Reforma sira komesa hatudu rezultadu iha panorama ekonómiku ne’ebé pozitivu ba Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 17 fulan-novembru tinan 2016

Reforma sira komesa hatudu rezultadu iha panorama ekonómiku ne’ebé pozitivu ba Timor-Leste

Relatóriu hirak ne’ebé foin lalais fó sai husi Banku Mundiál no husi Fundu Monetáriu Internasionál, hamutuk ho análize hirak ne’ebé tau iha Proposta Orsamentu Estadu ba tinan 2017, identifika tendénsia ekonómika hirak ne’ebé pozitiva ba tempu badak iha panorama ba Timor-Leste. Inflasaun ne’ebé tun, impaktu pozitivu husi dezenvolvimentu infraestrutura no inísiu husi benifísiu hirak ne’ebé maihusi esforsu Governu nian atu halo reforma sita hotu hanesan fatór hirak ne’ebé kontribui ba ida ne’e.

Iha loron 4 fulan-outubru tinan 2016, Banku Mundiál publika ona “Atualizasaun ekonómika husi Ázia Orientál no Pasífiku” ida (iha lia-inglés: “East Asia and Pacific Economic Update”) ne’ebé dehan katak “Timor-Leste aprezenta an ho futuru ida ne’ebé la hanesan kompletamente ho pasadu ne’ebé liubá daudaun ne’e. Antes, sai hanesan nasaun ida mós iha mundu ne’ebé maka dependente liu ba reseita sira husi mina-rai (petróleu), bele sai hanesan nasaun pós-mina-rai, iha de’it tinan lima nia laran”. Bainhira temi kona-ba importánsia husi dezenvolve ekonomia rai-laran no fó tulun ba diversifikasaun ekonómika, relatóriu ne’e observa katak “esforsu Governu nian sira atu halo reforma hatudu daudaun ona rezultadu, ne’ebé bele haree investimentu diretu estranjeiru ne’ebé mosu mai maka’as” no afirma katak ba “tinan 2016 no tinan 2017, hein katak kreximentu internu kontinua iha  nivel ne’ebé hanesan no iha tinan rua ikus ne’e nian, ho previzaun kreximentu nian ida entre 5,0% no 5,5% .”

Komunikadu Imprensa husi Fundu Monetáriu Internasionál “FMI remata ona vizita téknika ba Timor-Leste” (iha lia-inglés: IMF Concludes Staff Visit to Timor-Leste), iha loron 7 fulan-novembru tinan 2016, dehan katak “atividade ekonómika iha Timor-Leste  sa’e daudaun iha ritmu ida ne’ebé satisfatóriu no tenke mantein dinámika ne’e iha tinan oin”, no kontinua hateten katak  “perspetiva ba tempu badak en jerál favorável nafatin, ho rekuperasaun ba kreximentu atividade naun-petrolífera ne’ebé la’o nafatin akompaña ho inflasaun ne’ebé tun”. Ekipa FMI nian ne’ebé maka lidera husi Yu Ching Wong hateten mós katak indikadór sira kona-ba solidéz finanseira sai di’ak liután iha sistema bankáriu no sauda “progresu ne’ebé konstante iha aplikasaun husi Planu Diretór ba Setór Finanseiru nian ne’ebé halo ho hanoin atu aumenta inkluzaun finanseira no salvaguarda estabilidade finanseira”.

Programa Governu nian rekoñese katak “iha nesesidade urjente ida atu diversifika ita-nia ekonomia” no tanba ne’e konsentra an hela iha “espansaun no modernizasaun ba ita-nia setór agríkola, iha kriasaun setór turístiku ida ne’ebé forte no iha enkorajamentu atividade setór privadu nian sira na nivel superiór sira, liuhusi ativa indústria sira, inklui kreximentu no espansaun empreza ki’ik no empreza mikro sira”. Tanba ida ne’e mós maka Governu serbisu hela atu hadi’a infraestrutura ekonómika nian sira no atu hasoru difikuldade sira ne’ebé maka mosu iha finansiamentu, iha indústria no iha komérsiu.

Projetu kona-ba Proposta Orsamentu Estadu nian ba  tinan 2017 analiza dezempeñu ekonómiku Timor-Leste nian durante tinan hirak ikus ne’e no sita númeru finál sira husi tinan 2014, ne’ebé hatudu katak setór la’ós-pertolíferu reprezenta 39% husi produtu Internu Brutu [PIB] reál Timor-Leste nian no katak PIB la’ós-petrolíferu sa’e ba 5,9%. Hatudu mós katak iha aumentu ida iha konsumu internu hamutuk 9,8% no investimentu husi setór privadu hamutuk 17,3%. Destaka mós melloria iha rekolla reseita sira husi impostu, taxa no enkargu sira, osan-funan no rendimentu ne’ebé maihusi  organizmu autónomu sira. Previzaun ba reseita interna sira aponta ba aumentu ida hamutuk 4,3% iha tinan 2017, tamba iha buat balun ne’ebé hadi’a ona iha ita-nia servisu governamental sira hala’o servisu koleta nian.

Portavós Governu nian, Minstru Estadu Agio Pereira, “sauda relatóriu husi Banku Mundiál no komunikadu imprensa husi ekipa téknika FMI nian, ne’ebé aprezenta panaroma ekonómiku favoravel ida ba tempu badak ba Timor-Leste no rekoñese rezultadu pozitivu sira husi polítika Governu nian. Sei nafatin sai prioridade ida ba Ezekutivu nian atu promove kondisaun sira ba kreximentu setór privadu nian no diversifikasaun ekonómika sira, liuhusi infraestrutura ekonómika bázika sira, redusaun ba limitasaun sira  no aplikasaun husi reforma sira ne’ebé apoia hadi’a atividade ekonomika”. REMATA

   Ba leten