Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 10 fulan Marsu tinan 2010

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministrus iha loron 10 fulan Marsu tinan 2010

Hala’o Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha Kuarta-feira, loron 10 fulan Marsu tinan 2010, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Dili, hodi aprova ona:

1. Rezolusaun ne’ebé aprova kona-ba Akordu CPLP iha Defeza nian.

Objetivu globál Protokolu ida ne’e nian atu promove no fasilita kooperasaun entre Estadu Membru Komunidade País sira koalia Lian Portugés (KPLP) liu-liu iha área Defeza nian, liu hosi sistematizasaun no klarifikasaun asaun nian hirak ne’ebé atu estabelese ba País sira ne’ebé forma (CPLP).

Atu hateten katak, Akordu ne’e kria plataforma ida hodi tau hamutuk  koñesimentu sira iha matéria kona-ba Defeza Militár nian, promove polítika komun kooperasaun iha área Defeza Militár nian, no hodi kontribui ba dezenvolvimentu kapasidade  interna atu nune’e bele hametin liu tan Forsas Armadas País CPLP sira nian.

2. Proposta Lei Kona-ba Rejime Espesiál hodi Define Títularidade ba Bein imóvel sira - Lei kona-ba Rai nian.

Atu regulariza situasaun jurídika bein imóvel sira nian iha Timor-Leste, promove distribuisaun propriedade ba sidadaun sira no garanti ema hotu-hotu iha asesu hodi hetan rai, mak Lei ida ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus ho alterasaun sira, estabelese Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade ba bein imóvel sira no kria mekanízmu ne’ebé bele identifika proprietáriu lejítimu sira no rekoñese no fó direitu uluk nian ba propriedade. Prinsípiu orientadór mekanizmu sira mak ne’e : iha respeitu ba direitu uluk nian mak uluk liu, rekoñesimentu ba pose nu’udar fundamentu atu hetan direitu ba propriedade no satisfasaun kompensatória ba kazu hirak hetan direitu dala rua.

Tanba diploma ida ne’e importante tebes maibé iha difikuldade oioin (nune’e mós diploma rua ne’ebé tuir mai) mak hahú tiha ona halo análize iha sorumutu baibain iha Kuarta-feira liu-ba, no hatutan tan iha sesaun estraordinária iha segunda-feira, loron 8 fulam Marsu, ne’ebé agora daudauk hetan ona  aprovasaun husi Konsellu Ministrus.

3. Proposta Lei kona-ba Espropriasaun (hasai direitu ba propriedade ida husi proprietáriu ida).

Lei Espropriasaun, tuir prínsipiu konstitusionál legalidade no igualdade nian, atu hodi regula asaun sá ida mak Estadu bele halo espropriasaun ba propriedade sidadaun sira nian, bainhira hamosu problema ba interese públiku . Tan ne’e, sei estabelese prinsípiu jerál ne’ebé  tenke evita  rekursu ba espropriasaun tanba utilidade públika,  karik bele hetan rezultadu hanesan dei’t liu husi dalan legal seluk ne’ebé la liu hosi halakon direitu ba propriedade partikular sira nian. Nune’e,  la inklui ho esepsaun hirak ne’ebé mai hosi kalamidade, dezastre natural, mak kazu espropriasaun hirak ne’ebé relasiona ho defeza nasional no seguransa interna, estabelese ona diploma ne’ebé regula katak la iha membru Governu kompetente ida mak deklara espropriasaun tanba atu uza propriedade ne’e ba interese públiku sein Administrasaun ka entidade benefisiária buka uluk lai meius oioin atu hetan propriedade ne’e liu husi direitu privadu kona-ba bein sira, ne’ebé nia hakarak hetan hodi hala’o interese públiku.

4. Proposta Lei Fundu Finanseiru Imobiliáriu nian.

Prínsipiu planeamentu, koordenasaun, efisiénsia no responsabilidade nian ne’ebé orienta polítika públika ne’ebé relasiona ho implementasaun kona-ba Lei  Rai no Lei Espropriasaun nian, akonsella atu dinamiza finansiamentu husi enkargu finanseiru hotu-hotu ne’ebé rezulta hosi Lei Rai no Lei Espropriasaun nian,  liu husi instrumentu jestaun nian tuir regra fundu espesiál nian.

Diploma ida ne’e defini liu-liu kona-ba objetivu no finalidade atu Fundu Finanseiru Imobiliáriu bele estabelese, mak institui no regula operasaun (Komisaun Diretiva) entidade responsável sira nian no regulamenta forma ida kompleta ba kompeténsia,  prinsípiu no normas jestaun Fundu nian no sira nia rejime finanseiru.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Estatutu Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL)

Iha tempu ida ne’ebé koñesimentu sai nu’udar  baze prinsipál ba dezenvolvimentu sosioekonómiku no kulturál país ida nian, universidade sira mak hetan fatin hodi kria no habelar koñesimentu hirak ne’e. Ho hanoin ida ne’e,  mak UNTL asume nu’udar misaun ba jerasaun, atu habelar no aplika koñesimentu ne’ebé foka liu ba liberdade hanoin no halo kritika oioin, atu nune’e  bele sai sosiedade ida ne’ebé justu no demokrátiku, hodi fó valór ba kultura esperiénsia akadémika nian, ho objetivu atu serví dezenvolvimentu ba Komunidade, hodi hatán ba sira nia nesesidade sira. Ho ida ne’e, UNTL dezenvolve ona modelu ida kona-ba organizasaun UNTL nian nu’udar Universidade Públika iha nível nasionál, hodi bele adapta ba inovasaun no evolusaun matenek  nian no promove atu aumenta koñesimentu entre disiplina hotu hotu, nune’e mós atu halo jestaun ba rekursu hirak ne’ebé mak iha ona.

