Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-abríl tinan 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

………………………………………………………………………………………………………………

Díli, loron 8 fulan-abríl tinan 2015

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-abríl tinan 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha kinta ne’e, loron 8 fulan-abríl tinan 2015, iha sala sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona diploma neen:

1. Proposta Lei kona-ba Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa

Proposta Lei ida kona-ba tema ida ne’e hetan ona aprovasaun husi Governu Konstitusionál VI, iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-janeiru tinan 2014 no haruka ona ba Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun no votasaun. Tanba Parlamentu Nasionál seidauk halo apresiasaun no Governu foun ida simu pose, tuir Konstituisaun, Governu Konstitusionál VI tenke aprova proposta foun ida.

Atu fó hanoin katak, Proposta Lei ne’e estabelese organizasaun, kompozisaun no kompeténsia órgaun Podér Lokál sira nian, nune’e mós ho kuadru jurídiku desentralizasaun administrativa Estadu nian.

2. Proposta Lei ne’ebé aprova alterasaun dahuluk ba Lei Divizaun AdministrativaTerritóriu nian

Hanesan mós proposta ida uluk, Proposta Lei ida kona-ba tema ida ne’e mós hetan aprovasaun husi Governu Konstitusionál VI, iha mós sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-janeiru tinan 2014, no haruka ona ba Paralmentu Nasionál hodi halo diskusaun no votasaun. Ho Governu foun ne’ebé simu pose, no tanba diploma ne’e seidauk hetan apresiasaun husi Parlamentu Nasionál, tuir Konstituisaun, Governu Konstitusionál VI tenke aprova proposta foun ida.

Nune’e, Konsellu Ministrus aprova Proposta Lei ne’e, ne’ebé, tanba la muda divizaun administrativa territóriu ba munisípiu sanulu-resin-tolu ne’ebé prevee tiha ona, introdús fila-fali sirkunskrisaun administrativa infra-munisípál sira, ne’ebé iha nanis ona to’o Lei nu 11/2009, loron 7 fulan-outubru (Divizaun Administrativa Territóriu nian) hahú vigora, maibé ho naran Postu Administrativu.

3. Proposta Lei Resensiamentu Eleitorál nian

Diploma ida ne’e buka atu asegura estabelesimentu resensiamentu eleitorál nian, tuir Konstituisaun, no iha kbiit atu serve baze ne’ebé metin no bele hetan fiar ba-iha prosesu atu hili titulár órgaun soberania no órgaun reprezentante podér lokál nian sira.

4. Proposta Lei Eleitorál Munisipál

Diploma ida ne’e regula eleisaun titulár munisipál sira ( Prezidente Munisípiu no deputadu sira Asembleia Munisipál nian), tuir konstituisaun no halo tuir karakterístika país nian.

5. Proposta Lei ne’ebé mak aprova alterasaun dahuluk kona-ba Lei Partidu Polítiku sira

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste estabelese direitu ba sidadaun hotu-hotu sai-nu’udar no partisipa iha partidu polítiku sira, hakru’uk ba ninia konstituisaun no organizasaun iha termu sira ne’ebé maka harii tia ona husi Parlamentu Nasionál.

Lei kona-ba Partidu Polítiku sira atu estabelese baze fundamentál  sira ba konstituisaun, funsionamentu no finansiamentu ba partidu polítiku sira. Maske nune’e, konsolidasaun rejime demokrátiku  nian justifika revizaun Lei ida ne’e, atu  garante ezijénsia ida ne’ebé boot liu iha ninia prosesu formasaun no mekanizmu sira finansiamentu nian, tuir prátika internasionál balun.

6. Decretu-Lei ida ne’ebé mak aprova kriasaun ba Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima

Dekretu-Lei ida ne’e estabelese kuadru institusionál atu hetan delimitasaun defenitiva fronteira sira tasi Timor-Leste nian, objetivu ida ne’ebé mak povu hakarak hetan lalais, tamba ne’e importante tebtebes atu hala’o nia direitu tomak soberania nian no juridisaun territoriál nian tuir lei internasionál.

Diploma ida ne’e kria Konsellu Delimitasaun Definitiva ba Fronteira Marítima sira nu’udar inisiativa ida ne’ebé Parlamentu Nasionál mós fó apoiu iha tinan 2014, liuhusi Rezolusaun.

Kazu istóriku ne’ebé mak relasiona ho períodu husi okupasaun Indonézia, no akordu provizóriu sira mak halo prosesu negosiasaun kona-ba delimitasaun definitiva fronteira sira tasi Timor-Leste nian sai naruk, tan ne’e, laiha dúvida katak, sei fó impaktu ne’ebé mak boot tebes iha sosiál polítiku no ekonómiku ba Povu Timor-Leste nian.

Tuir Konstituisaun hateten, preparasaun no negosiasaun tratadu internasionál sira nu’udar kompeténsia Governu nian, no tuir Lei n.u 6/2010, loron 12 fulan-maiu (relasiona ho tratadu internasionál sira), bele delega ninia kompeténsia espesífika ba órgaun governu nian sira seluk hodi halo negosiasaun ba tratadu internasionál sira, ne’ebé iha kazu espesífiku ida ne’e, persiza intervensaun ida ne’ebé mak kompletu husi Governu, rekursu hirak signifikativu no kontratasaun apoiu especializadu nian.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=11632