Komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Independénsia da-40 no tinan 500 interasaun nian ho Portugál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 27 fulan-novembru tinan 2015

Komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Independénsia da-40no tinan 500 interasaun nian ho Portugál

Eventu oioin ne’ebé hala’o iha loron tuir-mai hodi komemora eventu rua ne’ebé importante tebes iha istória povu timor nian.

Iha loron 28 fulan-novembru, Timor-Leste komemora Aniversáriu Proklamasaun Independénsia da-40 nian. Iha loron ida ne’e duni, iha tinan 1975, ba dahuluk testu Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timr-Leste nian lee hosi, Francisco Xavier do Amaral, Prezidente Repúblika dahuluk nian.

Loron 28 fulan-novembru mós, sai hanesan pontu ne’ebé mak aas liu husi komemorasaun sira tinan 500 interasaun nian ba sivilizasaun rua: Timor-Leste no Portugál, no Afirmasaun Identidade Timor nian, hodi hanoin hikas-fali navegadór no misionáriu sira to’o iha Lifau, iha tinan 1515, iha munisípiu Oe-Cusse Ambeno [Oekusi Ambenu]. Durante tinan 2015 nia laran, hala’o ona atividade oioin ne’ebé selebra importánsia husi relasaun ne’e nian no ninia impaktu kona-ba identidade povu Timor-Leste nian.

Atividade sira loron hirak ne’e nian, prepara tiha ona husi Komisaun Organizadora, ne’ebé lidera hosi Dionísio Babo Soares, Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa no Ministru Administrasaun Estatál. Eventu sira ne’e hala’o iha territóriu hotu, liuliu iha Oekusi Ambenu no Tasi-Tolu,Dili.

Ohin, inaugura Monumentu Lifau, iha Oekusi Ambenu, ne’ebé aprezenta karavela ida – tipu ro’o ne’ebé portugés sira lori mai iha tinan 1515 -, ho riti tonelada 8,5 no nia naruk metru 13. Iha figura ualu, ne’ebé halo mós ho riti, inklui porta-estandarte ida, mariñeiru sira, padre ida no timoroan sira ne’ebé maka halo parte hosi monumentu ne’e. Iha kalan ne’e, sei iha han-kalan ofisiál, ne’ebé oferese hosi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak.

Aban, Loron Proklamasaun Independésia, Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, no na’i ulun sira seluk Timor-Leste nian, Portugál no nasaun sira seluk sei hamutuk ho komunidade lokál sira no funsináriu sira hodi hasa’e Bandeira Nasionál, sei hakmatek minutu ida hodi fó omenajen ba eroi sira ne’ebé mate ba kauza ida ne’e no atu lee deklarasaun 28 Novembru tinan 1975, Proklamasaun Independénsia nian.

Iha Dili, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão, sei partisipa iha serimónia hirak hanesan ne’ebé sei hala’o iha Tasi-Tolu.

Atividade oin-oin sei hala’o molok bandeira nasionál hatún iha Timor-Leste, iha sábadu bainhira loro-monum, inklui kompetisaun desportivu sira no fahe prémiu sira, eventu kurturál sira, no selukseluk tán.

Portavóz Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “loron hirak ne’e marka ona iha istória ita-nia nasaun nian, ita fó onra ba proklamasaun independénsia ne’ebé mak ita hahii tebes iha tinan 1975 no ita rekoñese mós tinan 500 interasaun ho Portugál ne’ebé halo ita nasaun ida ne’ebé diferente iha rejiaun ne’e. Hanesan parte husi interasaun ida ne’e, ita rekoñese apoiu espirituál, umanu no materiál ne’ebé oferese husi fiar no Igreja Katólika, liuliu iha períudu Rezisténsia nian. Durante dékada hirak ne’ebé susar tebtebes, bainhira ita luta ba ita-nia independénsia, ita konsege moris maski laiha apoiu husi rai-li’ur – mundu fila kotuk  ba-ita. Maibé, ita luta atu garante katak nasaun ne’ebé mosu husi Timor Portugés lalakon. Hasoru obstákulu hotu-hotu, la’os de’it atu konsege moris, hanesan daudaun ne’e ita buka objetivu ne’ebé mak aas tebes, nu’udar nasaun soberana no independente. Iha momentu istóriku ida ne’e, ita fó ita-nia omenajem ba sira ne’ebé uluk ona husi ita no ita haree ba futuru ho determinasaun no esperansa”.

   Ba leten