prodúz ona hare fini komersial tonelada 175 nobatar tonelada 250; ita benefisia ona xefe família na’in 183.330, no fo ona treinamentu, monitorizasaun, akompañamentu no sorumutu ba klibur agrikultór sira.
  • Ita sosa ona hare fini variedade lokal tonelada 80, hare to’os tonelada 15, variedade Nakroma tonelada 225, batar lokal tonelada 100; batar alta produsaun tonelada 50; fertilizante orgániku tonelada 17, fertilizante naun-orgániku tonelada 350, pesticida litru 17.000, fehuk eropa tonelada 12, fore keli tonelada 30, fore mungu tonelada 5, fore rai tonelada 30 no unidade ekipamentu hortikultura 5.263ne’ebé sei fahe ba agrikultór sira.
  • Ita hala’o ona vizita iha loron servisu nian hamutuk 180 ba estensionista ba agrikultórsiraba formasaun, hodi benefisia ema na’in 633 kona-baPrátika Di’ak Agrikultura nian; ita fo ona apoiu ba klibur feto no klosan hamutuk 226 (klibur hortíkula 66, klibur hare 26, klibur batar 49, klibur akuakultura 25, klibur hakiak fahi 24, klibur hakiak karau 22 noklibur hakiak bibi 14) iha Munisípiu12.
  • Ita remata ona faze da-ruak irrigasaun Oebaba (Covalima), Raibere (Ainaro), Carau-Ulun (Manufahi) no Bulutu (Manatuto); ita hahú ke’e we-lolon irrigasaun Tono iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno, iha Larisula iha Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau, no Bilimau. Dezeñu no BoQ irrigasaun nian siraiha Galata (Munisípiu Baucau), no iha Dardau (Munisípiu Viqueque) ADN halo hela verifikasaun. Estudukona-ba viabilidade DAM SITE nian (barrajenba tada we nian) hato’o tiha ona ba ADN.
  • Ita fahe ona ai-fini moris hamutuk 270.000 atu kuda iha área ida ho total hektar 432, ihamunisípiu 12. Ita prodúz ona fini-moris ai-kamelia hun2.000, fini-moris ai-teka hun 10.000, fini-moris ai-sarin hun 20.000, fini-moris ai-mogno hun 30.000, fini-moris ai-kakeu hun 27.953, fini-moris ai-albizia hun 7.000, fini-moris ai-kasi mean hun 3.000, fini-moris ai-Neem (nimba) hun 3.000, fini-moris ai-teka mutin hun 2.500, fini-moris ai-gamal hun 2.500, fini-moris ai-kafe fuik hun 2.500, fini-moris ai-marungi hun 1.500, fini-moris kulu-jaka hun 2.000, fini-moris sabraka hun 3.000, fini-moris abakat hun 3.000, fini-moris kulu-modo hun 1.000, fini-moris háshun 3.000, fini-moris ai turi hun 2.000, fini-moris ai-ketapan hun 1.320, fini-moris ai-portugal hun 1.500, fini-moris ai-tebabuia hun 1.500, fini-moris ai-xamplo hun 1.500, fini-moris ai-matan dukur hun 1.547, fini-moris ai-dila hun 6.680 iha viveiru Maubara nian.
  • Ita prodúz onafini-moris ai-kafe hun 904.000 no fini-moris ai hirak fo mahonihasentru viveirukafé no fini-moris ai hirak industrial (kakau = hun 150.000, nú = hun 12.300, kajú = hun15.600, baunilha = hun 111.100, noz índia (kamí = hun 15.600, kraviñu = hun 5.560).
  • Ita sosa no fahe tiha ona doze vasina SE nian rihun487 (karautimor nokarau vaka), doze vasina CSF rihun 340 (fahi) nodoze vasina ND (manu) rihun 803.
  • Ita hahú ona harí Sentru Formasaun Peskas (to’o ona 40%) no ita hada ona tanke foun ba hakiak tilapia hamutuk 113.
  • Ita fahe ona fós tonelada 6.457 hodi apoia programa Merenda Eskolar (ME) nofós karon 2.190 hodi apoia humanitáriu (hamutuk ho MSS).
  • Ita fo-sai ona sertifikadu lisensiamentu komersial hamutuk 573 iharejiaun 4 (Rejiaunda-I: 136, (Regiaun da-II: 154, Rejiaun da-III: 102, Rejiaun da-IV: 181); sertifikadu lisensiamentu komersial ba empresa foun liu hosi SERVE hamutuk 3.345; ita hafoun sertifikadu lisensiamentu komersial  8.836; ita fo-sai lisensa ba mikro negósiu ka ENIN hamutuk 5.218; ita fo-sai sertifikadu orijen Kafe Timor hamutuk 81 ba empreza esportador na’in 6 (tonelada 3.733); ita fo-sai sertifikadu lisensiamentu ambiental 54 (Kategoria A 3; kategoria B 14; no kategoria C 37).
