Timor-Leste atrativu liu ba investimentu no negósiu, tuir partisipante sira Konferénsia nian

Seg. 06 juñu 2016, 18:23h
IMG_9146

Iha loron 6 fulan-juñu dadersan, iha sala Suai Timor Plaza, tambór ida nia lian marka abertura ofisiál Konferénsia Internasionál nian kona-ba Investimentu iha Timor-Leste. Iha partisipante hamutuk atus resin maka marka prezensa iha loron dahuluk eventu ne’e nian, ne’ebé organizadu husi "Informa", empreza Australiana ne’ebé organiza konferénsia ne’e, iha parseira ho Tradelnvest Timor-Leste.

Iha ninia diskursu abertura nian, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, fó hanoin fali katak investidór sira presiza antesipa rentabilidade di’ak husi sira-nia investimentu. No dehan katak obstákulu sira ba investimentu, reál no hatene tuir, Governu Konstitusionál VI hasoru hela no hamenus maka’as.

Parte serbisu Governu ida ne’e nian prepara husi Diretór Ezekutivu Tradelnvest Timor-Leste nian, Arcanjo da Silva, ne’ebé ko’alia kona-ba servisu “balkaun úniku” (“one stop-service”), ne’ebé maka prepara ona, atu serví investidór sira iha Timor-Leste. Fernanda Borges, Koordenadora Seniór ba Reforma Fiskál iha Ministériu Finansas, haktuir reforma sira ne’ebé maka hala’o hela iha Alfándega hodi fasilita komérsiu, liuliu atu hamenus bou hamutuk  sasán, hodi hamenus atrazu sira no halo serbisu ho transparénsia ne’ebé maka importadór sira presiza. IMG_9133

Hafoin han-meiudia, investidór privadu boot sira ne’ebé iha ona Nasaun laran - Heineken, TL  Cement no Jape Group Internasionál – ko’alia kona-ba sira-nia esperiénsia nu’udar investidór dahuluk sira. Heineken tenke hahú produsaun to’o fulan-dezembru tinan 2016. TL Cement hein katak bele hahú nia produsaun simentu atu uza iha Timor-Leste to’o fulan-dezembru tinan 2018.

Iha domingu kalan, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjíku, Xanana Gusmão, simu ona ho saudasaun delegadu sira konferénsia ne’e nian iha han-kalan ida hamutuk.

Konferénsia ne’e remata iha loron 7 fulan-juñu no taka husi Ministru Estanislau da Silva, Koordenadór Asuntu Ekonómiku, hato’o ninia laran haksolok no hatudu ninia laran-metin katak sira ne’ebé marka prezensa iha motivasaun atu aprezenta proposta sira ne’ebé tulun Timor-Leste hodi bele hala’o ninia ekonomia oin-oin.

   Ba leten