Sorumutuk estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-outubru tinan 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 27 fulan-outubru tinan 2015

Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-outubru tinan 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk estraordináriu iha loron 27 fulan-outubru tinan 2015, iha sala sorumutuk, iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona:

1. Dekretu Governu nian kona-ba Rejime Jurídiku Kontratu Traballu nian tuir Tempu ne’ebé Determina tiha ona iha Administrasaun Públika.

Artigu da-27 hosi Lei n.u8/2004, loron 5 fulan-maiu, ne’ebé aprova Estatutu Funsaun Públika nian, iha redasaun ne’ebé Lei n.u5/2009, loron 15 fulan-jullu nian fó ba nia, define kontratu traballu tuir tempu ne’ebé determina tiha ona hanesan akordu bilaterál ida ne’ebé, liuhusi akordu ne’e, ema ne’ebé la integra ba-iha kuadru pesoál asegura, ho karater subordinasaun nian, hodi hatan ba nesesidade tranzitória servisu nian sira ho durasaun tempu ne’ebé determina ona.

Ho objetivu atu hametin Administrasaun Públika no asegura jestaun ida lolooos kona-ba sira-nia rekursu finanseiru no umanu sira, aprovasaun ba diploma ida ne’e estabelese norma no prosedimentu padraun ba rekrutamentu, remunerasaun no jestaun kona-ba kontratu sira, nune’e mós ba avaliasaun dezempeñu ba traballadór hotu-hotu ne’ebé Administrasaun Públika kontratu tuir tempu ne’ebé determina ona.

Rejime jurídiku ne’ebé aprova ona ne’e tama iha vigór iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2016 no la anula kontratu hirak ne’ebé daudaun ne’e vigór, ne’ebé bele renova de’it liuhosi avaliasaun, no tenke kumpre regra hirak ne’ebé define ona iha diploma ne'e.

Hahú tinan 2017, pagamentu hirak ne’ebé iha relasaun ho funsionáriu kontratadu sira tuir tempu ne’ebé determina tiha ona sei halo liuhusi kategoria orsamentál saláriu no vensimentu sira, ne’ebé permite informasaun ida ne’ebé loos liu kona-ba montante ne’ebé Estadu gasta ba ninia forsa serbisu nian.

2. Dekretu-Lei kona-ba Distinsaun no Prémiu sira iha Administrasaun Públika

Konsellu Ministru aprova ona Lei n.u 8/2004, loron 16 fulan-juñu, ne’ebé hetan alterasaun ona hosi Lei n.u 5/2009, loron 15 fulan-jullu, ne’ebé prevee atribuisaun distinsaun no prémiu ba funsionáriu sira Administrasaun Públika nian .

Governu hakarak valoriza funsionáriu no instituisaun sira ne’ebé kumpre di’ak liu,  hanesan ezemplár, sira-nia obrigasaun, efisiénsia no dedikasaun profisionál. Importante mós dignifika funsionáriu sira ne’ebé hetan pensaun ferik-katuas no pensaun invalidéz no mós sira ne’ebé mate durante hala’o atividade profisionál.

 3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Prosesu kona-ba Lisensiamentu, Esplorasaun no Kontrolu Atividade Jogu Sosiál sira, Diversaun, Tradisionál no Mákina

Tuir regulamentasaun matéria ida ne’e nian, ninia objetivu mak atu kontribui hodi hamenus no fó kastigu ba jogu klandestinu, ne’ebé barak liu liga ho atividade marjinál sira, ne’ebé sosiedade timoroan tomak merese atu la simu. Ninia aprovasaun asegura direitu no obrigasaun sira husi ema sira ne’ebé tuir bebeik atividade jogu sira ne’e no iha melloria signifikativu ba-iha fatin sira ema ba joga ne’ebé tenke hatudu  kondisaun protesaun no seguransa nian sira ne’ebé di’ak liu ba jogadór sira.

Konsellu Ministru mós analiza tiha ona:

1. Programa Reforma no Fomentu  Ekonómiku Timor-Leste tinan 2015-2017

 Konsellu Ministrus analiza tiha ona Programa Reforma no Fomentu Ekonómiku Timor-Leste tinan 2015-2017 nian dahuluk, ne’ebé aprezenta husi Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE), Estanislau da Silva. Programa Reforma no Fomentu Ekonómiku Timor-Leste nian mak instrumentu vinkulativu estratéjiku Governu  nian ne’ebé destina ba-iha parte ida, operasionaliza husi Programa Governu no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian no, iha parte seluk, funsiona hanesan instrumentu koordenasaun ekonómiku ba entidade governamentál nian hotu-hotu liuhusi Koordenasaun MEKAE. Hein katak, iha tinan rua oin-mai ne’e, Programa ne’e kria baze estruturante sira ba transformasaun no diversifikasaun ekonomia timorense nian, ho kreximentu setór privadu  no kria postu serbisu nian barak liután.

   Ba leten