  • Ita aprova ona Rejime Jerál Floresta nian ba jestaun ida sustentável ba florestasira.
  • Ita loke produsaun masiniha Ulmera (Liquiçá) no Atabae (Bobonaro).
  • Ita aprova ona Kódigu Mineiru–atu analiza hosi PN - (ne’ebé regula atividade mineira tomak, hanesan rekoñesimentu, peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun, prosesamentu, refinasaunnokomersializasaun mineral sira); DL ne’ebéharí Empreza Nasional Mineral sei iha prosesu revizaun; haríAutoridade Nasional Petróleuno Minerais (ANPM, transforma hosi ANP).
  • Ita loke website www.timorleste.tlno hahú kampaña internacional ida kona-ba marketing; ita prodúz onaDVD’s Turizmu Mariñuno DVD’s TurizmuKultural no Istóriku; ita fahe ona “Projetukona-ba Polítika Turizmu ba Timor-Leste: haburas Turizmu to’o 2030 – Fortalese Sentimentu Identidade Nasional” atu hetan komentáriu sira.
  • Ita implementa ona projektu fíziku 30 (reabilitasaun estrada rural, turizmukomunitáriu, ponte noke’e valeta no bareirasira); projektu 111 maun-de-obra intensiva nian (estrada rural foun), hodi sura benefisiáriu hamutuk 12.774 iha programa empregu rural.
  • Ita programa auto-empregu nian ita aprova no finansia ona proposta 196 atu harí negósiu hirak ki’ik iha komunidade sira, ne’ebékorresponde hobenefisiáriu na’in 1.794 (F:604 noM:1.190); proposta hosi graduadu sira na’in 18ho benefisiáriu na’in 151 (F:40 noM:111), noproposta hosi klibur defisiente 5 ho benefisiáriu na’in 44 (F:15 noM:29).
  • Ita rejista ona ema total na’in 18.975 (F: 8.106 noM: 9.869) ne’ebé buka oportunidade atu tau naraniha área oin-oin formasaun profissional no empregu nian.
  • Ita haruka ona traballadór na’in 921 ba Coreia do Sul ba área peskas: traballador na’in 610 (F:40 e M:570), no fábrikasira: traballador na’in 311 (F:27 noM:284); ita tau naran ona atu eskola estudante na’in 4.154 (F: 1.400 noM: 2.754) hodi tuir formasaun ihadalen Koreia nian; ita haruka ona traballador na’in 459 (F:120 noM:339) ba Austrália ba área Hotelaria no Turizmu: traballadorna’in 73 (F:28 noM: 45), no ba área Hortikultura: traballador na’in  386 (F: 92 noM:294).

 

SETOR GOVERNASAUN

  • Ita apoia ona, liu hosi Gabinete Apoiuba Sosiedade Sivil, projektu komunitáriu 176 (iha área hirak kona-ba formasaunno informasaun edukativa, sosial no téknika, kultural, saúde, agrikultura/hortikultura) no relijiozu (iha nível formasaun akadémika no téknika rekursus humanus nian, kona-ba formasaun edukativa, apoiu pastoral, ezekusaun infraestruturas, apoiuihaámbitu asaun sosial no apoiu humanitáriu/karitativu) iha munisipiu 13. Projektu sira ne’ebé finansia ho besik millaun $24, kontribui tiha ona ba dezenvolve atividade hirak sósiu-edukasional nian sira, kultural no ekonómikasustentável hirak ne’ebé promove hadi’akondisaunmoris komunidade sira nian.
  • Ita harí ona Unidade Auditoria Sosial, atu dinamiza relasaun entre Governuno Organizasaun Sosiedade Sivil nian sira, no atuhala’oatividade hirak kona-ba auditoria sosial nian iha área edukasaun, saúde, infraestruturas bázikas no agrikultura. Ita hala’o ona Konferénsia Nasional ba da-I kona-ba Auditoria Sosial; ita asina ona Memorandu Entendimentu ida ho FONGTIL no ita rejista ona kazu hamutuk 105, hodi konsege trata ho susesu kazu 86.
  • Liu hosi Fundu DezenvolvimentuKapital Humanu, ita finansia ona bolsa estudu ba benefisiáriu hamutuk 4.745 no formasaun profisionál, formasaun téknika no seluk tan ba benefisiáriu hamutuk  16.052.
