Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-abril tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

………………………………………………………………………………………………………………

Díli, loron 20 fulan-abril tinan 2016

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-abríl tinan 2016

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha kuarta-feira, loron 20 fulan-abríl tinan 2016, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova tiha ona:

1. Dekretu-Lei kona-ba Lei Baze sira kona-ba Ordenamentu Territóriu nian

Konstituisaun estabelese hanesan objetivu fundamentál husi polítika públika ordenamentu teritóriu nian promosaun no dezenvolvimentu armoniozu no integradu husi setór no rejiaun sira, nune’e mós ho repartisaun ne’ebé hanesan kona-ba Produtu Nasionál. Lei ida ne’e, prevee ezisténsia tipu boot rua husi instrumentu planeamentu territoriál: tipu sira iha ámbitu nasionál no tipu sira iha ámbitu munisipál. Aprovasaun Dekretu-Lei ida ne’e nian permite atu define espesifikamente prinsípiu orientadór sira no objetivu Administrasaun nian sira, identifika interese públiku oin-oin ho dimensaun territoriál, utiliza instrumentu sira kona-ba planeamentu territoriál, hanesan meiu intervensaun nian ida husi Administrasaun Públika, no mós  define tipolojia no objetivu hirak ne’ebé instrumentu hirak ne’e tenke halo tuir.

2. Dekretu-Lei kona-ba alterasaun da-1 ba Lei Orgánika Provedoria Direitus Umanus no Justisa nian

Orgánika instituisaun ne’e nian hetan aprovasaun durante sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-abríl tinan 2011. Maske nune’e, funsaun, responsabilidade oin-oin, no volume serbisu nian ne’ebé sa’e maka’as, tenke kria pozisaun balun ne’ebé rezulta husi espesialidade husi funsaun sira ne’ebé maka atu ezerse, maka hanesan hanesan kazu investigadór, monitór, formadór, ofisiál no asistente sira nian. Ho alterasaun ida ne’e, hili estrutura mista ida ne’ebé mak ki’ik no operasionál liu.

3. Dekretu-Lei kona-ba Orgánika Sekretaria Estadu Juventude no Desportu nian

Tuir politíka poupansa Governu ida daudaun ne’e nian, Sekretaria Estadu ida ne’e hakarak adota estrutura ida ne’ebé simples no efisiente, ho de’it Diresaun-Jerál koordenasaun nian ida no Diresaun Nasionál neen. SEJD hetan tutela husi Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiál no ninia misaun mak atu hamosu ideia, ezekuta, koordena no avalia polítika ba área sira hanesan promosaun moris-di’ak no dezenvolvimentu juventude, edukasaun fízika no desportu nian.

4. Dekretu-Lei kona-ba prosesu lisensiamentu ba mensajen publisidade nian sira

Iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-setembru tinan 2011, aprova ona, iha jeneralidade, Reijime Jurídiku kona-ba Atividade sira Publisidade nian. Tanba atividade ekonómika sira ne’ebé sa’e ba beibeik no ezijénsia kona-ba konvivénsia entre konsumidór sira no servisu oin-oin sira ne’ebé iha, Dekretu-Lei ne’e sei impoin ba dala uluk, dixiplina normativa ida, ba prosesu lisensiamentu ba mensajen publisidade nian sira, no prevee tipolojia ida nune’e mós ho kolokasaun no inkrisaun kona-ba fatin sira atu koloka publisidade.

5. Dekretu-Lei kona-ba Orgánika Biblioteka Nasionál nian

Biblioteka ne’e hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministrus no ninia objetivu maka hala’o rekolla, tratamentu no konservasaun património dokumentál Timor nian, no mós asegura ninia estudu no divulgasaun, no garante klasifikasaun no inventariasaun patrimóniu bibliográfiku nasionál.

6. Dekretu-Lei kona-ba rejime jurídiku ba Depózitu Legál ba publikasaun sira iha Timor-Leste

Patrimóniu bibliográfiku, sonoru, vizuál, audiovizuál no dijitál Timor nian sai hanesan rikusoin istórika no kulturál importante ida no oinsá mak bele prezerva hodi fó benefísiu ba jerasaun sira agora no futuru nian. Diploma ne’e regula depózitu legál ba publikasaun sira,iha Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian, ho objetivu atu asegura rejistu no rai produsaun intelektuál nasionál, husi kualkér meiu ne’ebé destina ona ba distribuisaun ka divulgasaun públika sira, gratuita ka oneroza (selu).

Konsellu Ministru analiza ona mós:

1. Planu-mestre “Estrada Rurál sira”

Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasaun, aprezenta ona planu konstrusaun rodoviária iha área rurál sira iha períodu husi tinan 2016 ba 2020. Tama mós iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjika, melloria asesu fasilita populasaun hodi dezloka ba mai, aumenta kriasaun empregu no fasilita investimentu privadu iha rejiaun interiór sira nasaun ne’e nian.

2 . Dekretu-Lei kona-ba Autoridade Inspesaun Ekonómika no Seguransa Ai-han

Programa Governu Konstitusionál VI nian konsidera revizaun ba norma legál sira kona-ba seguransa produtu sira nian hanesan buat ne’ebé importante atubele aumenta konfiansa husi konsumidór sira iha área ne’e. Kriasaun organizmu foun ida ne’e nian halibur no koordena servisu hirak ne’ebé relasiona ho fiskalizasaun, avaliasaun no komunikasaun kona-ba risku ne’ebé detekta ona iha fileira ai-han nian, no mós promosaun dixiplina atu ezerse atividade ekonómika hotu-hotu husi setór hotu-hotu.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=15082