Modelo organizasional ida ne’e atu hodi reforsa artikulasaun polítika estratéjika Universidade nian no dezenvolvimentu ekonómiku-sosial  ne’ebé País ne’e suporta, hodi adopta desentralizasaun ba nia Unidade Orgánika husi rejiaun oin-oin, liu husi jestaun integrada untre ensinu no investigasaun ne’ebé iha ligasaun ho karakteristika no potensialidade ekonómika,   sosial no kultural husi rejiaun ida-idak.

6. Rejime jurídiku Adminitrasaun no Jestaun ba Sistema Ensinu Báziku

Sistema ne’ebe hetan aprovasaun liu husi diploma ida ne’e sai inovador, maske iha planu internasional, no bazeia ba kriasaun agrupamentu ba Eskola ensinu báziku nian ne’ebé halo tuir estrutura administrasaun no jestaun ida, hodi promove koordenasaun entre servisu sentrál no rejionál Ministério Edukasaun nian hó Estabelesimentu Ensinu Báziku nian namkari iha  país nia laran tomak,  hodi fasilita implementasaun polítika edukativa no hodi jere efisiênsia bot iha jestaun ba sistema hotu-hotu.

Nune’e, ida ne’e mak sistema integradu Estabelesimentu Ensinu nian,  ne’ebé tenke iha koordenasaun entre Eskola Bázika Sentral ida ne’ebé apoia funsionamentu, iha aspektu hotu-hotu, ho Eskola Bázika Filiál sira ne’ebé mak hateten kona-ba nia kompetênsia territoriál no karakteriza tuir fatin ida-idak nian, hodi bele maximiza rekursu finenseiru sira ne’ebé iha, atu nune’e bele iha implementasaun ne’ebé efisiente liu ba Kurrikulu Nasional no orientasaun pedagózika, satisfasaun diak liu ba nesesidade formasaun dosente sira nian,  jestaun ba rekursu umanu no kriasaun ba kondisaun ne’ebé mak própriu hodi hetan susesu eskolar alunu sira nian.

7. Rezolusaun n’ebé altera Rezolusaun Governu nian kona-ba Resenseamentu Eleitorál

Tanba agora daudauk tempu komemorasaun Semana Santa nian, Konsellu Ministrus altera ona kalendáriu ba atividade Resenseamentu Eleitorál nian ba Distritu Manatutu no Kovaliva.

Nune’e, atividade hirak ne’ebé prevee tiha ona ba loron 29 fulan Marsu to’o loron 3 fulan Abril tinan 2010, ba distritu rua ne’e, sei hala’o fali entre loron 26 no 30 fulan Abril tinan 2010.

Prosesu resenseamentu eleitorál nian, ne’ebé agora daudauk la’o hela, ho objetivu, hosi sorin ida atu prepara prosesu eleitorál ne’ebé prevee tiha ona ba tinan ida ne’e, no mós atu bele rezolve situasaun irregular sira ne’ebé mak hatene tiha ona relasiona ho Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu sira.

8. Aprezentasaun Planu Atividade no Orsamentu Komisariadu Timor-Leste nian ba Expo 2010 iha Shanghai  Xina.

Komisariadu Timor-Leste nian hodi hola parte iha EXPO 2010 SHANGHAI XINA, aprezenta ba Konsellu Ministrus proposta planu aktividade no nia orsamentu ida-idak, ne’ebé hetan ona aprovasaun.

EXPO 2010 SHANGHAI XINA  hanesan eventu ida iha nível mundiál ne’ebé sei iha reprezentante husi rai hotu-hotu, aleinde iha mós reprezentasaun husi organismu internasional sira, hanesan ajénsia Nasoens Unidas nian balu no prevee ona atu bele hetan ema hamutuk tokon 80 mak ba halo vizita iha fatin ne’ebá.

Partisipasaun Timor-Leste iha fatin internasional  ne’e sai importante tebes ne’ebé permiti fó ba Mundu imajen ida país nian hanesan fatin ida ne’ebé dame no dezenvolvimentu nian.

9. Aprezentasaun kona- ba Akordu Copenhaga no Relatóriu Kona ba Cimeira

Hala’o tiha iha fulan Dezembru tinan 2009, iha Copenhaga, konferênsia ba dala 15ª.  husi rai sira ne’ebé mak ratifika tiha ona Konvensaun Nasoens Unidas nian kona- ba Mudansa Klimátika (COP 15) ne’ebé Timor-Leste mós hola parte.

Maske la konsege hetan akordu vinkulativu sira, maibé fó sai duni deklarasaun polítika ida ne’ebé hanaran“ Akordu Copenhaga” hó konteúdu hanesan tuir mai ne’e: limita atu hasa’e temperatura global la liu husi grau sentigradu 2, no país hirak iha Anexo 1 sei reduz sira nia emisaun no submete sira nia meta redusaun emisaun nian molok loron 31 Janeiru tinan 2010, no alokasaun fundus, husi pais dezenvolvidu sira ba pais hirak ne’ebé hala’o hela dezenvolvimentu ho difikuldade oioin, hamutuk biliaun 30 iha 2010-2012, no biliaun 100 ba tinan ida hahú husi tinan 2020.

Relatóriu kona- ba Cimeira, ne’ebé aprezenta ba Konsellu Ministrus, foka liu-liu kona-ba desizaun no rezultadu Enkontru Kopenhaga nian, ne’ebé Timor-Leste mós hola parte, no reflekte, hanesan kedas, implikasaun ba desizaun ne’ebé foti ba dezenvolvimentu nasional Timor-Leste nian.

   Ba leten