Governu partisipa iha Konferénsia Nasionál kona-ba Auditoria Sosiál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 19 fulan-outubru tinan 2016

Governu partisipa iha Konferénsia Nasionál kona-ba Auditoria Sosiál

Iha loron 19 fulan-outubru, membru Governu sira no reprezentante sira husi instituisaun Estadu nian no mós organizasaun Sosiedade Sivíl nian partisipa iha Konférensia Násionál kona-ba Auditoria Sosiál, ne’ebé hala’o iha Salaun Nobre Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, iha Dili. Konseitu Auditoria Sosiál, Governu Konstitusionál VI adota nu’dar buat Governu ne’e maka hahú, iha tempu simu pose, iha loron 16 fulan-fevereiru tinan 2015. Liuhusi ida ne’e, Governu buka atu hetan inkluzaun sosiál husi sidadaun hotu-hotu, dezenvolve parseria no promove responsabilizasaun iha matéria governasaun nian, liuhusi servisu públiku ne’ebé efisiente no efikás liután.

Auditoria Sosiál hanesan espasu ida ne’ebé maka ema bele dehan sai sa’ida maka sira hanoin kona-ba oinsá servisu públiku sira hala’o sira-nia knaar, no iha ne’ebé Governu rona e responde ba opiniaun sira ne’e. Konferénsia Nasionál ne’e hanesan oportunidade ida atu hare fila-fali progresu husi Auditoria Sosiál no atu buka dalan atu haluan no hadi’a rezultadu sira, iha abordajen ida tuirmai.

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru, Rui Maria Araújo, halo konvite ida ne’ebé durante ne’e seidauk halo: “Governu hakarak estabelese parseria ida iha ne’ebé Sosiedade Sivíl, Organizasaun Naun-Governamentál (ONG) no meiu komunikasaun sosiál sira bele iha partisipasaun ida ne’ebé ativu liután, liuhusi buat ida ne’ebé maka koñesidu liu ho naran Auditoria Sosiál, iha ne’ebé maka indikadór sira kona-ba asaun Governu nian hetan revizaun ho didi’ak, ho imparsialidade no responsabilidade ne’ebé maka’as liután, hodi dezeja katak, liuhusi serbisu hamutuk, ita bele fó servisu sira ne’ebé di’ak ba ita-nia povu.”

Bainhira ko’alia ba partisipante sira, Primeiru-Ministu dehan dala fila-fali katak nia fiar iha  prosesu ne’e, hodi hateten katak “Bainhira ita ida-idak, Governu no Sosiedade Sivíl hala’o ita nia serbisu iha matéria Auditoria Sosiál nian, ita fó kontribuisaun ne’ebé loloos ba ita-nia país no ita-nia povu nia moris di’ak.

Iha loron Governu nia loron 100 dahuluk, FONGTIL – Forum ONG Timor-Leste nian, organizasaun independente ne’ebé halibur ONG nasionál no internasionál sira Timor-Leste nian – iha ona Memorandu Entendimentu ida ne’ebé asina husi Primeiru-Ministru no Diretór Ezekutivu FONGTIL nian, Arsénio Pereira da Silva, iha loron 25 fulan-maiu tinan 2015. Iha Memorandu Entendimentu ne’e maka define dalan ba ezekusaun Auditoria Sosiál iha Timor-Leste, iha setór-xave haat: agrikultura, edukasaun, saúde no infraestrura bázika sira. Kria ona mós unidade Auditoria Sosiál ida iha Gabinete Primeiru-Ministru nian, atu fasilita parseria foun ne’e, ne’ebé koordena husi Edio José Maria Guterres, Ofisiál Ligasaun Primeiru-Ministru nian ba Asuntu sira Sosiedade Sivil nian.

Konferénsia loron 19 fulan-outubru nian halibur ONG nasionál lubun ida, iha ne’ebé hala’o auditoria sosiál iha fatin oin-oin iha nasaun laran no iha setór barak ne’ebé la hanesan mós. Iha konferénsia hirak ne’e ko’alia kona-ba siklu auditoria sosiál, ferramenta no metodolojia, rezultadu to’o ohin loron nian no dezafiu sira. Reprezentante sira husi Instituisaun Estadu sira, inklui Komisaun Anti-Korrupsaun, Provedór ba Direitus Umanus no Justisa no Inspesaun-Jerál Estadu nian, haforsa entendimentu ne’e, bazeia ba sira-nia esperiénsia rasik. Koordenadór Unidade Auditoria Sosiál, lori Governu nian naran, halo aprezentasaun ida-ne’ebé husik klaru kona-ba oinsá Governu no Sosiedade Sivíl bele kompleta malu di’ak liután.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “husikedas tempu ne’ebé nia hahú  serbisu, Governu Konstitusionál buka ona atu promove inkluzividade no parseria, tanba hatene katak, atu sai efikás liután, dezenvolvimentu nasionál tenke envolve ita hotu. Konferénsia Nasionál ne’e destaka kona-ba empeñu Governu nian iha prinsípiu ne’e no hatudu susesu iha inísiu Auditoria Sosiál nian, hamutuk ho vontade atu kontinua hadi’ak liután prosesu sira atu serbí ho di’ak liután povu Timor-Leste”. REMATA

   Ba leten