  • Ita harí tiha ona Grupu Traballuhirak ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável ne’ebé integra Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável hirak, aprova ona hosi Parlamento Nasional, iha polítika, planu asaunno orsamentu Governu nian. Ita estabelese ona, ba tinan 2017, Objetivu 2 (seguransa alimentár no nutrisaun), (edukasaun bázika) 4no  (infraestruturas) 9 hanesan prioridade no ita aloka tiha ona 36% hosi orsamentuba programa hirak ne’ebé relasiona ho ida ne’e, hodi 25% seluk hosi orsamentu destina ba objektivu hirak seluk.
  • Ita harí tiha ona Unidade Planeamentu, Monitorizasaunno Avaliasaun (UPMA) ho objetivu atu garanteligasaun ida di’ak liu entre planu no orsamentasaunno defini ho klaru indikador hirak kona-ba dezempeñuiha ezekuta osan públiku sira atu bele fasilitaninia monitorizasaunno avaliasaun.
  • Ita hala’o tiha ona avaliasaun ba faze da-1 implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, ne’ebé abranje períodu 2011 to’o 2015, ne’ebé la kleur tan atu submete ba aprovasaun.
  • Ita harí tiha ona Secretariado Permanente ba Komisaun Interministerial Seguransa nian (SpeCiS) ne’ebé halo koordenasaun ba Sistema Integradu Seguransa Nasional nian (SISN) liu hosi Komisaun Interministerial Seguransa nian (CIS). Iha ámbituninia tarefakoordenasaun nian, aprova tiha ona Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa; estabelese tiha ona estrutura Autoridade Marítima no estrutura Autoridade Nasional ProtesaunSivil nian; dinamiza tiha ona Grupu Traballuba Tráfiku Humano no Grupu Traballuba Arte Marsial sira; remata tiha Planu Estratéjiku kona-ba Servisu Nasional Intelijênsia nianno estrutura SISN nian, liu hosiharí Sentru IntegraduJestaunKrizesira; iha faze finalizasaunita bele hetan Planu Integradu Seguransa Nasional.
  • SpeCiS, liu hosi mekanizmu auditoria sosial, kontribui tiha ona mos ba diskutino monitoriza atividade hirak Sosiedade Sivil nian iha área seguransa nasional, hodi kontribui mos ba aprovasaun foin lalais ne’e ba Dekretu-Lei Artes Marsiais no Armas Brankas nohodi kontinua ho prátika filozofia kona-ba polisiamentukomunitáriu (vizibilidade, envolvimentuno profisionalizmu).
  • Ita harí tiha ona AIFAESA (Autoridade Inspesaunno Fiskalizasaunba Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár) ne’eb’e ninia objektivu maka atu kontrola kualidade, kondisaun transporte no salubridade bajéneru alimentársirano ba lokal produsaun nian siranokomersializasaun, hanesan forma atu hamenus ka prevene risku hirsk ba saúde públika. AIFAESA sei konsentra atividade inspesaun no fiskalizasaun nian hirak ne’ebé tama iha knar MAP, MS no MCIA nian. Sira nia dirijente no funsionariu sira sei simu posse iha fulan fevereiru.
  • Ita asina ona Concordata, akordu ne’ebé estabelese kuadru jurídikukona-ba relasaun sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Santa Sé no Igreja Katólika. Iha ámbitu akordu ida ne’e nian, ita fo rai ida ba Santa Sé no ita estabelese “Akorduba Implementa akordu entre Republika Demokratika TL no Santa Sé”, ne’ebé hein deit atu asina. Governusei fo baKonferénsia Episkopal Timorense finansiamentu ida ho osan dolar liu millaun $15 atu adjudika atividade sira ho karakter edukativu, sosial noseluk tan.
  • Ita estabelese tiha ona Konselluba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima atu ikusmai bele iha definisaun ida kona-ba fronteira marítima nasional nian sira, ida ne’e hanesn prioridade ida atu bele to’o ba soberania plena ita nia territóriu marítimu nian. Ita loke tiha ona Portal Gabinete Fronteira Marítima. Ita hahú ona ho prosesuKonsiliasun Obrigatóriuho Austrália hodi hamahon-an iha Konvensaun Nasoens Unidas kona-ba Direitu ba Tasi (KNUDT/UNCLOS) no, iha janeirutinan ida ne’e, Governu rua konkorda ona atu negoseia fronteira marítima ida permanente. Ita oragniza tiha ona Konferénsia Internasional Díli kona-ba Fronteira Marítima noita fo-sai tiha ona Dokumentu Polítikukona-ba Fronteira Marítima Timor-Leste nian. Iha agostu 2015, ita konkorda tiha ona ho Indonesia tu hala’o diskusaun bilateral sira kona-ba fronteira terrestre no marítimasira. Diskusaun hirak ne’e oras ne’e hala’o hela.
