Primeiru-Ministru hala’o vizita ba iha Munisípiu Suai-Kovalima

Kua. 20 jullu 2016, 17:57h
9K9A9471

Primeiru-Ministru  Rui Maria de Araújo, hala’o vizita ba  Munisípiu Suai-Kovalima, iha loron 18 fulan-jullu tinan 2016. Objetivu hosi vizita traballu ida ne’e ho objetivu atu sorumutu ho Organização Não Governamental Timor-Aid[ organizasaun ne’ebé hala’o atividade sira hodi fó apoiu ba kultura no ba povu Timor-Leste nia moris di’ak]. Sorumutuk ne’e ninia objetivu atu aprezenta rezultadu peskiza kona-ba Eransa Kulturál ne’ebé organizasaun ne’e hala’o ona iha Suai hahú kedas iha tinan 2013.

Molok to’o iha Suai vila, Primeiru-Ministru halo observasaun direta hale’u ho aviaun MAF nian hodi haree liu ponte Lomea ne’ebé maka hetan estragus tanba inundasaun ida no  daudaun ne’e Inspesaun-Jerál Estadu nian (IGE sigla iha lian portugés) koopera ho empreza estatál xineza konstrusaun sivil nian (COVEC sigla iha lian inglés) hahú hala’o ona reabilitasaun ba ponte ne’e iha Postu Administrativu Zumalai.

Iha Suai, Primeiru-Ministru akompaña husi Vise-Ministru Agrikultura no Peskas, Marcos da Cruz, Sekretária Estadu Arte no Kultura, Maria Isabel de Jesus Ximenes, reprezentante hosi Ministériu Obras Públikas, reprezentante hosi Ministériu Agrikultura no Peskas, ekipa investigadór sira hosi Timor-Aid, autoridade lokál no lider komunitáriu  sira.9K9A9455

Durante hala’o abertura ba expozisaun ba produtu artezanatu no eransa kona-ba lian no múzika tradisionál nian sira, iha eskritóriu Timor-Aid, Tabaco-Lot, iha komunidade sira nia leet, Primeiru-Ministru fó importánsia maka’as hodi hatete katak “wainhira ita sai ba rai seluk, no ita hamriik iha povu seluk nia oin, ita sente orgullu mai ita-nia-an hanesan ema Timoroan. Kultura maka ita-nia abut, ita-nia huun. Karik kultura laiha ita namlele nosei laiha  identidade. Tanba ne'e nu'udar Timoroan ita hotu tenke koñese  duni kultura Timor nian”.

Primeiru-Ministru fó mós informasaun prátika balun ba Sekretária Estadu Arte no Kultura, hodi hateten katak prosesu peskiza ida ne’e tenke la’o nafatin ba oin, maski neneik, no ho kbiit ne’ebé ladun boot, tenke kontinua nafatin.

Xefi Governu ne'e mós husu ba entidade kompetente sira atu servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun, no informasaun hotu ne’ebé maka rekolla ona, tenke hatama ba-iha kurríikulu eskola nian, atu nune'e jerasaun foun sira bele hatene sira-nia kultura.

"Atu prezerva kultura Timor nian tenke harii  Sentru Formasaun ida kona-ba oinsáa aprende halo tais atu nune'e inan-feton sira bele hatutan fali sira-nia matenek ba foin sa'e sira.Planu ne’e bele hala’o de’it  husi parte kompetente ne’ebé servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peskas atu identifika ai-horis sira ne’ebé mak uza atu halo tais tanba ne’e presiza kuda hikas fali aihoris sira ne’e", dehan Primeiru-Ministru.

Ikus liu, Primeiru-Ministru agradese ba komunidade ne’ebée halo tais  no mós agradese ba investigadór sira ne’ebé maka halo ona livru no dokumentáriu sira.

9K9A9570Hafoin hala’o tiha abertura  expozisaun nian ba produtu artezanatu no rikusoin ne’ebé ita-nia bei’ala sira husik hela kona-ba lianno múzika tradisionál nian sira, Primeiru-Ministru mós halo kolleita hare iha Suai Loro hamutuk ho Vise-Ministru Agrikultura no Peskas, Sekretária Estadu Arte no Kultura, no natar-na’insira. Xefe Governu ne’e  mós, ko’alia  ho komunidade sira iha Sede  Suku Suai Loro nian hodi enkoraja nafatin ba natar-na’in sira   tenke servisu maka’as. Inan-aman sira tenke haruka oan sira bá eskola no mós lider komunitária sira tenke kontinua mobiliza komunidade hodi hala’o nafatin servisu.

Xefe Governu mós visita ba Eskola Vokasionál iha Suai Loro, hodi haree kondisaun eskola no identifika dadus estudante atuál sira nian,  ekipamentu sira ne’ebé mak iha hanesan komputadór  no ko’alia ho estudante no profesór sira kona-ba problema hirak ne'ebée maka sira hasoru durante ne'e.

 Molok fila hikas mai Dili iha loron ne’ebée  hanesan, Primeiru-Ministru liuhusi Ponte Kamanasa Suai Vila hodi haree parede retensaun ba ponte ne’ebé hetan estragus husi mota.

   Ba leten