Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-dezembru tinan 2014

Presidência do Conselho de Ministros

V Governo Constitucional

.............................................................................................................................

Díli, 19 de dezembro de 2014

Komunikadu Imprensa

Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-dezembru tinan 2014

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk estraordináriu iha sesta-feira, loron 19 dezembru 2014, iha sala sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona diploma 12:

1. Dekretu Governu ne’ebé aprova subsídiu akademiku sira, bónus xefia no komplementu estraordináriu pesoál dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e – UNTL

Diploma ida ne’e aprova implementasaun norma hirak kona-ba subsídiu akadémiku sira, bónus xefia no komplementu estraordináriu sira ba dosente iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e.

Haree katak rejime jerál funsaun públika nian prevee sistema progresivu ida kona-ba eskalaun no grau sira no sistema ida kona-ba saláriu fiksu ba kargu hirak diresaun no xefia nian, no hodi identifika ona nesesidade atu aprova rejime ida hanesan ho ida ne’e, ba kargu xefia akadémiku nian sira ne’ebé prevee ona iha Estatutu UNTL nian, haree didi’ak ona katak adaptasaun direta sistema kona-ba saláriu fiksu ba kargu xefia labele hala’o tanba espetru (diferensa) boot tebes entre saláriu mínimu no másimu iha karreira dosente universitáriu nian. Atu bele evita diskriminasaun sira entre rejime karreira rua  (públiku jerál no universitáriu) ho forma funsionál no adaptável ba rejime karreira dosente universitáriu nian, maka hili ona kálkulu kona-ba diferensa loloos entre saláriu kargu xefia ida nian  no saláriu funsionáriu públiku ida nian ne’ebé bele buka to’o ba kargu ida ne’e liuhosi métodu aritmétiku ida simples no fásil atu aplika. Rezultadu finál maka sistema ida kona-ba bónus hodi aumenta ba saláriu baze dosente nian ne’ebé, bainhira hatama ba-iha índise rejime funsaun públiku jerál nian, bele asegura igualdade ida permanente no la sofre evolusaun lejislativu sira iha futuru.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n.u 44/2012, loron 21, fulan-novembru, ne’ebé aprova Orgánika Ministériu Finansas nian

Alterasaun ba Orgánika Ministériu Finansas nian ida ne’e iha ninia objetivu prinsipál mak atu permiti reformula servisu sira ka transferénsia kona-ba kompeténsia sira hosi Diresaun-Jerál Servisu Korporativu sira ba fali servisu sira ne’ebé depende direta ba Ministru Finansas, hodi bele hala’o koordenasaun di’ak liután. Hakarak mós atu reflete katak Sekretariadu Projetu Boot no Sekretariadu g7+ nian la inklui iha estrutura orgánika Ministériu Finansas nian, no, mós atu korrije artikulasaun kompeténsia balun bazeia ba esperiénsia prátika  ne’ebé akumuladu iha tinan rua governasaun nian.

3. Dekretu Governu nian ne’ebé aprova pagamentu suplementár ba funsionáriu hirak afetadu ba prosesu Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2015 no taka konta Estadu nian ba tinan 2014

Objetivu fó pagamentu suplementár ida ne’e nian mak atu rekoñese dedikasaun profisionál no atu insentiva funsionáriu sira ne’ebé pretense ba prosesu Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2015 no taka Konta Estadu nian ba tinan 2014, ne’ebé sira distinge tanba kumprimentu ezemplár husi sira nia obrigasaun sira ho grau efisiénsia no inovasaun no méritu profisionál ne’ebé aas.

Atu dehan katak preparasaun no ezukusaun Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2015 no taka tinan finanseiru 2014 nian, provoka aumentu ida boot ba volume traballu atu nune’e funsionáriu sira ne’ebé pretense ba prosesu hirak ne’e, bele servisu liu oras hirak prevee ona iha lei, inklui oras estraordináriu 40 ba fulan ida nian no la iha direitu ba naran loron deskansa semanál nian ka naran remunerasaun suplementár.

4. Dekretu Governu nian kona-ba Prosedimentu Finansas Públikas no Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2015

Diploma ida ne’e estabelese prosedimentu Finansas Públikas nian no regra hirak ne’ebé presiza ba ezekusaun  Orsamentu Jerál Estadu nian ba 2015, atu bele garante kontrolu orsamentál ida efektivu no rigorozu, nune’e mós atu regula gastu públiku sira tuir aprovasaun polítika ne’ebé defini ona iha Orsamentu Jerál Estadu nian.