  • Reforma Administrasaun Públika – Ita aprova tiha ona Guia Reforma Administrasaun Públika ne’ebé maka harí iha rin fundamental hat: fortalesimentu institusional, fortalesimentu funsaun públika, reforma nokapasitasaun INAP no reforsubakontrolu jestaun administrativa, finanseira no patrimonial Estadu nian liu hosi Inspesaun-Jeral Estadu. Ita aprova ona Dekretu-Lei kona-ba PadraunKompeténsia nian sirabaknar DiresaunnoXefia nian siraiha funsaun públika; Dekretu-Lei kona-baatu fo louvor sira iha funsaun públika; Rejime kona-ba Profisional Sénior nian sira; ita hala’o ona Diagnóstikuba forsa  traballuiha Administrasaun Públika; iata halo tiha ona ajuste ida ba saláriu funsionáriu sira nianhosi Rejime Jerál Karreira no ita remata ona ho dezeñu ba módulu sistema interligasaun nianhosi SIGAP. Ita hala’o ona sorumutu hirak regulár ho Diretor-Jeral sirahanesan implementador polítika Governu nian.
  • Reforma Fiskal – Ita harí tiha ona Komisaunba Reforma Fiskal. Reforma Fiskal iha komponente 2: komponente reseita no despeza nian. Iha perspetiva reseita nian, ita aprova ona, ihaKonsellu Ministrus, Kódigu Aduaneiru; Deklarasaun Arusha; Lei Autoridade Tributária; Lei Autoridade Aduaneira no MoU ida entre Governuno CCI-TL. Ita hein aprova iha Konsellu Ministrus Lei Tributária no Lei IVA. Ita hala’o ona konsulta kona-ba projet Lei Tributária no polítika no lejislasaunkona-ba IVA noKódigu Prosedimentu Aduaneiru siraho Parlamentu, Gabinete Prezidente, setor privaduno sosiedade sivil.
  • Hosi sorin despeza nian, ita hahú ona ho faze ba da-uluk Orsamentasaunliu hosi Programasira, ne’ebé maka abranje ona órgaun governu nian 10 no servisu 15 no fundu autónomu, noita assegura ona ba dala uluk ligasaun entre Planu no Orsamentuno ninia integrasauniha Sistema Jestaun Finanseira. Atu apoia prosesu ejijente ida ne’e, ita konvia ona OCDE ne’ebé hamosu ezbosu kona-ba Roteiru Orsamentasaunliu hosi Programasiraba Timor-Leste ne’ebémosu hosi konsulta ida luan ho Governu, Komisaun C hosi PN, Sosiedade Sivil, Parseiru Dezenvolvimentu sira, Akadémiku sira, MeiuKomunikasaun Sosial no Setor Privadu.
  • Reforma Ekonómika – Ita harí ona Estrutura Koordenasaun Ekonómika ne’ebé nia mandatumaka atu propoinno implementa medida no asaun hirak konkretu atu tau ba prátika Guia Reforma no Fomentu Ekonómiku Timor-Leste nian ba 2015-17 ne’ebé aprova tiha ona. Reforma no Fomento Ekonómiku, ne’ebé hala’o hela, nia halo ona revizaun ida ba estrutura orgânika, polítika no lejislasaunne’ebé maka ida impaktu diretu ba investimentu privadu, inklui revizaun ida ba estrutura no ba funsionamentu TradeInvest, ba funsionamentu SERVE nian no aprovasaun ba lei balunne’ebé haruka ona ba Parlamento Nasional, hanesan Lei Investimentu Privadu, Lei Sosiedades Komersiais, Lei Promosaun Exportasaun, no hirak seluk tan.
  • Reforma Lejislativa noReforma Setor Justisa – Ita harí ona Komisaunba Reforma Lejislativa no Reforma Setor Justisa (CRL) ne’ebé maka prepara hela relatóriu kona-ba reforma Direitu Prosesual Penál no Direitu Penal Substantivu, hosi DireituKostumeiru, hosiKódiguSivil, nune’e mos kona-ba Organizasaun Tribunal Judisial siranokapasitasaun rekursus humanus. CRL asina ona MoU oin-oin, rua hosi MoU ne’e ho organizasaunhirak sosiedade sivil nian ba áreas justisa formal no informal, no oras ne’e hala’o hela faze da-1 Diagnóstikukona-ba Sistema Justisa Timor-Leste nian.
