Timor-Leste hola medida atu estabelese Banku Nasionál Dezenvolvimentu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Dili, loron 21 fulan-janeiru tinan 2015

Timor-Leste hola medida atu estabelese Banku Nasionál Dezenvolvimentu

 

Governu halo hela kompromisu atu harii Banku Nasionál Dezenvolvimentu (BND) Timor-Leste nian. Haree ba dezafiu hirak ne’ebé emprezáriu Timor-Leste nian sira hasoru atu hetan orsamentu no ho observasaun ba importánsia husi asesu ida ne’ebé adekuadu atu harii setór privadu no aumenta kreximentu ekonómiku, Governu Konstitusionál IV aprova ona rezolusaun ida iha tinan 2010 hodi bele hahú prosesu ida ne’e. BND sai hanesan instrumentu importante ida ba dezenvolvimentu ekonómiku estratéjiku iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 (PED) no tama mós iha Planu Diretór Banku Sentrál nian:”Estimula kreximentu: Planu Diretór Ida ba Dezenvolvimentu Setór Finanseiru tinan 2014-2025” (Banco Central de Timor-Leste 2013).

Ajénsia Governu nian ne’ebé sai hanesan responsavel atu harii Banku ne’e maka SEAPRI, Secretaria Estado para o Apoio e Promoção do Setor Privado, [Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu], servisu hamutuk ho Ministériu Finansas no Banku Sentrál.

To’o fulan-juñu tinan ne’e nian, sei aprezenta ba Conselho de Ministros [Konsellu Ministrus], deskrisaun ida kona-ba knaar no kona-ba estrutura jerál BND nian. Maske nune’e to’o loron aprezentasaun ne’e nian, SEAPRI sei analiza opsaun hotu-hotu no avalia pontu forte no fraku sira hosi modelu ne’ebé oinoin. Inisiativa kona-ba Dezenvolvimentu Setór Privadu Pasífiku nian (Pacific Private Sector Development Iniciative) fó hela ajuda iha análize ida ne’e, no hetan apoiu husi Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (Asia Development Bank) Programa tulun Austrália nian (Australia Aid) no Programa Tulun Nova Zelandia nian (New Zealand Aid).

Ho rekoñesimentu katak esperiénsia internasionál husi Banku Dezenvolvimentu hotu-hotu la’ós di’ak hotu kedas, lisaun prinsipál sira hetan konsiderasaun iha desizaun sira ohin loron nian, inklui importánsia, jestaun empreza nian ne’ebé sólida, propriedade ne’ebé espalladu, finansiamnetu konjuntu no nesesidade atu halo eskolla ida ne’ebé setór sira ne’e atu apoia. Sai mós hanesan kondisaun ida ne’ebé Governu estabelese maka Banku Nasionál Dezenvolvimentu tenke jeridu atu apoia konkorénsia merkadu nian iha setór finanseiru no atu insentiva kreximentu banku privada nian la’ós atu bandu fali.

Agio Pereira, Portavós Governu Konstitusionál V nian, konsidera katak “di’ak bainhira haree katak pasu atu harii Banku Nasionál ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian hahú dadaun, ne’ebé hanesan ita nia PED hateten momoos, sei loke dalan ba empreza timoroan sira nian atu la’o ba oin liután, loke empregu no harii infraestrutura ekonómika ita-nia nasaun nian.”

   Ba leten