Sorumutuk Konsellu Ministru loron 9 fulan-fevereiru tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Dili, loron 9 fulan-fevereiru tinan 2016

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 9 fulan-fevereiru tinan 2016

Governu hala’o sorumutu iha tersa-feira ne’e, loron 9 fulan-fevereiru tinan 2016, iha sala sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona:

1. Alterasaun dahuluk ba Lei n.u10/2005, loron 10 fulan-agostu, kona-ba Feriadu Nasionál no Data Ofisiál Komemorativa sira

Proposta alterasaun ne’ebé  propoin husi Governu tau fali intensaun foun ba loron 7 fulan-dezembru no aumenta tán loron 31 fulan-dezembru ba lista feriadu nasionál sira ba-iha Lei Feriadu Nasionál no Data Ofisiál Komemorativa sira.

Loron 7 fulan-dezembru sai nu’udar Loron Memória nian, hodi fó omenajen ba ema hotu ne’ebé maka reziste no luta hasoru okupasaun Indonézia ba libertasaun povu Timor- Leste nian.

Loron 31 fulan-dezembru sai nu’udar feriadu nasionál, hodi fó omenajen ba Prezidente FRETILIN, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Komandante Xefe FALINTIL nian, saudozu Nicolau Lobato, iha tempu nia mate tanba luta iha foho Mindelu nian, iha tinan 1978. Papél istóriku ne’ebé nia simu  ba-iha prosesu Proklamasaun Unilaterál Independénsia Timor-Leste nian no definisaun ba estratéjia polítika no militár nian sira ba libertasaun povu nian halo Nicolau Lobato sai nu’udar líder ida ne’ebé hetan respeitu liu iha istória país nian.

Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste rekoñese importánsia hosi loron istóriku hirak ne’e, marka ona nu’udar feriadu no loron hirak ne’ebé konsagra ona hanesanrekordasaun.

Proposta alterasaun ne’e, aprova ona iha Konsellu Ministrus, sei haruka ba Parlamentu Nasionál hodi hetan apresiasaun, tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

2. Rezolusaun Governu ne’ebé harii Komisaun Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu

Komisaun Nasionál Fasilitasaun Komérsiu nian (CONFAC-sigla iha lia potugés) nian mak hanesan forum konsultivu ida ba promosaun diálogu entre Governu, setór privadu no interveniente sira seluk iha área komérsiu nian,  ho objetivu atu akonsella Governu kona-ba dalan hodi hamenus burokrasia ba importasaun no esportasaun, no hodi koordena serbisu governu nian hotu ne’ebé envolve ba-iha prosesu ida ne’e.

Diploma ne’e tuir orientasaun sira husi Programa Governu Konstitusionál VI, Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu no Reforma Ekonómiku, hodi adopta medida diversifikasaun ekonomia país nian, liuliu hodi hamenus dependénsia ba reseita sira ne’ebé mai  husi rekursu minerál sira no ba sustentabilidade kresimentu ekonómiku.

Simplifikasaun no hamenus burokratizasaun komérsiu ne’e rekoñese iha mundu internasionál hanesan fatór determinante hodi hamenus kustu sira tranzasaun nian husi komérsiu internasionál, no seluseluk, liuhusi Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku nian (ASEAN-sigla iha lia-portugés)) no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC-sigla iha lia-portugés).

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Matadalan ba Reforma Administrasaun Públika nian

Matadalan ba Reforma Administrasaun Públika nian ne’e hanesan dokumentu referénsia nian ida, ne’ebé hakarak armoniza no akompaña definisaun no realizasaun polítika reforma ba instituisaun sira Estadu nian. Ne’e nu’udar siklu foun ida ba reforma Administrasaun Públika nian, ne’ebé hakarak  abranje hotu, bainhira envolve aspetu sira kompeténsia nian husi instituisaun oioin  Estadu nian. Lansa vizaun estratéjika ida ne’ebé tuir nia natureza no ezijénsia, liu tiha durasaun  mandatu Governu nian.

4. Dekretu-Lei kona-ba Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Tasi

Diploma ne’e hafoun forma  kompeténsia Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Tasi nian sira, ne’ebé kria ona liuhosi Dekretu-Lei n.u 2/2015, loron 14 fulan-janeiru, no altera ona liuhosi Dekretu-Lei n.u 8/2015, loron 22 fulan-abril, atu permite define kondisaun xave no objetivu ba negosiasaun tratadu nian ida ba delimitasaun definitiva fronteira tasi nian sira ho Commonwealth Austrália nian no ho Repúblika Indonézia nian.

5. Rezolusaun Governu nian ne’ebé determina elaborasaun Planu Nasionál Prevensaun nian no Seguransa Rodoviária

Planu Nasionál Prevensaun no Seguransa Rodoviária sei prepara hosi Ministériu Interiór, iha koordenasaun ho Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasaun, Administrasaun Estatál, Saúde no Edukasaun, ho objetivu hodi hamenus asidente rodoviária no promove sensibilizasaun populasaun nian ba seguransa iha estrada.

Sei konsidera fatór fundamentál lubuk ida, ba elaborasaun Planu nian, , hanesan fó forma foun ba Kódigu Estrada no halo elaborasaun kona-ba ninia regulamentu komplemetár sira, nune’e mós kriasaun ba Rejime Prosesamentu ida Kontraordenasaun Rodoviária nian. Tenke dezenvolve Diresaun Nasionál Seguransa Rodoviária Ministériu Interiór nian, nune’e mós kapasidade administrativa no operasionál Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasaun iha área sira atribuisaun matríkula, inspesaun ba veíkulu sira no promove inisiativa sira ne’ebé bele fó apoiu ba ensinu  kondusaun nian.

6. Rezolusaun  Governu kona-ba misaun apoiu tékniku nian ba prosesu Resenseamentu Eleitorál iha Saun Tomé no Prínsipe [São Tomé no Príncipe]

Iha kontinuasaun ba apoiu ba prosesu resenseamentu eleitorál Repúblika Demokrátika Saun Tomé no Prínsipe , deside ona iha sorumutuk Konsellu Ministrus loron 20 fulan-outubru tinan 2015, Governu kria ona misaun apoiu tékniku ida ba prosesu resenseamentu Eleitorál iha Saun Tomé no Prínsipe.

Apoiu tékniku espesializadu ne’e ba Governu SaunTomé nian sei atua kona-ba planeamentu no realizasaun -ba operasaun resenseamentu eleitorál. Misaun ne’e iha mandatu ida ho durasaun loron 60.

 

Konsellu Ministrus analiza mós:

1. Aprezentasaun rezultadu sira teste diagnóstiku funsionáriu sira nian ne’ebé serbisu iha área Jestaun Finansas Públikas

Ministériu Finansas aprezenta rezultadu teste sira ne’ebé hala’o ba funsionáriu públiku sira, ajente administrasaun no dirijente órgaun no instituisaun sira Estadu nian ne’ebé serbisu iha área Jestaun Finansas Públikas nian. Hala’o ona teste rua, hodi determina nivel koñesimentu tékniku no  numerasia [kapasidade atu hatene no utiliza númeru sira], abranje kestaun planeamentu, orsamentu, aprovizionamentu no jestaun kontratu nian sira, jestaun patrimóniu no pagamentu sira. Partisipa iha ezame ne’e ema hamutuk 1.114, fahe ba nível tolu. Dahuluk dirije ba funsionáriu sira no ajente Jestaun Finansas Públikas sira, daruak, ba xefe departamentu no seksaun sira, no nível datoluk ba Diretór-Jerál no Nasionál sira.

   Ba leten