  • Ita aprova tiha ona Lei Rejime Espesial kona-ba Titularidade baSoi Metin sira, ne’ebé foin lalais  aprova ona liu hosi unanimidade iha Parlamento Nasional, nosai nu’udar diploma ida kruxial ba investimentu no dezenvolvimentu iha país no ba povu. Ita haruka ona ba Parlamentu Nasional Lei Rejime Jeral Espropriasaun.
  • Ita reforsa ona efikásia iha investigasaunkriminal hohahú hala’o funsaun Polísia Sientífika InvestigasaunKriminal nian (PCIC).
  • Ita aprova ona medidalegal hirak  esensialbakonsolidasaun sistema jurídiku timorense nian, hodi hatududiploma legal hirak tuir mai: Lei Konsesaun Indultu (aprova no publika ona); Lei Prevensaun, represaunno luta hasoru TráfikuEma (aprova no publika ona); Lei Prevensaun, kombate no represaun tráfiku droga (aprova no publik ona); Rejime Foun Passaporte nian (harí  Passaporte Eletróniku); Rejime Foun Defensoria Públika (harí klinika sira ho asesu ba justisa); Rejime uza dalen ofisial rua (reforsa asesu universal sidadaun sira nian bakoñesimentukona-ba lei sira no direitu sira).
  • Ita harí ona klínika sira ho asesu ba justisa (sei iha fze atu hahú implementa).
  • Ita estabelese hikas fali no reforsa falikooperasaun bilateral iha área justisa hodi adopta protokolu hirak jerálho Portugal, Cabo Verde no Moçambique.
  • Ita rema Prezidénsia rotativa CPLP nian hodi hala’o kuaze sorumutu setoral sira hotu; ita hala’o ona Fórum Ekonómiku Global da-I CPLP nian ne’ebé halibur delegasaun hosi país liu 20, hodi fo  oportunidade hirak real ba país CPLP nian atu dezenvolve sira nia negósiuiha rejiaun Ásia-Pasífiku.
  • Ita kontinua reforsa relasaun bilateral siranokooperasaunho paísASEAN nian sira no ita loke ona embaixada foun  4 iha Laos, Camboja, Myanmar no Brunei.
  • Ita hala’o ona ho susesu Eleisaun Suku, iha ambiente ida hakmatek no maneira digna, tuir ita nia prosesu demokrátiku. Ita aumenta tiha ona ba 21 númerufetohirak eleita ba kaer knarhanesanXefe Suku, kuaze dobru kompara ho númeru 2009 nian.
  • Ita inaugura tiha ona foin lalais ne’e edifísiu prinsipal Komisaun Nasional Eleisaunne’ebé ho kondisaun hirak nesesáriu ba servisu importante supervizaun nianba eleisaun hirak oin mai nohodi asegura demokrasia iha Timor-Leste, liu hosi promosaun prosesu eleitoral livre no justu.
  • Governukontinua haka’as-an hodihametin dame, seguransa no estabilidade, nosei servisu ho organizmuno ajénsia Estadu hirak selukatu garante katak prosesu eleitoral la’o tuir demokrasia, hakmateknokaber, tuir ita nia povu toman ona, atu hotu-hotu bele ezerse sira nia direitu demokrátiku.

 

SETOR INFRAESTRUTURAS

  • Ita remata no Inaugura ona projetu reabilitasaunnohaluan tan sistema abastesimentuwenian iha kapital munisípiu Manatuto nosistema ne’e sei fahe wehemul, oras 24 nia laran iha loron ida, ba suku Sau, Ailili, Aiteas no Maabat; ita kontinua harí sistema abastesimentuwe nian iha Oecusse ne’ebé to’o ona 59%; proposta O&M ba Manatuto to’o ona 65%; no ita hala’o ona levantamentu dadus ba we-matan foun 3 iha Bobonaro.
  • Iha munisípiu Díli, harí tiha ona ligasaun foun ba abastesimentu we nian hamutuk 263 (total pedidu 700); rezolve tiha ona keixa 1.688 (total 4.175); selu ona $ 159.850hosi reseita hirak relasiona ho tarifa we niannoprodúz we 25.649,91 m3.
  • Ita haruka ona atu sirkula Polítika no Lei kona-ba Rekursus Hídrikus, Polítika kona-ba AbastesimentuWe nianno dekretu-lei kona-bawenalihun siramolok atu haruka ka Konsellu Ministrus; ita hahú ona ho estudu-pilotukona-baoutput based approachba Manatuto (sistema saneamento ba sentrumunisipal sira) no ita hala’o ona inventáriu kona-ba patrimóniu Estadu nian MOPTC.
