Progresu Governu nian iha ezekusaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 22 fulan-juñu tinan 2016

Progresu Governu nian iha ezekusaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu

Finalizasaun akordu ida ne’ebé loke dalan ba hahú kontrusaun portu klase mundiál nian ida, iha  tinan oinmai, hanesan prova ne’ebé maka foun liu, katak Governu halo daudaun ona  progresu ezekusaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 nian. Portu Tibar ne’e, besik kilométru 12 husi loro-monun Dili nian, iha tinan 2020 tenke funsiona ona no sei sai infraestrutura esensiál ida hodi fó apoiu ba diversifikasaun no kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Programa Governu Konstitusionál VI nian, hala’o tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030, nu’udar matadalan, ne’ebé define katak “Timor-Leste sei halo investimentu iha infraestrutura produtiva no baze sira di’ak hodi tane nasaun ida ne’ebé dezenvolve ba beibeik, produtivu no iha ligasaun”.

Portu ne’e maka hanesan “infraestrutura produtiva no baze nian ida” ne’ebé sei mai tama hamutuk  ba konkluzaun Rede Elétrika Nasionál no ba estrada no ponte sira ho kualidade. Hahú tinan 2010, kapasidade elétrika nasionál Timor-Leste nian sa’e ba 130 %. Nia distribuisaun ba família sira sei aumenta dala rua resin.

Timor-Leste haree daudaun ona rezultadu sira husi dezenvolvimentu infraestrutura no reforma esensiál sira ba dezenvolvimentu iha ambiente ida ne’ebé favoravel ba empreza sira, ho  investimentu husi rai-li’ur nian ne’ebé signifikativu.

Iha Hera, kontrusaun fábrika  bebida nian ida husi Heineken la’o daudaun ona, ne’ebé ninia produsaun sei hahú iha fulan-dezembru tinan 2016.

TL Cement prevee lansamanetu ba “fatuk dahuluk” iha fulan-marsu tinan 2017 no konstrusaun sei remata iha  tinan 2019 nia rohan. Projetu ne’e lokaliza iha Baukau no planu atu hahú produsaun no fornesimentu simentu iha tinan 2018.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira hateten katak “Governu halo daudaun progresu ba konstrusaun infraestrutura esensiál ne’ebé define iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nasaun nian. Ami sei kontinua halo saida maka tenke halo hodi bele lori Timor-Leste ba dalan dezenvolvimentu sustentavel, liuhusi diversifika ita-nia ekonomia no insentivu ba investimentu, hodi fó biban ba empregu sira.”

   Ba leten