Sorumutuk Konsellu Ministru loron 3 fulan-fevereiru tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

………………………………………………………………………………………………………………

Dili, loron 3 fulan-fevereiru tinan 2016

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 3 fulan-fevereiru tinan 2016

Governu hala’o tiha sorumutuk iha kuarta-feira, loron 3 fulan-fevereiru tinan 2016, iha sala sorumutuk Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Planu Ordenamentu Teritóriu Illa Ataúru nian

Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál OeKusi Ambenu, propoin nia Planu Ordenamentu Teritóriu Illa Ataúru nian, hanesan instrumentu ida jestaun teritoriál ne’ebé nesesáriu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál no sustentabilidade ba iha Illa Ataúru. Objetivu husi projetu ne’e atu okupa no utiliza illa Ataúru hodi konkretiza objetivu sira ne’ebé  orienta kriasaun Zona Espesiál sira Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste (ZEESM TL) nian.

Planu ne’e difini mós estratéjia ida ordenamentu nian, ba uzu, konservasaun no jestaun  ne’ebé bele adapta atubele realiza objetivu sira dezenvolvimentu sustentável nian, ekonómiku no sosiál, konserva no fó valór ba patrimóniu kulturál, naturál no ekolójiku ba teritóriu ne’e nian. Respeita mós ba lejislasaun ne’ebé iha, inklui Lei Baze Ambiente nian, hanesan uzu no kostume lokál nian; entre sira hirak ne’e, ida mak Tara Bandu (lei ida ho forma no métodu  antigu komunidade nian), tanba kostume halo parte ona iha kultura Timor-Leste nian no sai hanesan mekanizmu tradisionál ida atuhodi regula relasaun entre ema no ambiente ne’ebé hadulas nia.

Ba ninia konkretizasaun, Planu Ordenamentu Teritóriu Illa Ataúru nian ne’e estabelese no regula rejime okupasaun ida, hodi uza no halo jestaun teritóriu nian ne’ebé serve atuhodi proteje no fó valór ba rekursu naturál sira, no mós ba dezenvolvimentu atividade umana sira nian. Atividade hirak ne’e, regula ona ho hanoin atu hala’o jestaun ida rasionál husi rekursu naturál sira. Planu ne’e integra ona ba dinámika sosiál no ekonómika sira no hodi haloos prosesu sira ne’ebé bele halakon valór naturál sira no aselera fatór sira ba rizku ambientál nian.

Planu Ordenamentu Teritóriu Illa Ataúru nian ne’e, propoin husi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu nian no Administrasaun nasionál, local no rejionál sira hotu tenke respeita,ba dezenvolvimentu sustentável Illa Ataúru no ninia populasaun.

2. Dekretu-Lei ne’ebé regulamenta Fundu hosi Infraestrutura sira

Diploma ne’e haree fila-fali ba regra sira Fundu husi Infraestrutura sira, ne’ebé harii iha tinan 2011, hodi hatán ba nesesidade reál daudaun ne’e nian kona-ba finansiamentu plurianuál ne’ebé labele karega liu Orsamentu-Jerál anuál Estadu nian. Hakarak garante aplikasaun ida ne’ebé efikáz no adekuadu hosi Programa Governu nian. Nune’e asegura ona, kontinuidade ba finansiamentu hosi projetu plurianuál sira kona-ba investimentu ba-iha infraestrutura. Sei garante mós, responsabilidade ba ezekusaun orsamentu nian no ba projetu sira, transparénsia no respeita ba regra finansa nian ne’ebé lei no natureza hosi projetu estratéjiku sira infraestrutura nian ezije, nune’e mós fó dalan ba Parlamentu Nasionál no Kámara Kontas nian kontinua hodi hala’o sira- nia kompeténsia fiskalizasaun no auditoria.

Fundu hosi Infraestrutura tenke kompleta ho autonomia administrativa no finanseira, ho personalidade jurídika.

3. Rezolusaun Governu nian kona-ba kriasaun portál notísia sira, embriaun ba futura  ajénsia notísia Timor-Leste nian

Projetu hodi harii ajénsia notísia nasionál nian, ne’ebé prevee ona iha Programa Governu nian, tenke hatán ba nesesidade sira informasaun país nian, iha nivel nasionál no internasionál, no fó relatóriu ba kestaun importante sira kona-ba populasaun no nasaun nia moris ho forma ida ne’ebé kredível no profisionál.

Iha faze dahuluk, harii ona portál ida notísia nian, embriaun ba futura ajénsia, ne’ebé dezenvolve ona liuhosi grupu serbisu ida ne’ebé ho objetivu finál atu harii ajénsia notísia sira Timor-Leste nian.

4. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Pólitika Nasionál Juventude nian

Polítika Nasionál foun Juventude nian, ne’ebé analiza ona iha sorumutuk Konsellu Ministru iha loron 22 fulan-dezembru tinan 2015, ko’alia kona-ba dezafiu, objetivu no projetu Estadu nian ba setór ida ne’e, ne’ebé envolve mós maioria populasaun Timor-Leste nian. Promosaun ba edukasaun sívika nian, posibilidade empregu nian ba joven sira no unidade nasionál orienta estratéjia no programa sira ba dezenvolvimentu juventude nian, ne’ebé bele konta ho apoiu husi organizasaun sira hanesan Konsellu Nasionál Juventude Timor-Leste nian.

