Lakon Erói Nasionál ida

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 2 fulan-juñu tinan 2015

Lakon Erói Nasionál ida

  “Joven sira tenke hadomi nasaun ne’e hodi halo serbisu ho laran

La Sama nia lia-fuan ikus

Ho laran ne’ebé triste tebes maka Governu Timor-Leste nian simu notísia, ohin dadeer, kona-ba Ministru Estadu, Fernando La Sama de Araújo, ninia  mate ne’ebé ema hotu la hein. Hodi Governu nia naran, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hato’o ninia kondolénsia ba família, belun no kolega sira Ministru Estadu nian, iha loron ida ne’e, ne’ebé sai hanesan loron triste ba Timor-Leste.

Ministru Estadu Fernando La Sama nu’udar lider istóriku ida iha Timor-Leste nia luta ba autodeterminasaun. Nia serbí ona nasaun ne’e, hafoin Restaurasun independénsia nian, hodi hala’o funsaun sira hanesan Vise-Ministru ba Negósius Estranjeirus no Kooperasaun [2001-2002], Prezidente Parlamentu Nasionál [2007-2012] no hanesan Ministru, hahú husi tinan 2012. Iha momentu ne’ebé nia mate, nia hala’o knaar hanesan Ministru Estadu, Koordenadór ba Asusntu Sosiál no Ministru Edukasaun nian.

Fernando La Sama de Araújo moris iha loron 26 fulan-fevereiru tinan 1963 no ninia inan-aman ema to’os na’in de’it. Ninia edukasaun, trankuila no tradisionál, hetan interrupsaun husi okupasaun iha Timor-Leste, iha tinan 1975. Iha tinan ne’ebá, ninia família sira mate tanba ema oho, nune’e nia tenke ba moris iha komunidade refujiadu nian, iha foho. Ho de’it idade tinan 12, Fernando La Sama hatene ona kona-ba prinsípiu sira ne’ebé sai hanesan matadalan ba ninia asaun sira – direitu ba moris no ba liberdade, sein tortura, ta’uk no injustisa.

Nia kompleta ninia ensinu sekundáriu iha Dili no kontinua ninia estudu iha área Literatura nian, iha Universidade Udayana, iha Bali. Nia utiliza plataforma ida ne’e atu hahú organiza movimentu estudante sira nian, iha sidade ne’e, hasoru rejime Suharto no okupasaun Timor-Leste nian. Iha tinan 1988, hamutuk ho nia belun balu, La sama harii ‘Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste’ – RENETIL. Grupu ida ne’e importante ba movimentu rezisténsia no ba restaurasaun independénsia nian.

Iha tinan 1991, militár Indonézia nian sira hatama La Sama ba kadeia no, iha tinan 1992, hetan kondenasaun ho razaun halo subversaun kontra  Estadu. Nia sai husi kadeia, ho liberdade kondisionál, iha tinan 1998.

Nia hala’o knaar importante ida iha Referendu tinan 1999 no iha restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, iha inan 2002. Nia nu’udar mós fundadór ida Partidu Demokrátiku nian, ne’ebé maka nia sai hanesan Prezidente husikedas partidu ne’e harii, iha tinan 2000. Iha tinan 2001, integra iha Governu Tranzitóriu UNTAET da-II,  hanesan Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.

Husi tinan 2007 to’o tinan 2012, La Sama sai hanesan Prezidente Parlamentu Nasionál nian no, iha tinan 2012, tanba Partidu Demokrátiku tama mós iha koligasaun governu nian, nia sai hanesan Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál nian. Iha Governu Konstitusionál VI, ne’ebé simu pose iha fulan-fevereiru tinan ida ne’e nian, nia simu nomeasaun hodi hala’o knaar hanesan Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun.

Portavós Governu Timor-Leste nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak “ohin, Timor-Leste lakon ninia erói  nasionál ida. La Sama nia mate ne’ebé ema hotu la hein, hanesan lakon boot ida. Ninia terus no laran-metin ne’ebé nia sente hamutuk ho ita-nia povu, halo nia moris ho dedikasaun, haraik-an, laran-moos, no simplisidade. Nia serbí di’ak ona ita, ho ninia estilu no laran-sadi’a, no sei hetan nafatin fatin iha ita-nia istória no ita-nia fuan”.

   Ba leten