Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-juñu tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 14 fulan-juñu tinan 2016

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-juñu tinan 2016

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha loron-tersa ne’e, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona:

1. Alterasaun ba Rezolusaun Governu nian n. 10/2014, loron 9 fulan-abríl, ne’ebé harii Komiasaun Nasionál ba Implementasaun husi Medida sira ne’ebé destina ba Krime Fase Osan no Finansiamentu ba Terrorizmu

Hafoin Ministru Justisa aprezenta Avaliasaun Nasionál kona-ba Risku dahuluk iha ámbitu Krime Fase Osan no Finansiamentu ba Terrorizmu (ABC/CFT-sigla iha lian portugés), maka Alterasaun ba Rezolusaun Governu nian n. 10/2014, loron 9 fulan-abríl, hetan aprovasaun.

Objetivu husi alterasaun ne’e atu aumenta operasionalidade konjuntu husi entidade responsavel sira. Haree katak importante duni atu inklui mós organizmu sira seluk ne’ebé hala’o knaar diretamente ho atividade no fenómenu krime nian ne’ebé hakat liu fronteira. Entidade hirak ne’ebé halo parte iha Komisaun Nasionál ba Implementasaun husi Medida sira ne’ebé destina ba Kombate ba Krime Fase Osan  no Finansiamentu ba Terrorizmu (CNCBC-sigla iha lian portugés) maka Ministru Justisa, Ministra Finansas, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Ministru Interiór, Prokuradór Jerál Repúblika, Governadór Banku Sentrál, Komisáriu Antikorrupsaun, Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Komandante-Jerál PNTL, Diretór Nasionál PSIK,   Diretora Ezekutiva Unidade Informasaun Finanseira, Koordenadór ezekutivu SERVE, Diretór-Jerál Servisu Migrasaun,  Diretór-Jerál  Impostu nian no Diretór-Jerál Alfándega.

2. Planu Estratéjiku Nasionál kona-ba Kombate Krime Fase Osan/Finansiamentu ba Terrorizmu

Konsellu Ministrus aprova ona dokumentu ne’ebé unifika Planu Estratéjiku Nasionál Kombate ba KFO/FT, aprezenta husi Ministru Justisa, ne’ebé prezide Komisaun Nasionál ba Implementasaun husi Medida sira ne’ebé destina ba Kombate Fase Osan no ba Finansiamentu Terrorizmu. Planu ida ne’e maihusi prosesu avaliasaun kona-ba risku sira ne’ebé iha relasaun ho Timor-Leste, ne’ebé APG (Grupu Ázia-Pasífiku) maka konklui. Planu ne’e buka atu implementa, tutuir malu, medida oin-oin ne’ebé permite atu to’o ba Objetivu Estratéjiku Nasionál sira 2016-2020, atubele reforsa kombate krime fase osan no finansiamentu ba terrorizmu.

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé fó naran ba Ospitál Referénsia Munisípi Baukau nian

Hafoin halo tiha análize durante Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-juñu tinan 2016, Konsellu Ministrus fó naran ba Ospitál Rejionál Baukau, Ospitál Rejionál Baukau Eduardo Ximenes nu’udar omenajen ba enfermeiru, polítiku, ativista no martir ne’ebé luta ba libertasaun nasionál.

4. Dekretu-Lei kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n.7/2014, loron 12 fulan-abríl, kona-ba Estatutu husi Militár sira Forsa Armada sira nian

Dekretu-Lei ne’e hetan aprovasaun iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-jullu tinan 2013, alterasaun dahuluk ne’e haree liu ba renovasaun mandatu Xefe Estadu-Maiór nian, ne’ebé to’o oras ne’e limita ba mandatu rua de’it. Ho aprovasaun ida ne’e, ho forma exesionál no provizória, renova ba mandatu datoluk ida.

5. Akordu tékniku kona-ba “Dezenvolvimentu empriendimentu husi emprezáriu pekuáriu ki’ik nian sira iha Timor-Leste”

Konsellu Ministrus aprova ona akordu tékniku entre Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) no Sentru Austrália nian ba Peskiza Agríkola Internasionál, relasiona ho Memorandu Entendimentu kona-ba kooperasaun téknika ne’ebé asina ona ho Austrália iha tinan 2003. Akordu ne’e dura tinan lima, no ninia objetivu maka atu hasa’e rendimentu husi ema sira ne’ebé hakiak animál no intermediáriu sira merkadu ida ne’e nian iha Timor-Leste. Instituisaun sira ne’ebé envolve iha projetu ida ne’e maka hanesan Universidade Queensland (Austrália), MAP, Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e no Universidade Mataram (Indonézia).

   Ba leten