Proposta Governu nian kona-ba Seguransa Sosiál aprova ona husi Parlamentu Nasionál

Ses. 23 setembru 2016, 18:29h
VotacaoGeneratliadeSegurancaSocial_1_PG

Proposta Lei kriasaun rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian, aprova ona husi Konsellu Ministrus iha fulan-marsu tinan ida ne’e, ne’ebé iha loron 21 fulan-setembru, iha sesaun parlamentár nian, membru sira hotu hatan ho unanimidade (simu ho lian ida de’it).

 “Foin ba dahuluk husi kedas restaurasaun independénsia, ami hato’o diretamente direitu sosiál sira ba devér sira hamutuk de’it, iha konstrusaun sentidu loloos sidadania nian”, Ministra Solidaridade Sosiál, Isabel Guterres hateten, iha aprezentasaun  diploma nian ba deputadu sira.

Proposta Governu nian daudaun ne’e sei analiza iha espesialidade, husi Komisaun-F Parlamentu Nasionál nian, molok submete ba votasaun finál, ho prazu máximu loron 30. Aanaliza artigu ida ba artigu ida, hodi reflete ba nesesidade atu garante kompriensaun kle’an no halo tuir konseitu tékniku oin-oin no sosiál espesífiku sira husi proposta ida ne’e. Tuir komisaun parlamentár ne’ebé analiza ona diploma molok hahú debate, nia sai hanesan “ medida lejislativa ida ne’ebé importante tebes ba moris di’ak povu timoroan nian, iha tinan 15 ikus ne’e”.

Lejislasaun kona-ba Sistema Seguransa Sosiál ba Timor-Leste hahú elabora ona iha tinan 2010,   ho inisiativa husi Governu Konstitusionál VI nian, ne’ebé aprova ona kriasaun Grupu Serbisu nian ba estudu konsesaun Sistema Seguransa Sosiál nian. Maski nune’e, hahú kedas iha tinan 2008 maka Governu dezenvolve ona programa konjuntu ida no medida sira protesaun sosiál ne’ebé koresponde ba direitu sira ba Seguransa Sosiál no ba Asisténsia Sosiál. Prosesu ne’e, liuliu, ba subsídiu fó tulun ba idozu no inválidu sira, rejime tranzitóriu tulun nian ba serbisu na’in Estadu nian sira no sira-nia familia iha otas tuan, inválidez no mate, lisensa maternidade (tuur-ahi) no paternidae nian (hatuur iha Lei Serbisu nian), Bolsa Inan nian no serbisu transporte funeráriu. Kriasaun rejime kontributivu seguransa sosiál ne’ebé daudaun ne’e aprova ona atuhodi kompleta kuardu konseptuál ne’ebé tuir artigu husi, Konstituisaun Repúblika n. 56.

Tinan neen ne’e nia laran, iha inisiativa konsulta públika, divulgasaun no debate lubuk ida ne’ebé promove tiha ona husi Ministériu Solidariedade Sosiál, ho hanoin atu define sistema ne’ebé di’ak tebes no adapta ba Timor-Leste. Destake ba sorumutuk Ministru Trabahu no Asuntu Sosiál sira Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP)ba XIII, iha tinan 2015, durante prezidénsia rotativa Komunidade, ida ne’ebé rezulta ona Deklarasaun Tibar nian. Aproveita prezensa país CPLP sira iha Timor Leste, iha ámbitu sorumutuk téknika sira ne’ebé tuir kedas sorumutuk ministériál nian, Ministériu Solidaridade Sosiál organiza ona, semináriu kona-ba ”Estensaun Protesaun Sosiál ba hotu-hotu no relasaun ho merkadu Serbisu nian, ba Dezenvolvimentu no halakon Moris-Ki’ak, ne’ebé konta ona ho prezensa tékniku sira husi nasaun ualu CPLP nian, no mós espesialista estranjeiru nian sira.

Hili sistema téknika no polítika tuir análiza ida kona-ba modelu sira ne’ebé eziste iha nasaun seluk, hodi aproveita ba ninia susesu no sees husi ninia erru sira. Rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian ne’ebé daudaun ne’e aprovaVotacaoGeneratliadeSegurancaSocial_2_PG ona no hatuur iha prinsípiu internasionál sira liuhusi teste iha área Seguransa Sosiál nian. Ninia tratamentu husi rejime úniku ida (hanesan ba traballadór sira hotu, iha setór atividade hotu-hotu),  kontributivu no obrigatóriu (iha ne’ebé obriga ema ida-idak atu kontribui ba di’ak hotu-hotu nian). Kustu sira fahe entre traballadór sira no ninia entidade empregadór sira. Ne’e maka valór ne’ebé atu selu ba prestasaun sosiál nian. Osan restu sira sei ba tau iha fundu komun (Fundu rezerva Seguransa Sosiál nian). Objetivu husi fundu ne’e sei garante katak, se karik ema sira ne’ebé halo kontribuisaun ne’e menus no ema ne’ebé mak simu barak liu (tanba populasaun ne’ebé katuas no ferik ona, ho esperansa atu hetan moris naruk tan), rejime Seguransa Sosiál nian kontinua fó osan hodi selu prestasaun sira, la presiza husu ba jerasaun sira tuir mai ninia esforsu ida (kontribuisaun) ida ne’eb’e boot, hodi garante ba sira ho benefísiu ne’ebé hanesan. Sistema hatuur ona nune’e, iha prinsípiu sira igualdade, ekuidade, solidariedade sira entre jerasaun sira no iha jerasaun sira ne’ebé hanesn no husi responsabilidade públika nian,tuir prevee ona iha Konstituisaun Repúblika nian.

Iha troka husi esforsu kontributivu nian (obrigasaun), traballadór sira no ninia família sira hetan protesaun iha situasaun hirak moris nian, liuhusi subsídiu no pensaun sira: maternidade, paternidade no adosaun; idozu, difisiente no mate.

“Ne’e klaru sei sai medida istóriku ida ne’ebé ninia efeitu sira sei garante no fó benefísiu ba jerasaun timoroan sira iha tinan 100 tuirmai ka liután”, hatete Ministra Solidariedade Sosiál, iha aprezentasaun proposta ba Parlamentu Nasionál.

   Ba leten