Governu aprezenta Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2017 iha Parlamentu Nasionál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 24 fulan-novembru tinan 2016

Governu aprezenta Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2017 iha Parlamentu Nasionál

Primeiru-Ministru ba ona Parlamentu Nasionál hodi aprezenta Proposta Lei Governu nian ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2017. Iha ninia diskursu, ne’ebé nia hato’o iha loron 23 fulan-novembru dadeer, Na’i-ulun ne’e hateten katak preparasaun ba Orsamentu “ezije responsabilidade no transparénsia, rigór no realizmu ne’ebé boot” no katak Orsamentu ba tinan 2017 “haree liu ba iha prioridade nasionál sira ne’ebé maka estabelese tiha ona, inklui Edukasaun, Saúde, Agrikultura no dezenvolvimentu infraestrutura bázika sira.”

Xefe Ezekutivu ne’e esplika katak Governu dezenvolve ona fatór prinsipál neen: sustentabilidade fiskál, kapasidade ba ezekusaun orsamentál nian ida ne’ebé ho kualidade, kontinuasaun husi ezekusaun faze daruak husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, integrasaun husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel Nasoins Unidas nian, impaktu husi eleisaun prezidensiál no parlamentár sira iha tinan oin no perspetiva ekonómika globál sira ba tinan 2017.

Orsamentu ne’ebé propoin ba tinan 2017 inklui mós totál husi despeza Estadu nian ida hamutuk dolar amerikanu millaun 1.386,8. Orsamentu ne’e ki’ik liu kompara ho orsamentu tinan 2016 nian, tanba Governu hili ona atu aumenta, iha tinan 2016, dotasaun ba projetu sira ne’ebé maka avansa lalais liu fali husi previzaun ne’ebé iha, tanba iha tendénsia ba ezekusaun orsamentál ne’ebé ki’ik iha tinan ne’ebé hala’o eleisaun sira.

Proposta Governu nian, ne’ebé agora deputadu sira fó dadaun konsiderasaun, prevee montante despeza nian sira hanesan tuirmai ne’e: Vensimentu no Saláriu, USD millaun 208,8; Beins no Servisu, USD millaun 395,8; Transferénsia Públika, USD millaun 421,3; Investimentu Ki’ik sira, USD millaun 11,9; no Dezenvolvimentu Kapitál [inklui Fundu Infraestrutura nian no empréstimu sira] USD millaun 349.

Despeza prinsipál sira iha kategoria Beins no Servisu sira maka fornesimentu eletrisidade, atividade sira iha nivel munisipál, inklui programa Alimentasaun Eskolár, no funsionamentu husi eleisaun nasionál sira. Iha Transferénsia Públika nia laran, dotasaun hirak ne’ebé boot liu maka ba Oekusi Ambenu (Rejiaun Administrativa Espesiál no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu nian) no ba Ministériu Solidariedade Sosiál – ba programa sosiál sira hanesan pensaun ba veteranu, ferik-katuas, invalidés sira, Bolsa Inan nian, tulun ba vítima sira husi dezastre naturál no tratamentu médiku ba veteranu sira. Iha Fundu Infraestrutura nia laran, programa estrada nian hela ho 38,6% husi verba totál.

Primeiru-Ministru rejista ona tendénsia enkorajadora husi aumentu reseita interna nian sira, ne’ebé sa’e 31% iha períodu tinan 2013-2016 no iha previzaun katak bele finansia 30% husi despeza públika sira to’o tinan 2021, nune’e bele hamenus dependénsia atu foti de’it osan husi  Fundu Mina-rai nian.

Debate jerál kona-ba proposta lei ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2017 iha Parlamentu Nasionál hala’o iha loron 23, 24 no 25 fulan-novembru.Tanba ne’e Parlamentu Nasionál sei halo votasaun ba projetu lei Orsamentu nian ne’e iha jeneralidade. Diskusaun no votasaun iha espesialidade, iha ne’ebé sei analiza ho detallu artigu ida-idak husi proposta Governu nian, hahú iha loron 30 fulan-novembru no tenke remata to’o loron 14 fulan-dezembru, ne’ebé bianhira hotu sei iha votasaun finál globál ida.

Primeiru-Ministru hakotu ninia diskursu no hodi hateten katak Governu Konstitusionál VI haksolok ho biban ne’e atu aprezenta no halo debate nakloke no konstrutivu kona-ba proposta orsamentu nian ne’e iha Parlamentu Nasionál. Xefe Ezekutivu salienta “kompromisu Governu nian atu kontinua la’o iha dalan loos, maske ho adaptasaun balu, atubele to’o ba objetivu Estadu nian atu lori prosperidade ba ita-nia sidadaun sira”. REMATA

   Ba leten