VMNEK Partisipa iha Sorumutuk Nivel Altu – Forum Rejionál ASEAN

Kin. 11 juñu 2015, 17:03h
ARF SOM in Malaysia 2015

Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Koperasaun, Roberto Soares, partisipa iha sorumutuk nível aas nian-Forum Rejionál ASEAN (ARF – SOM), ne’ebé hala’o iha loron 10 fulan-juñu 2015, iha Kuching, Sarawak, Malázia.

Sorumutuk ida ne’e hanesan oportunidade ba nasaun membru sira hodi troka hanoin ka perspetiva kona-ba asuntu seguransa rejionál no globál nian.

Durante sorumutuk ne’e, Vise-Ministru Roberto Soares hato’o ba nasaun membru sira seluk, informasaun kona-ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha setór hotu-hotu. Vise-Ministru haktuir katak, hafoin restaura tiha independénsia durante tinan 13 nia laran, Timor-Leste sai mós nu’udar rai ne’ebé estável liu entre rai barak haree hosi aspetu polítiku no mós seguransa nian.

Haree hosi konjuntura polítika globál, Timor-Leste adopta polítika esterna ida ne’ebé ativu hodi kontinua marka prezensa no koloka Timor-Leste nia naran iha nível globál.

“Timor-Leste hala’o postura polítika esterna ida ne’ebé ativa, nakloke no hateke ba li’ur. Timor-Leste sai nu’udar membru Nasõens Unidas nian, Komunidade Lian Portugés (CPLP-sigla iha lian portugés), fundadór ba g7+ no mós membru ba organizasaun rejionál no globál balu.Timor-Leste kontribui mós ba Forsa Paz Nasõens Unidas nian hanesan iha Kongu, Sudaun, Kozovu, Libanu, Giné-Bisau no Serra Leoa. Dr. José Ramos Horta, eis Prezidente Timor-Leste mak oras ne’e mos lidera hela painél nível altu Sekretáriu-Jerál Nasõens Unidas nian hodi halo revizaun no prepara rekomendasaun kona-ba operasaun paz sira Nasõens Unidas nian,”hatete Roberto Soares.

Iha nia intervensaun, Vise-Ministru reafirma ba nasaun membru sira katak, prosesu adezaun ba ASEAN kontinua hanesan prioridade aas polítika esterna Timor-Leste nian. Vise-Ministru Roberto Soares aproveita mós iha biban forum nian ne’e, hodi hato’o katak, iha fulan-maiu Timor-Leste asina ona akordu izensaun vistu ho Uniaun Europeia, nu’udar pasu importante ida tan ba Timor-Leste hodi hametin koperasaun polítika, ekonómika ba-iha servisu imigrasaun nian. Akordu ne’e mós fó dalan ba Timor-Leste atu hakle’an liután ligasaun ho Uniaun Europeia, laós de’it iha nível governu nian maibé mós iha nível entre povu sira.

Kona-ba kestaun seguransa rejionál no globál, Vise-Ministru Roberto Soares hato’o mós hanoin balu no preokupasaun Timor-Leste nian kona-ba asuntu hirak hanesan mudansa klimátika, dezarmamentu nuklear no naun proliferasaun, kontra terrorizmu, Tasi Sul Xina (South China Sea), península Koreia, Estadu Islámiku no ISIS (sigla iha lian inglés).

Relasiona ho asuntu South China Sea, Timor-Leste husu ba parte sira hotu ne’ebé envolve atubele tahan an no hasees an hosi asaun hirak ne’ebé laós nesesáriu no uza prátika ho prinsípiu internasionál sira hanesan Konvensaun Nasõens Unidas kona-ba Lei Tasi nian, tinan 1982, hodi rezolve kestaun ne’e no adere ba deklarasaun polítika DOC (Declaration on the Conduct) ASEAN nian.

Iha diskusaun kona-ba diresaun Forum Rejionál Azean nian (ARF-sigla iha lian inglés) nian iha futuru, Timor-Leste hatete katak, fó fiar ba-iha arkitetura FRA kontinua  forte liután. Tamba ne’e, Timor-Leste fiar katak, Forum Rejionál ASEAN nian sei kontinua sai nu’udar plataforma konstrutiva ida ba-iha nasaun sira iha rejiaun hodibele kria no hametin paz no estabilidade.

Timor-Leste mós rekomenda ba nasaun membru sira hotu atu fó apoiu tomak ba idea sira atu halo mekanismu hotu-hotu husi Forum Rejionál ASEAN nian sai efisiente no efetivu liután, atu nune’e, bele kontribui ba paz no estabilidade iha rejiaun Ázia Pasífiku nian.

   Ba leten