Biografia

 

Sua Exelénsia Dr. Rui Maria de Araújo

Sua Exelénsia Dr. Rui Maria de Araújo

Dr. Rui Maria de Araújo maka Primeiru-Ministru Timor-Leste nian. Nia simu pose iha loron 16 fulan-fevereiru tinan 2015 no lidera Governu Konstitusionál VI.

Rui Maria de Araújo moris iha loron 21 fulan-maiu tinan 1964 iha suku Mape-Zumalai, munisípiu (distritu) Cova Lima. Ninia tinan uluk eskolaridade nian sira tenke para tanba invazaun husi tropa indonésia nian sira, iha tinan 1975. Iha tempu ne'ebá nia ho ninia família sira halai ba área iha zona osidentál nasaun nian – Suai (Cova Lima), Bobonaro no Ainaro ne'ebé Fretilin kontrola. Hafoin subar iha ai-laran durante tinan tolu nia laran, sira rende ba tropa indonésia nian iha tinan 1978. Rui bá Dili, no iha ne'ebá maka nia remata ninia estudu sekundáriu sira iha Eskola Katólika, Externato de São José, únika eskola ne'ebé hanorin kurríkulu Portugés nian durante okupasaun indonésia nian.

Iha tinan 1985, Rui Araújo hetan bolsa estudu ida atu ba estuda literatura Lian Inglés nian iha Universidade Satya Wacana, iha Java Sentrál. Iha Indonésia, nia hahú partisipa iha atividade klandestina nian sira no fó apoiu ba funu rezisténsia nian nu'udar mensajeiru, hodi fó informasaun ba rai-li'ur kona-ba okupasaun ne'e.

Iha tinan 1986, Rui Araújo foti desizaun ida ne'ebé muda ninia moris: hili karreira medisina nian, no rejista nia naran iha Fakuldade Medisina Universidade Sultan Agung, Universidade Privada Musulmana nian ida iha Semarang, Indonésia. Iha tinan 1989, nia hahú parte daruak husi ninia formasaun iha Fakuldade Medisina Universidade Udayana nian. Iha otas ne'ebá maka nia sai membru RENETIL, Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste, no fó apoiu ba esforsu komunikasaun grupu ne'e nian, hodi fó-sai ninia boletin polítiku "Neon Metin".

Entre tinan 1990 no 1992, Rui Araújo hala'o servisu iha Bali hanesan elementu ligasaun entre Komandante-ein-Xefe FALINTIL nian (Kay rala Xanana Gusmão), José Ramos-Horta no Organizasaun Sosiedade Sivíl sira, hodi fó apoiu ba funu rezisténsia nian. Iha tinan 1991, nia ajuda ekipa husi Yorkshire Television, ne'ebé ninia dokumentáriu "In Cold Blood: The Massacre of Timor-Leste" ajuda muda dalan istória nian, no iha fulan-maiu tinan ida ne'e duni nia hasoru-malu ho Xanana Gusmão iha ninia subar-fatin iha lahane, Dili, atu entrega rádiu emisór-resetór nian ida no simu orientasaun kona-ba vizita husi Delegasaun Parlamentu Portugal nian ne'ebé aviza tiha ona, vizita ne'ebé la konsege realiza.

Iha fulan-jullu 1994, Rui Araújo remata ninia estájiu ne'ebé nia hala'o iha tinan rua nia laran kona-ba kursu Medisina Jerál, no ikusmai hala'o serbisu hanesan Médiku Klínika Jerál.

Bainhira preparadu ona atu serbí ba nesesidade sira ne'ebé mosu iha ninia rai moris-fatin, Dr. Rui Araújo fila lalais ba Timor-Leste, no durante tinan haat nia serbisu hanesan Médiku Klínika Jerál no Sirurjiaun nian iha Ospitál Provinsiál Dili nian. Iha époka ne'ebá nia jere programa ida kona-ba kombate ba tuberkuloze ne'ebé finansia husi Caritas Noruega nian ne'ebé implementa iha Klínika Katólika nian hotu-hotu iha Timor-Leste. Ho subsubar, nia fó asisténsia médika ba gerrilleiru sira iha knua no vila laran sira, entre sira ne'e, ida maka Xefe Estadu Maiór FALINTIL nian, matebian David Alex Daitula.

