“Ita hotu hamutuk, bele halo diak liután”

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 16 fulan-fevereiru tinan 2015

Ita hotu hamutuk, bele halo diak liután

Ohin lokraik, membru sira husi Governu Konstitusionál VI simu posse hosi Prezidente Repúblika, S.E. Taur Matan Ruak. Iha serimónia iha Díli, marka prezensa na’i ulun sira Timor-Leste nian no komunidade internasionál iha solidariedade ho Governu foun no ho Primeiru-Ministru foun, Dr. Rui Maria de Araújo.

Prezidente Repúblika hato’o ba Governu foun ida ne’e “nu’udar Governu kontinuidade” hodi afirma katak Timor-Leste la’o ba oin “hosi jerasaun ne’ebé manan libertasaun, ba jerasaun ida-ne’ebé tenke manan dezenvolvimentu”.

Primeiru-Ministru Dr. Rui Maria de Araújo fó omenajen ba eransa husi asuwa’in sira nasaun nian, “maun no bin kawa’ik sira nian” no Xanana Gusmão nian, ne’ebé ohin ofisialmente hakotu ninia kargu nu’udar Primeiru-Ministru no ba fali Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku. Tuir Dr. Rui Maria de Araújo katak “Ohin, loron ida be istóriku tebes, iha vida polítika Timor-Leste nian. Ihasirkunstánsia exesionál ne’ebéhamosu VI Governu Konstitusionál, ita kompriende momoos lójika ne’ebé pragmátiku, ne’ebé hakarak serbí interese nasionál nu’udar knaar aasliu kualkér interese seluk ida”.

Ezekutivu foun ne’e ki’ik liu, joven liu no inkluzivu liu. Primeiru-Ministru hatete katak “Ukun-na’in sira iha VI Governu ne’e, biar ida-idak ho ninia konviksaun polítika rasik, sira sei tau interese Povu nian aas liu, kualkér interese partidu nian.”.

Primeiru-Ministru foun halo rezumu ida ba progresu pozitivu ne’ebé Timor-Leste hetan tiha ona hahú kedas iha ninia ukun rasik-an maibé mós nia temi katak nia laiha “Keta iha iluzaun ba dezafiu sira ne’ebé horik hela iha setór oinoin”. Tuir Dr. Rui Maria de Araújo, ba Governu foun ne’e, “Planu Estratéjiku Dezenvolvimentune’ebé, ikusmai, sai programa Governuida liubádadaunnian, mak ami atu banati-tuir, ho énfaze ba hadia prestasaun servisu no ba kualidade obra sira-nian, ne’ebé efisiente, efikás no responsável”. Responsabilidade, disiplina no halo servisu sira ne’ebé ho kualidade, sai hanesan tema hirak ne’ebé nia temi beibeik iha ninia diskursu.

Primeiru-Ministru Dr. Rui Maria de Araújo temi kona-ba relasaun internasionál sira Timor-Leste nian ne’ebé di’ak tebes, liuliu ho viziñu sira ne’ebé maka besik liu hanesan Austrália no Indonézia, no hatete mós katak delimitasaun fronteira sira rai no tasi Timor-Leste nian, tuir Direitu Internasionál, sai nafatin nu’udar prioridade ida.

Primeiru-Ministru nia diskursu hanesan apelu ida ba asaun,  hato’o liuliu ba-iha efisiénsia, responsabilidade no rezultadu sira no vizaun ida kona-ba pasu hirak ne’ebé Timor-Leste sei fó atu sai hanesan sosiedade ida ne’ebé moderna no progresista.

“Ita hotu hamutuk, bele halo diak liután”, afirma Primeiru-Ministru, “ne’e mak sei sai espíritu ne’ebé dudu ita-nia sosiedade, atu sai solidáriu no unidu liután, konforme ita idaidak bele kontribui hosentidu aten-barani, devér no responsabilidade, ba konstrusaun koletiva ita-nia nasaun doben ida ne’e”.

Sorumutuk dahuluk Konsellu Ministrus Governu Konstitusionál VI nian hahú tuku 9:00 dadeer.

   Ba leten