Ko’alia liu ba nesesidade no obrigasaun atu uza Sistema Informátiku kona-ba Jestaun Finansas nian hosi órgaun estadu no servisu sira no fundu autónomu sira hodi permiti transparénsia no informasaun boot liután kona-ba ezekusaun orsamentál, nune’e mós atu fasilita atividade fiskalizasaun sira hosi parte Parlamentu Nasionál nian.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova ajuda hirak kona-ba kustu ba deslokasaun hala’o servisu nian sira ba estranjeiru

Diploma ida ne’e altera montante hirak ne’ebé fó nu’udar ajuda kustu loron-loron nian, ba funsionáriu públiku no titulár no membru sira hosi órgaun soberania nian bainhira desloka ba estranjeiru hodi hala’o servisu Estadu nian, ba despeza hirak sira halo ba alojamentu, alimentasaun, transporte, telefone, lavandaria no buat hirak seluk ne’ebé relasiona ho estadia ne’e.

Alterasaun ida ne’e ninia objektivu mak atu ajusta valór hirak  atu fó ne’e hanesan ho valór hirak organizasaun internasionál sira,  liuliu Nasoens Unidas nian.

Ko’alia liu mós ba limitasaun direitu ba pasajen aérea iha klase ba viajen ho durasaun hanesan ka aas liu oras tolu nia laran.

6. Dekretu-Lei kona-ba kompeténsia ema profisionál sira jestaun finansas públikas nian

Diploma ida ne’e determina, ho maneira jerál, kona-ba kompeténsia hirak ne’ebé maka pretense ba profisionál sira jestaun finansas públikas nian, nu’udar sira ninia esperiénsia servisu nian nune’e mós tuir sira ninia grau ezijénsia dezempeñu nian. Definisaun klaru hosi kompeténsia jenérika no téknika hirak ne’e bele permiti konteúdu sira kle’an no adekuadu hodi sujeita ba ezame ka hili iha tempu tuirmai ba atividade sira kona-ba formasaun ne’ebé hatudu tiha ona. Atu hanoin de’it katak iha fulan-abril liubá, Konsellu Ministrus estabelese ona atu hala’o ezame ida kona-ba Finansas Públikas ba funsionáriu, ajente no dirijente hotu-hotu ne’ebé kaer kompeténsia iha jestaun finansas públikas nian, atu avalia sira nia frakeza sira no atu propoin asaun hirak kona-ba kapasitasaun iha tempu oinmai.

Dekretu-Lei ida ne’e inklui mós regra sira konduta nian hirak ne’ebé bele aplika ba profisionál sira ne’e, hodibele orienta sira bainhira hala’o kompeténsia hirak sira simu ne’e.

7. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova fó ajuda ba Kabuverde

Konsellu Ministrus aprova ona fó apoiu finanseiru ba Kabuverde, hamutuk osan dolar amerika rihun atuslima, atu apoia país maun-alin CPLP (sigla iha lian portugés) nian ida ne’e no atu kombate estragu hirak mosu hosi vulkaun ne’ebé nakfera iha Illa Fogu, ne’ebé maka harahun ona povoasaun rua – Portela no Bengaeira. Dezastre naturál ida ne’e obriga ema barak halai no hamosu ona prejuízu boot ida iha atividade turizmu no agrikultura nian.

8. Rezolusaun governu nian ne’ebé aprova kontribuisaun ba Prémiu Sunhak ba Pás

Timor-Leste felisita ba inisiativa kriasaun Prémiu Sunhak ba Pás, ne’ebé maka ninia prinsípiu sira inklui vizaun ida aleinde kestaun sira kona-ba relijiaun, rasa, nasionalidade no kultura, no prinsípiu sira no mós promove konstrusaun komunidade no nasaun pás nian sira, ne’ebé Timor-Leste defende no promove maka’as.

Nune’e maka Konsellu Ministrus deside ona hodi aprova kontribuisaun ida hodi estabelese Premiu Sunhak ba Pás ho osan hamutuk dolar amérika rihun atus ida.

9. Dekretu-Lei ne’ebé aprova jestaun kontratu sira iha Aministrasaun Públika

Diploma ida ne’e estabelese norma no prosedimentu padraun nian hirak ba rekrutamentu, remunerasaun no jestaun ba kontratu sira no dezempeñu hosi servisu-na’in sira hotu ne’ebé kontratadu iha Administrasaun Públika.