  • Ita dada ona liña foun Média tensaun nianhamutuk 1.062,57 Km no Baixa Tensaun nianhamutuk 1.321,99 Km, hodi benefisia ema na’in 43.625.
  • Ita regulariza ona tarifa elektrika sira, ita fahe ona kontador elektrisidade pré-pagu hamutuk unidade 34.357(munisípiu hotu-hotu), hodi benefisia família na’in 312.982 (reseita ho osan $ 50 M liu).
  • Ita ke’e estrada nacional 860 Kms; estrada munisipal 53 Kms;  estrada urbana 80 Kms; ita rehabilita estrada rural 100 Kms no ita halo manutensaun 350 Kms; ita harí ponte 8 no total luan 4.800m baKontrolu ba Cheias.
  • Ita remata Planu Mestre Weno Saneamentubakapital Same, Baucau, Viqueque no Lospalos.
  • Ita remata Planu Mestre Transporte ne’ebé sai nu’udar baze ba investimentunohala’o melloria hirakplaneia ona basetor ida ne’e. Hein atu hatama ba Konsellu Ministrus.
  • Ita aprova ona iha Konsellu Ministrus Planu Mestre no Investimentu Estratéjikuba Estrada Rural sirano oras ne’e ita implementa hela Programa Dezenvolvimentu Estrada Rural sira.
  • Ita fo kontinuidade baProjektu Infraestrutura Bázika 696 iha área Enerjia Elétrika, Estradano Ponte, Weno Saneamentu, Edifísiu Públiku, Finansas, Edukasaun, Seguransa no Defeza no Agrikultura, ho finansiamentu ida hamutuk $ 504.780.236,92 hola hosi Fundu Infraestruturas nian. Projektu hirak ne’e engloba munisípiu 12 no Rejiaun Espesial Oe-Cusse Ambeno.
  • Ita elabora no dezenvolve ona diretriz hirak ba avaliasaun projetu infraestrutura nian sira iha Timor-Leste, liu hosi uza kritériu múltiplu, no ita avalia onaprojektu foun portofioliu kona-ba infraestrutura 2017 nian, hamutuk 123.
  • Ita elabora ona diretriz hirak ba prepara estudu viabilidade nian ba projetu Infraestrutura iha Timor-Leste.
  • Halibur dadu siraba elabora estudu viabilidade kona-baatu harí Parke Industrial Tibar nian no análiza estudu refere; revizaun téknika ba proposta Lei kona-ba Habitasaun.
  • Iha âmbitu PDIM nian adjudika onaprojektu liu 70 (eskola, merkado, sentru saúde, rezidénsiaba médiku sira, we hemu, kapela, irrigasaun); remata ona projektu 67 PDIM nian no analiza ona inspeksaun ba projektu ne’ebé hala’o hela hamutuk 458.
  • Iha âmbitu reabilitasaunpatrimóniukomunitáriuita inspesiona ona projetu reabilitasaun eskola no instalasaun saúde no ita remata ona projektu sector Edukasaun nian hamutuk liu 740 iha munisípiu 12.
  • Ita impelemnta ona projektu espesial hamutuk 39 liu hosi kontrolu diretu ADN nian.
  • Ita avalia ona projetu sira kona-ba edifikasaun, ponte, estrada, irrigasaun, protesaunba cheias, eletrisidade, sst: proposta projektu emerjénsia hosi 2013 nian hamutuk 117; proposta foun hosi 2015 nian hamutuk 87; proposta foun PDIM nina hosi 2016 nian hamutuk94 no hala’o onainspeksaun 458.
  • Ita avalia ona proposta 402 konaba projetu infraestruturas nian sira, ho valor total besik $797 M, liu hosi Ajênsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN). Bainhira hala’o verifikasaun, kustu total proposta hirak ne’e niantun to’o $ 676M ida ne’e hanesan poupança ida ba Estadumaka hamutuk liu $ 116M.
  • Ita inspesona no aprova ona pagamento hirak relasiona ho projektu liu 2.683 ihamunisipiu 12 no iha Rejiaun Espesial Oe-Cusse Ambeno. Projektu hirak ne’e engloba estradano ponte, edifísiu, irrigasaun, portu, aeroportuno protesaunhasoru cheias.
  • Ita harí ona habitasaun hirak prefabrikada hamutuk 130 (iha 2015) iha munisípiu Viqueque, Liquiça no Díli, hanesan parte ida hosi kompromisu Governu nian relasiona ho iniciativa hirak desenvolvimento ODM nian – Suku.
