Prosesu eleitorál aumenta besik dala rua númeru husi feto sira ne’ebé eleita ba Xefe Suku

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 18 fulan-novembru tinan 2016

Prosesu eleitorál aumenta besik dala rua númeru husi feto sira ne’ebé eleita ba Xefe Suku

Rezultadu provizóriu husi eleisaun hirak ne’ebé hala’o ba lideransa komunitária sira iha Timor-Leste, iha loron 29 fulan-outubru no loron 13 fulan-novembru, ne’ebé Ministériu Administrasaun Estatál no Diresaun Nasionál Administrasaun Suku nian publika ona iha loron 15 fulan-novembru, hatudu katak feto hamutuk 21 maka sira-nia komunidade hili ona ba kargu Xefe Suku nian. Númeru ida ne’e reprezenta aumentu ida besik dala rua (dobru) husi feto sira ne’ebé eleita ba pozisaun importante ida ne’e, kompara ho iha tinan 2009, iha tempu ne’ebé feto hamutuk 11 maka eleita.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, sauda aumentu ida ne’e hanesan inísiu ida ne’ebé di’ak ba buat ne’ebé ita hein atubele sa’e tan. Xefe Governu dehan beibeik ona katak, ba nia dezenvolvimentu ne’ebé lalais no ho sustentabilidade, Timor-Leste presija hasa’e partisipasaun feto sira nian iha prosesu foti desizaun no kaer pozisaun lideransa nian sira. Haree ba númeru totál Xefe Suku nian ne’ebé hamutuk 442, maka reprezentasaun feto nian, maske sa’e besik dala rua, sei uitoan  nafatin.

Governu elabora ona Lei Suku sira nian foun, ne’ebé regula eleisaun hirak ne’e, no iha hanoin atu enkoraja partisipasaun feto sira nian iha asesu ba pozisaun lideransa nian sira, liuliu hanesan kandidata ba kargu Xefe Aldeia no Xefe Suku nian. Iha país laran tomak, feto hamutuk 319 maka kandidata an ba Xefe Suku.

Konsellu Suku nian, órgaun ne’ebé iha knaar atu foti desizaun lokál, kompostu husi Xefe Suku, Xefe Aldeia sira suku ne’e nian, delegadu feto ida no mane husi Aldeia ida-idak husi Suku ne’e, reprezentante feto ida no mane ida husi foin-sa’e sira suku ne’e nian no lia-na’in ida.

Iha nivel Parlamentu Nasionál nian, Timor-Leste nu’udar nasaun ida mós iha rejiaun Sudeste Aziátiku ne’ebé iha reprezentasaun feto nian ne’ebé aas, ho fatin ne’ebé feto sira okupa hamutuk 39%.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak, “Eleisaun hirak ne’ebé hala’o foin daudaun ne’e la’o ho susesu, iha ambiente ida ne’ebé hakmatek no ho dalan ida ne’ebé dignu, ho rekoñesimentu ba rezultadu husi ita-nia prosesu demokrátiku. Ida ne’e fó konfiansa mai ita iha tempu ne’ebé ita besik tama ona eleisaun prezidensiál, no eleisaun parlamentár sira iha tinan 2017. Governu sauda aumentu husi feto hirak ne’ebé eleita ba pozisaun Xefe Suku nian no fó parabens ba kandidatu hotu-hotu ne’ebé eleitu ona ba kargu responsabilidade nian sira”. REMATA

   Ba leten