Timor-Leste halo kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto sira

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 29 fulan-setembru tinan 2015

Timor-Leste halo kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto sira

Timor-Leste halo kompromisu atu “alkansa igualdade jéneru no forma feto sira no mós feto-foin-sa’e sira”, durante sorumutuk ida entre derijente mundiál sira, iha loron 25 fulan–setembru ne’ebé debate, kestaun igualdade jéneru no ampliasaun asesu ba feto sira no labarik feto sira atubele okupa fatin xefia nian.

Iha loron 27 fulan-setembru, Primeiru–Ministru, Rui Maria de Araújo, halibur hamutuk ho preszidenti no primeiru-ministru hamutuk hitu-nulu resin, atu fó apoiu ba igualdade jéneru iha eventu istóriku ne’e, ne’ebé organiza husi ONU Feto no mós Repúblika Populár Xina, iha sede Nasoins Unidas nian. Ida ne’e sai hanesan ba dala uluk, iha Nasoins Unidas nian, hatudu kompromisu kona-ba feto sira no feto-foin-sa’e sira iha nivel Xefe Estadu no Xefe Governu nian sira.

Iha nia diskursu, Primeiru-Ministru Timor nian hato’o katak Konstituisaun Timor-Leste nian determina katak “feto hotu-hotu tenke hetan tratamentu ne’ebé hanesan iha aspetu moris nian hotu-hotu”. Nia mós esplika katak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2013 no Programa atuál Governu nian “fó prioridade ba medida sira ne’ebé buka atu hapara diskriminasaun hirak ne’ebé feto sira feto-foin-sa’e sira hasoru iha área hotu-hotu no halakon violénsia bazeia ba jéneru”.

Feto sira sai ona hanesan ajente mudansa sira nasaun ne’e nian no sira sei sai nafatin ida ne’e. Funu atu hetan independénsia envolve partisipasaun husi feto sira iha frente hotu-hotu, ohin loron, sira uza sira-nia kompeténsia iha pozisaun lideransa nian sira. Primeiru-Ministru hateten katak “Timor-Leste hanesan nasaun ida entre nasaun sira seluk ne’ebé iha persentajen deputada nian ne’ebé aas liu iha nivel mundiál no aas liu-hotu iha rejiaun Azia-Pásifiku.”

Bainhira afirma apoiu Timor-Leste nian ba kompromisu sira ne’e, Rui Maria de Araújo akrexenta katak Governu konsidera “pozisaun feto sira no feto-foin-sa’e sira nian hanesan elementu xave ba dezenvolvimentu”.Ida ne’e signifika katak “ita tenke hadi’a situasaun feto sira nian no kombate hasoru diskriminasaun bazei ba jéneru, se ita hakarak kumpre ita-nia objetivu dezenvolvimentu nian sira.”

Igualdade jéneru nian no ampliasaun asesu ba feto sira no feto-foin-sa’e sira ba pozisaun lideransa nian sira mak objetivu n.u5 husi Ajenda ba Dezenvolvimentu Sustentavel 2030 nian, ne’ebé fahe ba-iha pontu neen.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Agio Pereira, dehan katak “libertasaun Timor-Leste nian ne’e ba hotu-hotu: feto, mane no mós foin-sa’e sira. Ba Timor-Leste nia kreximentu no dezenvolvimentu presiza partisipasaun husi ema hotu-hotu. Governu fó aplauzu ba esforsu sira ne’ebé ONU Feto halo no destaka papél Xina nian iha eventu importante ida ne’e. Fó podér ba feto sira hanesan fó podér ba umanidade”.

   Ba leten