Governu marka Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 4 fulan-maiu tinan 2016

Governu marka Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Governu Timor-Leste marka Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian, ne’ebé Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian proklama iha tinan 1993, no hahú husi tempu ne’e selebrasaun loron mundiál nian ida ne’e hala’o tinan-tinan iha loron 3 fulan-maiu.

Liuhusi mensajen vídeo ida, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hatete katak meta 16 husi Objetivu Dezenvovimentu Sustentavel Nasoins Unidas nian sira maka buka “atu asegura asesu públiku ba informasaun no proteje liberdade fundamentál sira, tuir lejizlasaun nasionál no akordu internasionál sira”. Ho objetivu “atu promove sosiedade justa, pasífika no inkluziva sira”, Primeiru-Ministru afirma katak “Governu deside ona atu serbisu maka’as hodi atinje objetivu ne’e, ho kolaborasaun no partisipasaun sosiedade tomak nian, inklui jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira”.

Liberdade imprensa, iha Timor-Leste, hetan garantia husi Konstituisaun, iha artigu n. 40 – Liberdade espresaun no informasaun” no n. 41 – Liberdade imprensa no meiu komunikasaun sosiál nian sira”. Sira ne’ebé sai hanesan responsavel ba ninia redasaun rekoñese, nune’e, importánsia husi liberdade hirak ne’e, depoizde limitasaun ba sirkulasaun informasaun iha territóriu iha tinan barak nia laran, durante kolonizasaun no okupasaun.

Lei Komunikasaun Sosiál Timor-Leste nian hetan promulgasaun iha fulan-novembru tinan 2014. Ninia objetivu mak atu asegura liberdade imprensa no promove ekilíbriu ne’ebé presiza entre ezersísiu direitu fundamentál ida ne’e nian no valór sira seluk ne’ebé tuir Konstituisaun hetan protesaun. Aleinde buka ekilíbriu entre direitu no responsabilidade sira, regulamentasaun meiu komunikasaun sosiál sira buka atu insentiva dezenvolvimentu setór dinámiku ida ne’e nian, hodi fó apoiu ba melloria husi ninia padraun profisionál sira.

Iha fulan-marsu tinan ne’e, harii ona Konsellu Imprensa independente ida ho membru na’in lima, inklui reprezentante na’in rua ne’ebé jornalista sira maka hili, sidadaun na’in rua ne’ebé Parlamentu Nasionál maka nomeia no reprezentante ida ne’ebé meiu komunikasaun sosiál na’in sira maka hili.

Portavós Governu Kostitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira, hatete katak “podér meiu komunikasaun sosiál sira nian sai ona nu’udar komponente esensiál ida ba avansu husi ita-nia luta ba autodeterminasaun. Iha Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian ne’e, ita rekoñese importánsia ne’ebé liberdade ne’e iha ba ita-nia demokrasia”.

   Ba leten