Intervensaun Primeiru-Ministru nian iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 27 fulan-setembru tinan 2016

Intervensaun Primeiru-Ministru nian iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas

Iha sábadu dadeer, loron 24 fulan-setembru, Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo, lori Timor-Leste nia naran, hato’o ninia diskursu iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas, iha sede ONU nian iha Novaiorke.

Primeiru-Ministru fó hanoin fali ba Asembleia katak “ ita hotu hatene no Timor-Leste liuhusi ninia esperiénsia rasik, katak Nasoins Unidas maka fundamentál ba garante seguransa ba povu no país sira iha mundu rai klaran.“ Nia hateten fila-fali kona-ba importánsia husi sistema multilaterál no internasionál, “hodi hatene duni katak mundu kontinua presiza atu mantein pás no seguransa internasionál, atu estabelese relasaun amizade nian sira entre país sira no atu serbisu iha kooperasaun hodi bele hetan solusaun ba problema sira iha mundu no atu promove respeitu ba direitus umanus".

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru temi mós kona-ba responsabilidade internasionál sira Timor-Leste nian iha CPLP no G7+ (sigla iha lia-portugés) nia laran, nune’e mós ba importánsia kona-ba integrasaun rejionál no, tanba, objetivu atu halo parte ba ASEAN. Nia ko’alia mós ba inisiativa sira nasaun nian kona-ba kompromisu internasionál, liuliu kona-ba aplikasaun husi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian, ne’ebé aprova ona iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas iha tinan hirak ikus ne’e no daudaun ne’e sei hatama ba-iha nivel nasionál, iha Planu Atividade no Orsamentu Programa Governu nia laran. Primeiru-Ministru fó hanoin mós katak, “aleinde sai país ida hosi país hirak primeiru iha mundu, ne’ebé subskreve Objektivu hirak ba Dezenvolvimentu Sustentável”, Timor-Leste halo parte  husi “país ida liu na’in ualu ne’ebé, liu hosi fahe prátika no esperiénsia hirak di’ak, hakarak foti hanesan ezemplu ba implementasaun Ajenda ida ne’e nian”.

Atu kumpri Objetivu husi Dezenvolvimentu Sustentavel, Primeiru-Ministru esplika katak Governu, serbisu hamutuk ho parte interesadu sira hotu, “halo ona mapa ba indikadór sira ba Objetivu 17 no selesiona ona alvu 20 atu ninia implementasaun bele hetan monitorizasaun liu hosi rezultadu hirak ne’ebé ita bele sukat”.

Timor-Leste nia determinasaun hodi estabelese direitu soberanu sira kona-ba nia tasi sira, liuhusi delimitasaun ketan-tasik sira (fronteira marítima), temi mós iha diskursu ne’e, liuliu kona-ba papél diálogu nian, negosiasaun multilaterál no direitu internasionál. Primeiru-Ministru hatudu mós nia laran-metin kona-ba progresu iha kestaun hirak ne’e iha tempu badak nia laran, “iha espíritu abertura, transparénsia no amizade nian ida”.

Primeiru-Ministru hakotu nia diskursu, hodi hateten fila-fali katak “fiar hosi Timor-Leste ne’ebé sei la naksobu iha importante iha importánsia sistema multilaterál nian, primazia ba diálogu nian no rezolusaun Pasífiku ba diferensa no konflitu sira bazeia ba direitu internasionál, no ba prezervasaun demokrasia no Estadu Direitu hanesan masin ba progresu povu no nasaun sira nian”.REMATA

   Ba leten