Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 15 fulan-marsu tinan 2016

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2016

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha tersa-feira ne’e, loron 15 fulan-marsu tinan 2016, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona:

1. Dekretu-Lei ne’ebé regulamenta Fundu Infraestrutura sira nian

Fundu Infraestrutura sira nian, ne’ebé harii iha 2011, funsiona ona to’o oras ne’e hanesan mekanizmu finansiamentu nian ida ba projetu infraestrutura estratéjika sira, ho regra jestaun nian sira ne’ebé la hanesan ho Konta Tezouru nian, hodi fó dalan ba fleksibilidade planeamentu no ezekusaun nian ida ne’ebé boot liután tanba ida ne’e liga ba obra boot sira, ne’ebé jeralmente dura tinan finanseiru ida resin no, tanba ne’e ninia pagamentu mós halo la’ós iha tinan ida de’it.

Diploma ida ne’e mosu iha segimentu husi aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016, no husi nesesidade atu fó autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál, no mós personalidade jurídika, ho reseita sira rasik, ba fundu ne’e, ne’ebé Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku maka tutela.

2. Rezolusaun Governu nian kona-ba Polítika Nasionál kona-ba Mobilidade Urbana

Aprovasaun ba Polítika kona-ba Mobilidade Urbana tama iha objetivu sira husi Governu Konstitusionál VI nian, ho hanoin atu dezenvolve transporte rai-maran nian sira no garante dezenvolvimentu sustentavel  no protesaun ida ne’ebé adekuada ba  meiu ambiente.

Polítika Nasionál kona-ba Mobilidade Urbana sei ezije ba Munisípiu sira atu elabora no aprezenta planu kona-ba mobilidade urbana nian sira ne’e, ho hanoin atubele planeia kreximentu sidade sira nian tuir orden. Polítika ida ne’e determina katak planu sira tenke fó prioridade ba meiu transporte nian la’ós motorizada sira no ba servisu transporte públiku koletivu sira.

Konseitu mobilidade sustentavel nian, ne’ebé prezente liután iha polítika no estratéjia territoriál sira, imajina katak sidadaun sira hetan kondisaun no opsaun sira kona-ba asesu no mobilidade ne’ebé bele fó ba sira dezlokasaun ne’ebé segura, konfortavel, ho tempu ne’ebé natoon no folin ne’ebé aseitavel. Ida ne’e implika mós ba efisiénsia iha enerjia no impaktu ba ambiente mós bele menus.

3. Dekretu-Lei kona-ba Orgánika Sekretaria Estadu Promosaun Sosio-Ekonómika Feto nian

Diploma ida ne’e revoga Orgánika Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade, ne’ebé prevee iha Lei Orgánika Governu Konstitusionál V nian, no kria estrutura simples ida, ne’ebé funsionál no dinámika liu, atu hatán ba nesesidade no ezijénsia sira husi Programa Governu nian no husi orgánika Governu Konstitusionál VI nian.

4. Alterasaun dahuluk iha Dekretu-Lei nu.u 17/2009, loron 8 fulan-abríl (Regulamentasaun Lei Servisu Militár nian)

Alterasaun ba regulamentasaun Lei Servisu Militár ida ne’e introdus, ho karakter exesionál no tranzitóriu, mudansa ida iha durasaun husi rezime kontratu sira iha F-FDTL, hodi fó dalan katak militár sira husi klase prasa nian, ne’ebé tama entre tinan 2009 no tinan 2011, bele kontinua iha servisu ne’e durante tinan haat tan (kontratu rua ba tinan rua nian tui-tuir malu), atu nune’e bele mantein operasionalidade F-FDTL nian.

5. Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n.u 6/2014, loron 24 fulan-fevereiru, kona-ba rekursu materiál no insentivu finanseiru sira ba lideransa komunitária sira

Alterasaun ida ne’e buka fasilita atualizasaun kona-ba montante ne’ebé maka transfere tiha ona ba lideransa komunitária sira ho karakter subsídiu operasionál sira, atu nune’e bele garante disponibilizasaun rekursu finanseiru ne’ebé presiza ba prestasaun servisu públiku ida ne’ebé boot no di’ak liután ba komunidade lokál sira.

6. Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n.u 11/2013, loron 7 fulan-agostu, ne’ebé aprova Rejime Aprovizionamentu PDIM nian

Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM – PDID uluk) ida ne’e buka atu asegura prosesu kriasaun infraestrutura no ekipamentu sosiál iha rejiaun hirak ne’ebé izoladu liu iha nasaun ne’e, nune’e bele fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia husi setór privadu iha territóriu hirak ne’e, kriasaun empregu no hadi’a kualidade moris populasaun nian.

Rejime aprovizionamentu PDIM nian sai hanesan instrumentu fundamentál ida ba ezekusaun desentralizada programa ne’e nian. Alterasaun hirak ne’ebé halo ne’e ninia objetivu mak atu asegura fasilidade ida ne’ebé boot liután iha adjudikasaun kontratu obra públika nian sira tuir programa ne’e.

7. Rezolusaun ne’ebé Aprova nomeasaun Diretór Ezekutivu Ajénsia Kooperasaun Timor-Leste nian

Konsellu Ministrus nomeia ona Eng. Libório Pereira ba kargu Diretór Ezekutivu Ajénsia Kooperasaun Timor-Leste nian (ACT-L, sigla iha lian portugés), ba mandatu ida ho durasaun tinan tolu.

ACT-L superviziona, koordena no ezekuta polítika kooperasaun nian ba promosaun dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no kulturál husi nasaun hirak ne’ebé simu ajuda públika husi Timor.

   Ba leten