Timor-Leste hetan fatin dahuluk iha Índise Demokrasia tinan 2016 nian iha Sudeste Aziátiku

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 2 fulan-feveiru tinan 2017

Timor-Leste hetan fatin dahuluk iha Índise Demokrasia tinan 2016 nian iha Sudeste Aziátiku

Índise Demokrasia tinan 2016 nian, publika ona husi revista The Economist Intelligence Unit, iha loron 25 fulan-janeiru, klasifika ona Timor-Leste hetan fatin dahuluk iha Sudeste Aziátiku, tuir avaliasaun ba prosesu eleitorál no pluralizmu, funsionamentu Governu nian, partisipasaun polítika, kultura polítika no liberdade sivíl sira. Índise ne’e koko atu aprezenta “retratu ida kona-ba estadu demokrasia nian iha mundu hotu, ba Estadu independente 165 no territóriu rua”.

Iha índise tinan 2016 nian, Timor-Leste hetan klasifikasaun iha fatin dahuluk iha Sudeste Aziátiku, fatin da-5iha Ázia no fatin da-43entre Estadu hotu ne’ebé hetan avaliasaun. Pontuasaun país nian nafatin estavel iha tinan haat liubá, ho 7,24 iha eskala 10, iha ne’ebé kuaze metade husi nasaun sira ne’ebé rejista ona ho rezultadu ne’ebé maka tun, entre tinan 2006 no tinan 2016.

Timor-Leste hetan rezultadu sira ne’ebé di’ak tuir prosesu eleitorál no pluralizmu, ne’ebé hatudu eleisaun livre no justa sira, direitu sufrájiu (direitu votu nian ba ema hotu), esforsu sira hodi garante liberdade eleitorál sira no prosesu transferénsia administrasaun sira ho orden.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, observa ona katak “ferramenta sira kona-ba komparasaun internasionál hanesan índise demokrasia ne’ebé nafatin hasoru dezafiu hodi garante presizaun. Maske nune’e, buat ne’ebé mak ita haree ho momoos hatudu iha ne’e no komparasaun internasionál sira seluk katak ita-nia liberdade sira ne’ebé define ona iha Konstituisaun, liuliu prosesu eleitorál no pluralizmu, ne’ebé defende ona ho firme. Bainhira ita hakbesik ona an ba eleisaun prezidensiál sira iha loron 20 fulan-marsu no eleisaun parlamentár sira, fulan balu tan, ita uza no afirma fila fali direitu hirak ne’ebá, ho konxiente katak, parte barak iha mundu, sidadaun sira lahetan direitu sira ne’e (no responsabilidade sira)”. REMATA

   Ba leten