Timor-Leste apresia mudansa pozisaun Austrália nian kona-ba atu fó-fila dokumentu hirak ne’ebé hadau tiha ona

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 3 fulan-maiu tinan 2015

 Timor-Leste apresia mudansa pozisaun Austrália nian kona-ba atu fó-fila dokumentu hirak ne’ebé hadau tiha ona

Governu Timor-Leste konsidera desizaun Governu Austrália nian atu fó-fila dokumentu no dadus hotu-hotu ne’ebé sira hadau, ba reprezentante legál Timor-Leste nian, iha tinan 2013, hanesan desizaun ida ne’ebé pozitivu. Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak “desizaun ida ne’e la sés husi relasaun bilaterál ne’ebé amigável, ne’ebé karateriza iha fiar malu no respeita malu, ne’ebé Timor-Leste hakarak harii ho nia viziñu ne’e.”

Dokumentu hirak ne’ebé pertense ba Timor-Leste Timor-Leste ekipa ida husi ajente ASIO (Organizasaun Servisu Sekretu Austrália) nian hadau husi advogadu Bernard Colleary, iha ninia eskrtóriu, iha Kamberra, iha loron 3 fulan-dezembru tinan 2013. Durante fulan sanulu resin neen nia  laran, mak Governu Austrália defende maka’as loos ba direitu atu konfiska no mantein dokumentus hirak ne’e, daudaun nia ne’e hakerek surat ba Tribunál Internasinál Justisa nian (TIJ) hodi deklara katak sira hakarak fó-fila dokumentu sira ne’e. Iha loron 22 fulan-abríl, Tribunál hatan ba Austrália nia surat ne’e, hodi fó autorizasaun atu fó-fila dokumentu hirak ne’e, ho kondinsaun sei taka metin nafatin ho selu, ho supervizaun hosi reprezentante ida Timor-Leste nian.

Hahalok hadau materiál sira ne’e, iha fulan-dezembru tinan 2013, fó detalle kona-ba atividade espionajen nian husi parte Austrália nian hasoru Timor-Leste, durante negosiasaun ba Tratadu kona-ba Ajuste Marítimu Balun iha Tasi Timor – Tratado sobre Determinados Ajustes Marítimos no Mar de Timor (DAMMT sigla iha lian portugés) obriga Estadu hato’o keixa ida kontra Austrália ba TIJ, iha Haia.

Timor-Leste iha objetivu haat ho keixa ne’ebé nia hato’o ba tribunál, iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2013. Fó hikas fali dokumentu sira ne’e hanesan mós objetivu ida husi objetivu hirak ne’e. Daudaun ne’e, Governu Timor-Leste iha ninia direitu sira, atu husu akonsellamentu jurídiku no estuda ninia pozisaun kona-ba kazu ne’e, relasiona ho dezenvolvimentu foun ida ne’e.

Iha loron 3 fulan-marsu tinan 2014, Tribunál fó-sai medida provizória sira ne’ebé afavór ba Timor-Leste, hodi impoin injunsaun ida ba Austrália atu “labele interfere ho forma sa’ida de’it iha komunikasun entre Timor-Leste ho ninia konsultór jurídiku sira” relasiona ho Arbitrajen kona-ba Tratadu Tasi Timor (TMT sigla iha lian portugés), ba kualkér negosiasaun bilaterál iha tempu oin mai kona-ba fronteira tasi nian sira ka ho prosedimentu hirak ne’ebé mak iha relasaun.

Iha fulan-setembru tinan 2014, Ministra Negósius Estranjeirus Austrália nian,  Julie Bishop, no Primeiru-Ministru Austrália nian, Tonny Abbot, husu ba Tribunál Internasionál Justisa no ba Arbitrajen kona-ba Tratadu Tasi Timor atubele adia tan ba fulan neen ba, audiénsia sira, atu nasaun rua ne’e “bele buka halo akordu ida amigável”. Timor-Leste konkorda ho Austrália nia pedidu, ho exesaun katak  diskuasaun bilaterál sira, durante períodu adiamentu nian, bele hatudu sai hanesan matadalan ida ba konversasaun ne’ebé estruturada kona-ba delimitasaun fronteira tasi nian ne’ebé permanente entre Timor-Leste ho Austrália. Períodu adiamentu ne’e nian hakotu ona iha loron 3 fulan-marsu  tinan 2015. Kalendáriu ida ba konversasaun bilaterál foun kona-ba fronteira tasi nian sira entre nasaun rua ne’e seidauk define nafatin.

Estabelesimentu definitivu fronteira tasi nian sira sei garante seguransa fiskál no regulamentár ba prazu naruk, ba parseiru komersiál sira, hodi garante ambiente investimentu nian ida ne’ebé ideál ba atividade mina-rai no gás nian iha Tasi Timor. Movimentasaun atu to’o ba akordu fronteira sira sei sai hanesan pasu pozitivu ida iha dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian.

Ministru  Estadu, Agio Pereira, konsidera pozitivu ba mudansa pozisaun Austrália nian, maibé nia esplika katak, ladún iha progresu iha elaborasaun kalendáriu ida kona-ba negosiasaun estruturada sira kona-ba delimitasaun fronteira tasi nian ne’ebé permanente iha Tasi Timor.

Hodi  hanoin fila-fali kona-ba defeza prinsípiu sira kona-ba direitu internasionál iha sena mundiál, husi parte Austrália nian, nia hatete:

Timor-Leste hein hela atu Austrália tau iha prátika ninia prinsípiu sira, no  hein ho fiar-metin katak líder sira husi ita-nia viziñu boot hatudu aten-barani no kompromete an atu halo negosiasaun ne’ebé klaru ba estabelesimentu fronteira tasi nian sira ne’ebé definitivu entre nasaun rua ne’e. Governu Konstitusionál VI Timor-Leste nian, iha Primeiru-Ministru, Dr. Rui Maria de Araújo nia ukun, prepara ona atu foti medida hotu-hotu ne’ebé mak presiza ba prosesu ida ne’e ho ita-nia viziñu Austrália, no atu hakotu delimitasaun territóriu soberanu nasaun rua ne’e nian, liuhusi delineasaun fronteira sira ne’ebé permanente.”

   Ba leten