  • Ita selebra akordu Parseria Publika-Privada hamutuk ho Timor Port SAatu harí Portu Tibar, ne’ebé kala sei hahú funsiona iha 2020 nosai hanesan infraestrutura ida esensial ba apoia diversifikasaunnokreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.
  • Oras ne’e hala’o hela konstrusaunno supervizaun ba aeroportu Suai ne’ebé hetan ona progresu fizikubesik60%. Prazu hanaruk tan ba loron liu 453 mosu difikuldade balun ne’ebé liga ho realokasaun semitériu.Konstrusaun semitériu foun aprova tiha ona hosi CAFI iha dezembruhodi oras ne’e CNA  prepara helakontratu.
  • Konstrusaun ProjektuFoun Bairro iha Lohorai – Suai ho habitasaun 73no oras ne’e to’o ona 90% progresu (atu rema iha fim fevereiru); Bairru Foun iha Holbelis ne’e iha faze identifikasaun terras no propriedades, termureferênsia sira kona-ba dezeñukonstrusaun nianremata tiha ona.
  • KonstrusaunFaze da-I autoestrada Suai nian (Suai ba Zumalai) ho progresu ida besik27%. Prosesu kompensasaunba proprietáriu terras sira remata ona maibé MOPTC husu tan terrenu ida tanba kondisaun jeolójika rai nian; rate hamutuk 101 (total) realoka ona ba semitériu foun (CNA oras ne’e prepara hela kontratu).
  • Remata ona reparasaun pista aterrajen no para iha aeroportu Díli, no reabilitasaun ba área inspesaun veíkulu sira ihaMOPTC.

 

SETOR SOSIAL

  • Ita harí ona pré-eskolar foun 15; ita reabilita onaeskola bázika 518, eskola sekundária 30.
  • Ita hatama ona ba ADN dezeñu no BoQ sira ba reabilitasaunpré-eskola 15, eskola bázika 366, eskola sekundária jerál 8 noeskola ensinu sekundáriu tékniku-vokasional 2 no sei harí hela pré-eskola foun 25 noeskola ensinu sekundáriu tékniku vokasional foun 9.
  • Ita fahe ona meja no kadeira 98.488 ba eskola ensinu bázikuno sekundáriu sira iha territóriu tomak (unidade 94.068 ba ensinu báziku, 4.150 ba ensinu sekundáriunomos 270 ba ensinu politékniku).
  • Ita elabora, faheno tradúz ona ba dalen portugés planuhirak kona-ba aula kuríkulu foun nianba 1osiklu ensinu bázikunooras ne’e ita iha ona faze atu remata elabora planu aula nian ba 2osiklu.
  • Ita abranje ona Eskola Bázika 136 iha munisípiu 5 (Liquiçá, Manatuto, Aileu, Viqueque no Díli) ihaámbitu programa "mentoring" apoiu nian ba implementa kuríkulu foun iha 1ono 2osiklu ensinu bázikuno; pré-eskola 5 noeskola bázika 5 (iha Manatuto, Lautém no Oe-Cusse Ambeno) maka oras ne’e iha hela faze atu implementa projetu-pilotu edukasaun multilingue.
  • Ita sosa no imprime ona manual no material didáktiku 957.179 ba nível oin-oin ensinu nian.
  • Itaa fahe ona merenda eskolar baeskola públika, privada no katólika 1.505, hodi benefisia alunu na’in 314.788; ita introdúz ona projetu-pilotu programa merenda eskolar nian (hahan pré-preparada) iha Ermera.
  • Ita remata ona prosesu 1ª akreditasaun pré-eskola nian sira: pré-eskola akreditadu 299; pré-eskola 3 ho akreditasaunkondisionál; pré-eskola 1 ho akreditasaun suspensa.
  • Ita implementa tiha ona atividade Sentru Apredijazenno Formasaun Eskolar 13 (CAFE), hodi abranje alunu na’in 5.880 no klosan na’in 95 foin remata lisensiaturaliu hosi apoiu pprofesór portugés na’in 129 noprofesór timor-oan na’in 88.
  • Ita loke ona Pakote KompreensivuKuidadu Saúde Primáriuno Programa Saúde iha Família noita hala’o ona vizita ba uma kain hamutuk149.592, no iha nebá uma kain hamutuk190.168 maka hetan atendimentu, hodi benefisia membru hosi uma kain hirak ne’e hamutuk 902.020.
  • Ita hala’o ona Kampaña Nasional Vasinasaunhasoru pólio, hodi abranje labarik na’in 501.394 (95.9%), nohasoru sarampuno rubéola, ne’ebé abranje labarik no klosan ho otas to’o tinan 15 hamutuk na’in 484.850 (96.65%).
