Primeiru-Ministru no delegasaun to’o hafoin hala’o vizita ba Indonézia

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 30 fulan-agostu tinan 2015

Primeiru-Ministru no delegasaun to’o hafoin hala’o vizita ba Indonézia

 

Iha loron-sesta Primeiru-Ministru Timor-Leste nian no delegasaun nivel aas ida ne’ebé kompostu hosi Ministru Governu Konstitusionál VI nian, to’o iha Dili hafoin hala’o vizita ofisiál “pozitiva no konstrutiva” ba Repúblika Indonézia.

Vizita ofisiál loron tolu nian ne’e nu’udar vizita dahuluk ne’ebé hala’o hosi Rui Maria de Araújo bainhira hahú simu pose, iha fulan-fevereiru liubá. Primeiru-Ministru hala’o surumutuk privadu ho Prezidente Indonézia nian, Joko Widodo, ne’ebé “troka hanoin kona-ba relasaun biaterál sira ho forma kle’an liu” no sira diskute “ problema rejionál no internasionál sira lubuk ida nu’udar interese komún”.

Hafoin sorumutuk privadu no tuir kedas ho sorumutuk bilaterál, lider na’in-rua ne’e hala’o konferénsia imprensa ne’ebé temi tema prinsipál rua ne’ebé debate durante sorumutuk ne’e.

Ba dahuluk, sira koa’lia kona-ba intensaun nasaun rua nian hodi rezolve lalais fronteira terrestre no marítima. Ho 98% husi fronteira terrestre nian ne’ebé hetan ona akordu entre Timor-Leste no Indonézia, iha área rua de’it no nasaun rua hakarak rezolve to’o tinan ida ne’e nia rohan. Relasiona ho fronteira marítima, Prezidente Widodo hateten:” mai ita hahú iha tasi norte nian no hafoin ita liubá tasi súl nian”. Nia hatutan tán katak nia fiar problema fronteira marítima sira sei rezolve la kle’ur tan.

Nu’udar resposta, Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo hateten katak Governu Timor-Leste nian “ prontu ona hodi hahú debate kona-ba delimitasaun fronteira marítima ho Indonezia, tuir UNCLOS tinan 1982”,  ne’ebé nasaun rua ne’e maka signatáriu, no haree katak, nia husu ona ninia ekipa téknika hodi prepara hahú konsulta kona-ba fronteira marítima sira, molok tinan ida ne’e remata. Ministru Negósius Estranjeirus Indonézia nian, Retno LP Marsudi, fó-hatene ona katak ninia ekipa prontu ona atuhodi servisu hamutuk ba-iha diskusaun fronteira marítima nian sira.

Ba daruak,  lider sira ne’e ko’alia kona-ba komérsiu, investimentu no kooperasaun ne’ebé luan. Prezidente Widodo hateten katak Indonézia kompromete hodi investe iha Timor-Leste kona-ba dezenvolvimentu infraestrutura sira no aumentu troka komersiál sira.” Primeru-Ministru Timor nian hateten katak relasaun komersiál ne’ebé forte liuhusi “dalan pozitivu ida hodi hametin kooperasaun ekonómika no komersiál nian.” Nia observa katak kooperasaun bilaterál aumenta daudaun ona iha área sira hotu ne’ebé maka harii tiha ona, liuhosi akordu kuadru liu 50 no nia apresia “kompromisu nafatin Indonézia nian hodi hasa’e númeru parseria sira no asisténsia téknika, liuliu ba-iha área agrikultura, peska, silvikultura, komérsiu no infraestrutura sira.”

Asina ona Memorandum Entendimentu importante rua durante vizita ne’e, ne’ebé maka sei hametin kooperasaun ba-iha área agrikultura no silvikultura nian sira. Liuhusi hala’o atividade formasaun, investigasaun no planeamentu nian sira, kooperasaun ida ne’e ho objetivu atu diversifika no hasa’e produsaun agríkola, no kontribui ba reflorestamentu no pretesaun floresta nian sira iha Timor-Leste.

Kooperasaun no fronteira sira sai nu’udar tema seluk ne’ebé maka hetan diskusaun iha sorumutuk Primeiru-Ministru Timor-Leste no delegasaun nian ho Prezidente Kámara hosi Reprezentante sira Indonézia nian, Setya Novanto, no Vise-Prezidente sira Kámara Reprezentante nian, Fadli Zon no Agus Hermanto. Prezidente Kámara Reprezentante Indonézia nian ko’alia kona-ba kooperasaun naruk ne’ebé eziste ona iha área edukasaun no defeza, maibé ko’alia liu ba-iha área edukasaun nian.

Durante vizita komitiva timoroan mós hala’o sorumutuk ho Sekretáriu-Jeral ASEAN nian, Le Luong Minh, hodi diskute prosesu adezaun Timor-Leste nian ba organizasaun ida ne’e. Sekretáriu-Jerál hateten katak pedidu sei liuhusi prosesu internu sira no tau ona iha konsiderasaun. Nia Konfirma tiha katak país sira membru ASEAN nian partilla entre sira prinsípiu ida akordu adezaun Timor-Leste nian no  sei foti desizaun ne’e bainhira halo remata tiha prosesu avaliasaun nian. Sekretáriu-Jeral hato’o nia satisfasaun ba esforsu ne’ebé maka hala’o husi Timor-Leste hodi prepara-an ba adezaun.

 Porta-Vós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Ágio Pereira hateten katak “ viajen badak ne’e iha papél ida konstrutivu tebes,  atuhodi hadi’a relasaun ho ita-nia viziñu ne’ebé besik, hametin ita-nia amizade no kooperasaun ho forma ida ne’ebé efikáz. Aleinde sorumutuk importante ne’ebé maka tau iha relatóriu ne’e, Primeiru-Ministru no Ministru oioin ita-nia Governu nian hala’o mós sorumutuk sira seluk, ne’ebé  sei fó benefísiu ba ita-nia país no sei hadi’a ita-nia posizaun iha rejiaun ne’e. Timor-Leste haree ho otimizmu relasaun metin entre nasaun rua iha futuru, bainhira ita avansa ba-iha rezolusaun ba ita-nia fronteira marítma no hametin nafatin kooperasaun ba-iha setór sira hotu, hodi fó benefísiu  ba ita-nia nasaun sira.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=13158