Esperiénsia ne'ebé hetan iha Dili halo Dr.Araújo deskobre lakuna sira iha kuidadu saúde Timor-Leste nian, no ida ne'e maka obriga nia hasai kursu pós-graduasaun ida iha saúde públika hodi hasai espesialidade iha inísiu tinan 2000, iha Polítika Saúde, Jestaun Saúde no Finansiamentu Saúde, iha Universidade Otago, iha Nova Zelándia. Servisu Informasaun Indonésia ninian koko atu blokeia ninia pedidu bolsa estudu nian, tanba iha tempu ne'ebá (1998) nia identifikadu tiha ona hanesan "operasionál klandestinu pró-independénsia nian ida". Maske nune'e nia hasai kursu mestradu iha Saúde Públika, ne'ebé remata iha tinan 2001, hafoin peskiza iha kampu nian ne'ebé rezulta iha teze ho títulu "Sistema Saúde ida ne'ebé própriu duni ba Timor-Leste tuir Timoroan sira nia hakarak".

Iha tempu ne'ebé nia sei estuda iha Nova Zelândia, iha nia rai moris-fatin timoroan hetan duni oportunidade atu hili futuru ida ne'ebé sira hakarak ba sira nia nasaun, nune'e iha loron 30 fulan-agostu tinan 1999, sira hili ho votu maioria ba independénsia iha referendu ida ne'ebé ONU maka promove. Rui Araújo serbisu iha AdministrasaunTranzitória Nasoins Unidas nian ne'ebé harii hafoin liu tiha referendu, ba dala uluk iha Autoridade Saúde Provizória, no tuirfali nu'udar Xefe Divizaun Servisu Saúde nian. Iha loron 20 fulan-setembru tinan 2001nia hetan nomeasaun husi FRETILIN nu'udar Ministru Saúde iha Governu Tranzisaun II nian.

Iha loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian, loron 20 fulan-maiu tinan 2002, Rui Araújo simu hikas nomeasaun husi FRETILIN nu'udar Ministru Saúde Governu Konstitusionál I Repúblika DemokrátikaTimor-Leste nian. Nia kaer pasta Ministru Saúde nian iha Governu Konstitusionál I to'o fulan-agostu tinan 2007 no akumula kargu Vise-Primeiru-Ministru Asuntu Sosiál nian, iha fulan-juñu tinan 2006.

Husi tinan 2007 to'o tinan 2012, maske la tama iha Governu, nia uza nafatin kompeténsia sira hodi serbí Timor-Leste. Nia hetan nomeasaun ba Konsellu Estadu, Órgaun prinsipál Estadu Konsultivu Prezidente Repúblika nian, ne'ebé iha tempu ne'ebá Sua Exelénsia Dr. José Ramos-Horta asume kargu hanesan prezidente Repúblika. Nia servisu nafatin iha setór saúde nian, nu'udar Asesór ba Polítika no Jestaun Ministériu Saúde to'o tinan 2008 no tuirmai hala'o funsaun nu'udar Asesór Seniór ba Ministériu Finansas, badala uluk iha Programa Dezenvolvimentu Profisionál, tuirfali iha Servisu Koorporativu sira no, ikusliu (to'o ba nia nomeasaun nu'udar Primeiru-Minsitru) hanesan asesór ba Polítika Servisu Koorporativu sira.

Formalmente nia adere ba FRETILIN iha tinan 2010 no iha tinan 2011 eleitu nu'udar membru Komite Sentrál nian.

Rui Araújo simu nomeasaun nu'udar Primeiru-Ministru Timor-Leste husi Prezidente Repúblika, Sua Exelénsia Taur Matan Ruak, iha fulan-fevereiru tinan 2015, hafoin Primeiru-Ministru ne'ebé hala'o knaar hela, Kay Rala Xanana Gusmão, fó-sai nia rezignasaun. Partidu Polítiku Xanana Gusmão nian, CNRT, propoin nia naran ba kargu Primeiru-Ministru nian no, tanba sai hanesan partidu ida ne'ebé iha númeru kadeira barak liu iha Parlamentu Nasionál, Prezidente aprova ninia kandidatura. Dr. Rui Araújo no nia membru sira seluk Governu Konstitusionál VI Timor Leste nian simu pose iha loron 16 fulan-fevereiru tinan 2015.

   Ba leten