10. Dekretu-Lei kona-ba aprova Kurríkulu Nasionál hosi baze kona-ba Edukasaun Pré-eskolár

Edukasaun pre-eskolár ne’e iha ninia importánsia partikulár ba dezenvolvimentu labarik nian, tanba ninia poténsia ne’e liga direta ba iha fundasaun ida metin bainhira nia sei ki’ik no iha tinan hirak primeiru iha ninia edukasaun. Esperiénsia ida pozitivu iha faze pre-eskolár ne’e bele sai fatór determinante ida iha prosesu edukasaun nian iha nia moris tomak.

Diploma ida ne’e inklui entendimentu ida katak tenke esplora no valoriza liu hahalok atu hakloke neon ba-iha edukasaun pre-eskolár,  tanba iha kapasidade atu fó aprendizajen ida kapás tebes ba labarik. Diploma ne’e determina mós katak pedagojia ne’ebé atu uza iha ensinu no aprendizajen maka tenke haree-liu ba labarik, hodi kria baze dezenvolvimentu ba ninia dimensaun kognitiva,  psikomotora, sosiál no afetiva.

Oras ne’e daudauk, haree katak labarik barak maka hahú frekuenta ensinu báziku maibé sira la preparadu atu tama ba moris hanesan alunu, ne’ebé bele hamosu impaktu ba ninia susesu hanesan alunu iha futuru. Nune’e maka, maske ensinu pre-eskolár laiha ninia karáter obrigatóriu maibé Governu konsidera fundamentál atu apoia nafatin, iha faze ida ne’e, edukasaun pre-eskolár.

Iha ámbitu diploma ida ne’e nian Ministériu Edukasaun promove ona konsulta públiku abranjente ida ba territóriu nasionál tomak, no konsulta ne’e bele hamosu kontribuisaun relevante lubun ida ne’ebé boot no luan.

11. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Kurríkulu Nasionál baze Primeiru no Segundu Siklu Ensinu Báziku nian

Diploma ida ne’e aprova kurríkulu nasionál baze nian ida ne’ebé inklui direktriz jerál hirak kona-ba komponente kurrikulár sira no programa ida detalladu, organizadu ho forma klaru, ne’ebé bele identifika rezultadu hirak apredizajen nian atu hetan, indikadór dezempeñu nian, nune’e mós planu lubun hirak kona-ba ensinu ne’ebé maka presiza atu implementa konteúdu komponente kurrikulár nian sira.

Autonomia iha hanorin no iha aprende nian hetan garantia ho posibilidade estabelesimentu ensinu sira nian atu dezenvolve komponente kurrikulár komplementár sira ba kurríkulu nasionál baze nian.

To’o oras ne’e, programa kurrikulár seidauk fó atensaun ne’ebé presiza ba realidade uza lian no kultura barak iha Timor-Leste. Haree ba realidade ida ne’e no kaer ba rezultadu hirak pozitivu hosi projetu-pilotu hirak implementa tiha ona, maka kurríkulu nasionál baze nian determina sistema ida klaru kona-ba progresividade linguístika, ne’ebé bele garante koñesimentu ida metin ba lian ofiál rua ne’e. Rekoñesimentu ba uza lian ofisiál primeiru nian, bainhira presiza, sei iha mós potensiál atu asegura asesu ba edukasaun sira hotu ho kondisaun sira igualdade nian.

Iha ámbitu diploma ida ne’e nian, Ministériu Edukasaun promove tiha ona  konsulta públiku ida luan tebes iha territóriu nasionál tomak, hodi hamosu kontribuisaun relevante lubun ida ne’ebé boot dunik. Rona tiha ona mós órgaun públiku oin-oin, inklui Ministériu Solidariedade Sosiál, Ministériu Agrikultura no Peskas, Ministériu Saúde, Universidade Timor Lorosa’e, Institutu Nasionál Linguístika no númeru reprezentativu lubuk ida hosi estabelesimentu ensinu públiku no organizasaun sosiedade sivil nian sira.

12. Aditamentu ba kontratu ho Puri Akraya Engineering Limited

Aditamentu ba kontratu ida ne’e nian ninia objetivu mak atu haboot tan kontratu ida uluk nian kona-ba operasaun no manutensaun  ba Sentrál Elétrika Hera nian, atu bele kobre hanesan ba operasaun no manutensaun Sentrál Elétrika Betano nian.

   Ba leten