Timor-Leste kauza impaktu bainhira lidera Konferénsia Mina-rai no Gás

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 16 fulan-marsu tinan 2015

Timor-Leste kauza impaktu bainhira lidera Konferénsia Mina-rai no Gás

Ema na’in atus lima hosi setór Mina-rai no Gás nian maka partisipa iha eventu ida ne’ebé Timor-Leste mós marka ninia prezensa, iha sesta-feira, iha Perth, Australia. Almosu espesiál ne’ebé hanaran “Timor-Leste: País ida nakloke ba oportunidade sira” maka sai hanesan parte ida hosi Konferénsia kona-ba Mina-rai no Gás Australia nian (PGA), hodi halibur partisipante na’in rihun 17 hamutuk ho ema espozitór na’in 620, hosi país 25. Tinan ida ne’e, Timor-Leste organiza espozisaun ida iha Konferénsia ne’e.

Alfredo Pires, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, maka lidera delegasaun ida atu ko’alia iha eventu ne’e, atu komunika ho espesialista mina-rai no gás nian sira no atu hasoru-malu ho responsável boot polítika no lider indústria nian sira, hodi promove interese Timor-Leste nian. Iha membru delegasaun sira ne’e, tama mós Embaixadór Timor-Leste nian iha Australia, Abel Guterres, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu nian, Gualdino da Silva no Prezidente no Diretór-Ezekutivu TIMOR GAP nian, Francisco da Costa Monteiro.

Durante almosu no tuir mai iha konferénsia imprensa, Ministru Alfredo Pires, ko’alia kona-ba progresu iha projetu Greater Sunrise no iha kestaun sira kona-ba fronteira tasi nian. Ministru fo hatene katak nia sai dezapontadu, tanba desizaun Woodside nian ne’ebé interrompe ninia servisu iha projetu ne’e.

“Greater Sunrise maka kampu excelente ida” dehan Ministru. “Ami prontu ona atu la’o ba oin. Ami iha kestaun balu ne’ebé ami tenke diskute, maibé ha’u la haree “Greater Sunrise” atu husik hela hanesan ne’e ba tinan barak nia laran.”

Kona-ba opsaun atu dezenvolve gazodutu ida ba kosta súl Timor-Leste nian, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál ne’e dehan katak “bainhira ami ko’alia kona-ba Greater Sunrise, ami iha númeru no estudu hirak ne’ebé mak bele defende opsaun Timor-Leste nian”

Ministru Alfredo Pires hatutan tan katak seguransa ba investimentu sira, bele sai posível ho delimitasaun fronteira tasi nian entre Australia ho Timor-Leste.

Oras ne’e la iha fronteira tasi nian ida entre país viziñu rua ne’e, no Timor-Leste oras ne’e buka hela rezolusaun ida ba delimitasaun fronteira nian, tuir prevee  iha direitu internasionál.

Delegasaun vizitante no espozisaun Timor-Leste nian, mós klarifika ona ema profionál sira indústria nian, relasiona ho lansamentu ida tuir mai, iha fulan- jullu ka fulan-agostu, kona-ba área esplorasaun tasi nian iha Tasi Timor. Dadu hirak foun kona-ba peskiza iha área ida ne’e, hodi uza teknolojia imajen nian ne’ebé foun liu, hatudu perspetiva hirak kapás.

Iha kontestu programa ida ne’ebé naruk tebes iha Perth, Ministru Petróleo no Rekursu Minerál hamutuk ho delegasaun hala’o mós sorumutu ho Primeiru-Ministru Australia Osidentál nian, Colin Barnett MLA no sira hahú ko’alia kona-ba akordu atu hodi hametin relasaun entre Timor-Leste no Estadu Australia Osidentál nian.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=11413