Ho aprovasaun polítika ida ne’e, Governu kumpri tuir artigu n.u 19 iha Konstituisaun Repúblika nian, ne’ebé hateten katak Estadu maka tenke promove edukasaun, saúde no formasaun profisionál joven sira-nian no fó korajen ba inisiativa Juventude nian iha hametin unidade nasionál, rekonstrusaun, defeza no dezenvolvimentu país nian.

5. Rezolusaun Governu nian kona-ba nomeasaun Diretór Ezekutivu Ajénsia Promosaun Investimentu no Esportasaun Timor-Leste nian, IP

Konsellu Ministrus aprova ona nomeasaun Arcanjo da Silva nian, ba Diretór Ezekutivu Ajénsia Promosaun Investimentu no Esportasaun Timor-Leste nian, IP – Tradeinvest Timor-Leste, ho mandatu durante tinan tolu. Proposta husi Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Ekonómiku sira katak, nomeasaun ida ne’e bazeia ba-iha kritéiu tékniku sira no senioridade nian, tuir rekizitu sira lei nian.

6. Dekretu-Lei kona-ba Sistema Nasionál  Área Protejida nian sira

Diploma ne’e regula rejime jurídiku ne’ebé aplika ba kriasaun no jestaun sistema nasionál área protejida nian sira, hodi revoga Regulamentu UNTAET nian n.u 19/2000.

Dekretu-Lei daudaun ne’e nian prevee atu kria sistema nasionál protesaun natureza nian, ne’ebé kompostu hosi área protejida sira rai-maran no tasi nian, estatutu públiku, privadu no komunitáriu. Rekomenda mós posibilidade atu estabelese área protejida sira transfronteirisa (área sira ba-mai fronteira nian), tuir prevee iha Direitu Internasionál. Diploma ne’e rekoñese ezisténsia atuál área protejida 46, ne’ebé mak klasifikasaun automátika hanesan, fó ba Ezekutivu períodu  ida tinan lima nian hodi finaliza planu nasionál krisaun no jestaun sistema nasionál área protejida nian sira.

7. Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku Toponímia no Númeru ba uma sira

Diploma ne’e kria hodi simplifika no klarifika prosedimentu atribuisaun nian sira kona-ba plaka toponímika no númeru ba uma sira, liuhusi regra konjuntu ida ne’ebé sei orienta, fasilita no armoniza prosesu afiksasaun ne’ebé mak atu utiliza ba Munisípiu sira.

Rejime Jurídiku Toponímia no Númeru ba Uma sira mosu iha tuir aprovasaun iha lista topónimiu ba sidade Dili, iha sorumutuk Konsellu Ministrus loron 20 fulan-outubru tinan 2015, kona-ba kolokasaun plaka sira ho naran ba dalan sira, iha kapitál.  Prosesu ne’e dei hala’o tuir faze, ne’ebé sei presiza tebes regra orientadór sira ba kriasaun morada postal nian.

8. Rezolusaun Governu nian kona-ba dezignasaun vogál sira neʹebé forma Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian

Konsellu-Ministru hili Rui Pereira dos Santos, Melisa Ibela Diliana no Silvia Caldas, atu hala’o funsaun sira hanesan vogál no vogál suplente Governu nian iha Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian.

9. Rezolusaun Governu nian kona-ba dezignasaun Negosiadór Prinsipál husi Ekipa Negosiasaun Tratadu nian ida ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima nian sira

 Konsellu-Ministru hili Kay Rala Xanana Gusmão hanesan Negosiadór Prinsipál husi Ekipa Negosiasaun Tratadu nian ida ba Delimitasaun Definitiva husi Fronteira Marítima nian ho Commonwealth Austrália no Repúblika Indonézia. Negosiadór Prinsipál hanesan responsável husi definisaun estratéjia negosiasaun Konsellu nian ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima nian sira.

 

Konsellu Minisru analiza ona:

1. Akordu abranjente nian ida entre Fundu Globál Kombate VIH/SIDA [Virus da Imunodeficiência Humana/ Sindroma de Imunodeficiência Adquirida], Tuberkuloze no Malária iha Timor-Leste nian

Vise-Ministra Saúde aprezenta ona proposta ida kona-ba akordu abranjente ne’e, atu selebra entre Fundu Globál Kombate VIH/SIDA, Tuberkuloze no Malária no Repúblika Demikrátika Timor-Leste.  Dokumentu ne’ebé regula apoiu husi Fundu Globál ba programa nasionál no rejionál sira ba prevensaun no tratamentu ba ema sira ho moras VIH/SIDA,Tuberkuloze no Malária.

2. Virus zika

Vise-Ministra informa mós ba membru sira Konsellu Ministru nian, kona-ba medida prevensaun sira ne’ebé mak sei aplika iha país ne’e atu previne kazu eventuál ida ne’ebé mai husi virus zika.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14450