Timor-Leste saúda desizaun husi Komisaun Konsiliasaun

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 26 fulan-setembru tinan 2016

Timor-Leste saúda desizaun husi Komisaun Konsiliasaun

Governu Timor-Leste nian saúda desizaun husi Komisaun Konsiliasaun ne’ebé konfirma nia kompeténsia atu kontinua prosesu konsiliasaun nian kona-ba definisaun ketan-tasik (fronteira marítima) iha Tasi Timór nian. Dúvida kona-ba ida ne’e Austrália maka foti no argumenta iha audiénsia durante oras rua ho balun nia laran, iha fulan-agostu tinan kotuk, iha Tribunál Arbitrajen nian iha Haia (Olanda).

Komunikadu imprensa husi Tribunál Permanente Arbitrajen nian ne’e, ne’ebé haruka ohin, loron 26 fulan-setembru, hodi Komisaun nia naran, fó sai desizaun unánime kona-ba problema hirak ne’ebé maka foti  ona tuir ninia kompeténsia.

Komisaun sei kontinua daudaun ne’e, nu’udar hateten ona iha aneksu V Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian (CNUDM, sigla iha lian portugés), ka katak, atu “rona parte sira, avalia sira nia reklamasaun no objesaun sira no halo proposta ba parte sira  atu hetan akordu amigavel ida”.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hatete katak “Timor-Leste konsidera desizaun ne’e pozitiva tebtebes. Prosesu ida ne’e reprezenta biban ida atu kria ezemplu ida ne’ebé di’ak iha ita-nia rejiaun. Bainhira ita respeita Komisaun no ninia rekomendasaun sira, ita tenke fó nafatin atensaun ba importánsia hodi mantein relasaun ida ne’ebé di’ak ho ita nia viziñu Austrália”.

Negosiadór prinsipál Timor-Leste nian, Kay Rala Xanana Gusmão, saúda Komisáriu hotu ba sira-nia serbisu ho kompeténsia aas no rezume ona ita-nia país nia pozisaun: “Hanesan luta ne’ebé ita halo sein hatene kole no ita terus maka’as ba ita-nia indepedénsia, ita sei la para to’o ita hetan ita-nia direitu soberanu iha rai no iha tasi”. REMATA

 

Atu hatene informasaun barak liután kona-ba asuntu ne’e, konsulta www.pcacases.com/web/view/123, iha ne’ebé ita bele hetan mós testu kompletu husi desizaun kona-ba kompeténsia Komisaun ne’e nian.

   Ba leten