Primeiru-Ministru partisipa iha lansamentu Sensus Populasaun no Uma-Kain 2015 nian

Seg. 08 juñu 2015, 15:31h
Sensus_PM_2015

Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo partisipa iha lansamentu Sensus Nasionál ba Populasaun no Uma-Kain Timor-Leste tinan 2015 nian, ohin (08/06), iha Palásiu Governu.

Sensus 2015 sei hala’o iha territóriu nasionál tomak hosi loron 11-24 Jullu 2015 nian ho lema ‘Sensus hosi Povu ba Povu: hola parte ba!’

Lansamentu ofisiál ba Sensus 2015 halo husi Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál nian Deputadu Adéritu Hugo no akompaña hosi Primeiru-Ministru, Ministru Administrasaun Estatál, Dr. Dionísio Babo Soares, membru governu seluk, no bainaka sira hosi CPLP, Xefe Suku sira, Administradór Munisípiu, Xefe  Aldeia, Polísia Komunitária sira, Organizasaun ONU nian no mós komunidade ne’ebé marka prezensa.

“Wainhira Sensus hala’o, ofisiál-enumeradór sira sei husu informasaun detalladu kona-ba númeru iha uma laran, idade no halo saida. Tanba ne’e duni husu ba populasaun tomak atubele partisipa nu’udar devér sidadaun nian atu kontribui ba dezenvolvimentu iha ita-nia rai,” hatete Primeiru-Ministru iha nia diskursu.

“Sensus ka arolamentu importante tebtebes iha nasaun ida atu itabele hatene saida mak ita iha; família ka uma kain hira mak iha ita-nia rain; ema hira; feto no mane hira; labarik tinan lima mai kraik iha hira; tinan ida mai kraik iha hira; juventude hamutuk iha hira; hodi nune’e informasaun sira ne’e hotu bele fasilita estadu tomak atuhalo planu, programa, no projetu sira ba dezenvolvimentu ita nia rain,” haktuir tan Xefe Governu.

Primeiru-Ministru hatutan katak, prosesu ba preparasaun Sensus nian servisu ida todan no tenke halo preparasaun durante tinan barak nia laran.

Primeiru-Ministru garante ba populasaun tomak katak, informasaun ne’ebé sei rekolla husi ofisiál- enumeradór sira Sensus nian, Estadu sei la uza hodi ba buka tuir fali hodi selu impostu tamba ne’e mak populasaun presiza tebes atu hato’o informasaun hotu ne’ebé iha.

“Populasaun sira bele fo informasaun ba enumeradór sira tamba sei konfidensiál. Wainhira dadus sira ne’e lori mai iha Estatístika dadus sira ne’e sei hatama iha komputador no sei la identifika ema see mak fó dadus sira ne’e, hodi nune’e itabele utiliza dadus sira ne’e atuhalo projesaun globál rikeza no kondisaun iha ita-nia rai nian,” tenik Primeiru-Ministru. “Servisu bo’ot ne’ebé Diresaun Estatístika iha Ministériu Finansas nia okos hala’o durante ne’e, ita hotu tenke hahii.”

Hato’o mós apresiasaun ba Ministra Finansas, Vice Ministru Finansas no mós ajénsia sira Nasoens Unidas nian, liuliu UNFPA no UN Women.

“Ho partisipasaun populasaun nian no servisu todan husi Ministériu Finansas liuhusi Diresaun Estatístika nian, ita sei hetan rezultadu ne’ebé di’ak hodi nune’e itabele atualiza planu no programa  sira iha kontestu planu estratéjiku ba dezenvolvimentu nian ne’ebé oras ne’e daudaun ita utiliza ba dezenvolvimentu iha ita nia rain,” hatete Primeiru-Ministru.

Primeiru-Ministru hato’o liafuan espesiál ba Xefe Suku no Xefe Aldeia sira, atu halo kontaktu ho populasaun hodi esplika no hato’o informasaun  ba sira nune’e sira bele kolabora no partisipa iha Sensus Populasaun no Uma-Kain 2015 nian.

Ikusliu ba Povu Tomak, Primeiru-Ministru hein katak ho knaar Sensus ida ne’e nian sei sai hanesan mós prova  kona-ba Timor-oan hotu- hotu nia sidadania.

“Ita hotu nu’udar sidadaun Timor-Leste tenke kumpri  ita-nia devér; devér ida maka hato’o informasaun ba Estadu atubele hala’o ukun di’ak liután hodi bele benefisia ita hotu iha rai doben ida ne’e,” Primeiru-Ministru tenik tán.

   Ba leten