Profesór Noam Chomsky no Embaixadór Robert Van Lierop simu kondekorasaun iha Novaiorke

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 4 fulan-outubru tinan 2015

Profesór Noam Chomsky no Embaixadór Robert Van Lierop simu kondekorasaun iha Novaiorke

Iha loron 30 fulan-setembru, iha serimónia ida hodi Prezidénsia Repúblika nian naran, ativista na’in rua ne’ebé lahatene kolen ba autodeterminasaun Timor-Leste nian simu kondekorasaun iha Novaiorke, husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo. Profesór Noam Chomsky simu kondekorasaun ho Kolár Orden Timor-Leste nian no Embaixadór Robert Van Lierop simu kondekorasaun ho Medalla Orden Timor-Leste nian.

Iha serimónia espesiál ida ne’ebé konta ho partisipasaun hosi konvidadu maizoumenus neen-nulu, Primeiru-Ministru hateten katak “Orden Timor-Leste nian maka kondekorasaun aas liu ne’ebé Timor-Leste fó” no “hanesan forma agradesimentu no rekoñesimentu nian ida husi ami-nia Nasaun no Estadu ba sira ne’ebé sira-nia inisiativa no asaun fó benefísiu ba ami nia povu”.

Profesór Noam Chomsky, ema intelektuál no akadémiku ida ho reputasaun internasionál, defende maka’as Timor-Leste iha dekade rua nia laran, no fó hatene sofrimentu timoroan sira nian ba ema-amérika sira no komunidade amérika nian, no apela ba liberdade, respeitu ba direitus umanus no ba direitu ba autodeterminasaun. Chomsky halo intervensaun oin-oin durante komité Espesiál Deskolonizasaun da-4 no iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian ne’ebé fó apoiu ba Timor-Leste. Nia mós publika editoriál no testu lubuk boot ida no selu refuijadu sira-nia viajen husi Lisboa, atu meiu komunikasaun sira Estadu Unidas nian bele rona sira-nia istória.

Embaixadór Robert Van Lierop hatene kona-ba luta Timor-Leste nian liuhusi ninia servisu hanesan ativista ba deskolonizasaun nasaun Áfrika sira ne’ebé ko’alia lian portugés. Bainhira nia hatene kona-ba situasaun Timor-Leste nian, no nia dedika an atu fó apoiu ba sira ne’ebé maka luta iha frente diplomátika nian no iha ninia papél hanesan Reprezentante Permanente Vanuatu nian iha Nasoins Unidas ba dékada ida liu, hodi hato’o timoroan sira-nia lian iha ámbitu komunidade internasionál.

Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo elojia sira no manifesta Timor-Leste nia gratidaun, no hateten katak sira-nia “asaun sira importante ba ami-nia independénsia.” Profesór Chomsky hatan hodi dehan katak nia sente onradu tebes ho servisu ne’ebé mak nia halo ba Timor-Leste no nia konsidera “restaurasaun independénsia Timor-Leste nian hanesan milagre ida iha sékulu XX”.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu Agio Perreira, hateten katak “señor nain rua ne’e, Timor-Leste nia belun-di’ak, entrega an ba ami-nia kauza ho domin boot, matenek no aten-brani. Hanesan personalidade koñesida iha sira-nia área, sira sensibilizadu ho reziliénsia no determinasaun povu timoroan nian iha luta ba autodeterminasaun. Tamba ami sai hanesan fonte inspirasaun nian, sira-nia solidariedade no tulun, iha parte ida, hanesan insentivu boot ida ba ami nia kauza. Hamutuk ho Prezidente no Primeiru-Ministru ha’u hakarak hato’o, hodi Governu nia naran, ha’u-nia agradesimentu no kongratula sira.”

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=13614