Aprovasaun Kódigu Mineiru: etapa foun husi Programa Governu nian ne’ebé kumpre ona

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 9 fulan-agostu tinan 2016

Aprovasaun Kódigu Mineiru: etapa foun husi Programa Governu nian ne’ebé kumpre ona

Iha tersa, loron 9 fulan-agostu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Kódigu Mineiru nian. Dezenvolvimentu no aprovasaun projetu ne’e husi Governu marka tan konkista foun ida iha ezekusaun Programa Governu Konstitusionál VI nian. Daudaun ne’e, lejizlasaun lori ona ba Parlamentu Nasionál, atu hetan apresiasaun no votasaun.

Projetu Kódigu ne’e nian regula atividade mineira nian hotu-hotu, liuliu rekoñesimentu, peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun, prosesamentu, refinasaun no komersializasaun minerál nian sira. Nu’udar temi ona iha preámbulu, regulamentu ne’e “importante tebes-tebes ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, tanba haree ba ninia impaktu iha fornesimentu materiál importante sira ne’e nian ba dezenvolvimentu, kreximentu ekonómiku no moris di’ak País nian”.

Hala’o tiha ona konsulta públika iha munisípiu sira hotu, asesoria ho peritu legál rai-li’ur nian sira no ho Banku Mundiál. Iha mós troka informasaun ho tékniku no emprezáriu sira husi sanak (ramu) mineiru nian no ho profesór universitáriu sira. Durante prosesu dezenvolvimentu diploma ne’e nian, Ministériu Interiór, Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambenu no Sekretáriu Estadu Konsellu Ministrus fó ona sira-nia hanoin ruma (paresér). Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál maka lidera prosesu ne’e.

Ho sesaun 20, artigu 148 no aneksu 3, Kódigu ne’e inklui dispozisaun sira iha matéria Saúde no Seguransa nian, Protesaun Ambientál, Rejime Serbisu nian, Infrasaun no Sansaun aplika-belek (aplikável) sira, Transparénsia no Prátika Di’ak sira, no seluk-seluk tan.

Estudu uluk nian (preliminár) sira hatudu katak Timor-Leste iha kondisaun atu buka-hatene kona-ba minerál metáliku sira hanesan manganés, osan-mean, osan-mutin, no kobre – no la’ós metáliku – ahu-ruin (kalkáriu), mármore, jipsita, rai-henek no fatuk-oan (kaskallu). Fafahek (divizaun) Rekursu Minerál sira husi Institutu Petróleu no Jeolojia Timor-Leste nian nafatin investiga potensiál país nian iha minerál sira seluk, hanesan metál ne’ebé iha folin no metál baze, ne’ebé presiza ba konstrusaun sivíl, diamente, minériu radioativu no mineiru sira ne’ebé ladún iha, no mós karvaun.

Iha fulan-fevereiru tinan ne’e, aprova ona kriasaun Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál sira (ANPM), ne’ebé hala’o serbisu hodi garante kumprimentu Kódigu Minériu. Aprovasaun Kódigu ne’e nian marka tan avansu lejizlativu ida, iha kumprimentu Programa Governu nian.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira, observa katak “preparasaun projetu Kódigu Mineiru ne’e mak objetu husi esforsu maka’as ida, iha ne’ebé Governu hakarak atu entrega ba Parlamentu Nasionál Kódigu di’ak liu ida, ne’ebé so’i duni ho kontestu Timor-Leste nian. Ita prepara Kódigu ida ne’ebé sensivel ba kultura no ba ambiente, no mós atu loke potensiál setór mineiru ita-nia país nian, atu tulun ita-nia kreximentu ekonómiku no hadi’a kualidade moris ita-nia sidadaun sira nian. Projetu Kódigu ne’e reprezenta etapa ida tan ne’ebé Governu remata ona ho susesu, ne’ebé nafatin haree liu ba ezekusaun husi ninia programa no hodi hetan rezultadu sira”. REMATA

   Ba leten