Sorumutuk Konsellu Ministru loron 14 fulan-fevereiru tinan 2017

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 14 fulan-fevereiru tinan 2017

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 14 fulan-fevereiru tinan 2017

Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha tersa-feira ne’e, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona atribuisaun subsídiu estraordináriu ba membru órgaun Administrasaun Eleitorál nian sira iha Timor-Leste, ne’ebé hato’o husi Komisaun Nasionál Eleisaun nian, haree kona-ba Lei n.u 7/2016, loron 8 fulan-juñu. Subsídiu ida ne’e sei fó durante hala’o eleisaun, ho hanoin atu fó kompensasaun ba membru sira Komisaun Nasionál Eleisaun sira nian, dirijente, xefia, funsionáriu no ajente sira Administrasaun Públika nian ne’ebé maka hala’o knaar iha órgaun sira Administrasaun Eleitorál nian, husi servisu ne’ebé aumenta ba sira sei ne’ebé maka sei rezulta husi orgnaizasaun, kondusaun no supervizaun kona-ba prosesu eleitorál sira tinan 2017 nian.

Ministériu Solidariedade Sosiál hetan ona aprovasaun ba Proposta Lei Protesaun Labarik nian, ne’ebé sei regula promosaun ba direitu sira, prevensaun no protesaun ba labarik sira ne’ebé iha rizku no perigu, atu bele garante ninia moris-di’ak no dezenvolvimentu integrál. Baze husi Proposta lei ne’e, iha hanoin katak aspetu integradu diploma ida ne’e nian maka, liuliu, kona-ba responsabilidade familia nian no nia komunidade, na’i-ulun lokál nian sira ne’ebé trata asuntu sira ne’ebé mak envolve labarik sira, rede protesaun nian no servisu sira ba protesaun labarik nian. Husi norma sira ne’e, fó hanoin kona-ba prinsípiu no ezijénsia internasionál no konstitusionál nian sira, hodi kompleta lejizlasaun ne’ebé iha tiha ona iha área protesaun labarik nian. Sei iha de’it intervensaun judisiál bainhira labarik iha situasaun ne’ebé perigu nian, ema sira ne’ebé maka hein nia (aman sira ka ema ne’ebé tau matan ba nia) la garante nia protesaun no la iha kondisaun sira ba intervensaun husi servisu sira protesaun labarik nian.

Konsellu Ministrus aprova ona rejime jurídiku patrimóniu kulturál nian, ne’ebé hato’o husi Ministériu Turizmu, Artes no Kultura, liuhusi Sekretária Estadu Artes no Kultura. Diploma ida ne’e kria regime jurídiku patrimóniu kulturál timoroan nian, nune’e mós forma hodi prezerva, proteje, defende no valoriza, nu’udar prevee ona iha Konstituisaun. Patrimóniu kulturál mak instrumentu fundamentál ida ba defeza no konsolidasaun unidade no identidade nasionál nian. Liuhusi diploma ida ne’e, harii ona kondisaun ne’ebé presiza ba inventariasaun, jestaun, protesaun no valorizasaun husi patrimóniu kulturál imóvel, móvel no imateriál país nian. REMATA

   Ba leten