  • Feto isin-rua 53% hetan benefísiu hosi pelumenus vizita 4 hosi kuidaduMolok Hahoris nian; Partu hirak hetan Asisténsia hosi profisional Saúde nian sira hamutuk 66 %; Labarik ho menus tinan ida ne’ebé kompleta ona vasina hirak ne’ebé rekomenda atu simu nian, hamutuk 71%.
  • Ema 60% ho otasboot liu tinan 60 simu ona vizita ida hosi profisional saúde nian.
  • Ema idozu na’in 7.730 maka simu atendimentu hosi servisus ambulatórius, emerjênsia no internamentu (Sensus 2010 rejista  ona total ema na’in 57.791 idozuiha país).
  • Uma kain 88.1% maka rejista ona iha asaun dispensarizasaun; Programa SISCa implementa ona 56%.
  • Kualidade servisu emerjénsia médika ospital nian hetok sai di’ak:

-  Períodu médiu internamentu nian loron ida (ALOS) -Ospital Referénsia Baucau 8; Maliana 5; Suai 6; HNGV 6; Maubisse 5; Oecusse 5.

- Taxa Mortalidade Bruta ba pasiente 1000 (NDR) -Ospital Referénsia Baucau 23; Maliana 20; Suai 6; HNGV 21; Maubisse 20; Oecusse 29.

-  Taxa Okupa Kama sira (BOR) - Ospital Referénsia Baucau 87%; Maliana 156%;Suai 65%; HNGV 104%; Maubisse 89%; Oecusse 110%.

-  Taxa Mortalidade iha Emerjénsia Médika ba pasiente 1000 (GDR) – HNGV 41; Ospital Referal Baucau 40; Maliana 44; Suai 21; Maubisse 36; no Oecusse 41.

  • Médiku 208, Enfermeiru 165 no Parteira 157 no téknikualiadu 120 simu ona formasaun.
  •  Revee tiha ona: Estratéjia Saúde Materna Infantil, Estratéjia Nasional Saúde Mental, Polítika Nasional Medikamentuno Manual Dezenvolvimentu Polítika Saúde.
  • Harí tiha ona Postu Saúde  57: iha Aileu 4; 5 iha Ainaro; 3 iha Bobonaro; 4 iha Covalima; 8 iha Ermera; 8 iha Lautem; 3 iha Liquiça; 7 iha Manatuto; 5 iha Manufaih no 10 iha Viqueque.
  • Reabilita tiha ona Sentru Saúde besik 22 (hosi total Sentru Saúde 68) iha Munisípiu hirak tuir mai: 1 iha Aileu; 3 iha Ainaro; 5 iha Baucau; 4 iha Bobonaro; 1 iha Covalima; 2 iha Ermera; 4 iha Manatuto no 2 iha Manufahi.
  • Ita inaugura onaOspital Rejional Eduardo Ximenes, iha Baucau, ne’ebé maka sei serbi Munisípiu Baucau no munisípiu hirak viziñu hanesan Viqueque, Manatuto no Lautém no oras ne’e funsionáriu hammutuk 227, inklui médikuno espesialista na’in 25, enfermeiru na’in 98 no parteira na’in 22.
  •  Ita aprova tiha ona Dekretu-Lei kona-ba Rejime Kontrolo Tabaku no Lei Rejime Jerál Seguransa Sosial ho orsamentu ida hamutuk $26,994 M ba 2017.
  • Ita fo tiha ona apoiu sosial ba menor siraiha situasaun riskuno vítima abuzuno vítima VD/VBG hamutuk liu 400; ita selu tiha ona benefisiáriu (idozu no defisientes) besik ema na’in 96.000, ita fo bolsa estudu ba oan hosi mártir sira liu ema na’in 200 noita fo ona benefísiu ba ema besik 54.000 tinan ida ho Bolsa da Mãe.
  • Ita selu ona, tinan-tinan, pensaun sobrevivénsia liu 27.700 hoosan besikdolar millaun $26 ba kombatente libertasaun nasional no ba mártirsira.
  • Ita asina ona Deklarasaun Maubisse (oportunidade hanesan ba fetoharé hosi edukasaunno formasaun profisional, asesuba merkadu traballunomoris sosial no polítika).
  • Ita aprova ona Planu Asaun Nasional kona-ba Violênsia Bazeia ba Jéneru 2017-2021 no Planu Asaun Nasional Rezolusaun 1325 hosiKonsellu Seguransa Nasoens Unidas kona-ba Feto, Dameno Seguransa.REMATA
   Ba leten