Fulan 12, notísia di’ak 12 ba Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Dili, loron 18 fulan-dezembru tinan 2014

Fulan 12, Notísia di’ak 12 ba Timor-Leste

 

Iha loron 24 fulan-janeiru, Orsamentu-Jerál Estadu nian ba tinan 2014, ne’ebé aprova ona ho aumenta despeza ba área Saúde no Edukasaun nian.

Iha loron 7 fulan-fevereiru Timor-Leste partisipa ba dahuluk, iha Jogu Olímpiku sira Invernu nian   reprezenta hosi Yohan Gonçalves Goutt, ho orgullu tebes.

Iha loron 8 fulan-marsu, Governu Timor-Leste fó sai katak, fábrika foun ida ba simentu, ho kategoria internasionál, harii ona iha segunda sidade boot Timor-Leste nian, Baukau, hodi nune’e kria indústria fabrikasaun nian ida simentu nian ho tempu naruk nia laran no fó serbisu ba timor-oan sira rihun resin.

Iha loron 27 fulan-abríl, Loron Mundiál ba Malária ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde nian fó sai katak Timor-Leste la’o ona ba dalan di’ak atu hamenus liután pursentu 75 kona-ba kazu malária nian durante períodu tinan 2000-2015.

Iha loron 16 fulan-maiu Relatóriu Estatístika Mundiál Saúde nian iha tinan 2014, fó sai katak Timor-Leste hetan klasifikasaun fatin-dalimak, entre país membru sira hotu, kona-ba progresu aumenta esperansa moris nian entre tinan 1990 no 2012.

Iha loron 30 fulan-juñu Fundu Minarai Timor-Leste nian hetan ona to’o dolar mil millaun 16,6.

Iha loron 24 fulan-jullu lansa ona Índise Dezenvolvimentu Umanu tinan 2014 nian, ne’ebé prodús hosi PNUD, hodi fó sai katak país 144 hotu-hotu ne’ebé tama iha kategoria Dezenvolvimentu Umanu Aas Tebtebes, Aas no Médiu, Timor-Leste maka hetan média anuál ida ne’ebé aas liu iha kresimentu dezenvovimentu umanu entre tinan 2000 no 2013.

Iha loron 26 fulan-agostu asina ona Memorandu Entendimentu ida ne’ebé Garuda, kompañia aérea nasionál Indonézia nian hahú semo lorloron entre  Denpasar-Dili, hodi kontribui ba kresimentu númeru turista sira nian.

Iha loron 10 fulan-setembru, Organizasaun Mundiál Saúde nian fó Prémiu Ezselente ida iha Saúde Públika ba Programa Nasionál Kontrola Málaria Timor-Leste nian hodi hatete katak Timor-Leste atinji tiha ona Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu (ODM) atuhodi kombate málaria.

Iha loron 29 fulan-outubru, lansa tiha ona relatóriu Doing Business 2015 hosi Banku Mundiál  ne’ebé mak Timor-Leste rekoñesidu hanesan país ne’ebé mak dezenvolve maka’as iha melloria ba fasilidade kriasaun empreza foun sira, entre ekonomia sira 189.

Iha loron 21 fulan-novembru, Governu aprova tiha ona akordu investimentu ida ho Heineken Asia Pacific Pte.Ltd. ba konstrusaun fábrika ida iha Timor-Leste,  ne’ebé mak prevee investimentu ida aas liu millaun haatnulu dólar amerikanu no biban boot seluk ba kresimentu empregu lokál no diversifikasaun ekonomia nian.

No iha loron dahuluk  fulan-dezembru, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál Orsamentu Jerál Estadu nian ba 2015 hodi ko’alia liubá ninia prinsípiu orientadór haat: sustentabilidade, konsentrasaun liu ba-iha ema sira, investimentu iha infraestruturas ne’ebé ho kualidade no manutensaun ba protesaun sosiál ida ne’ebé adekuada. Orsamentu aprovadu tiha ona liuhusi jenaralidade iha loron 4 fulan-dezembru.

Portavós Governu nian, Ministru Agio Pereira, hatete katak “ ne’e hanesan tinan naruk ida ba Timor-Leste. Nune’e mós iha fulan-jullu ita hetan susesu hodi sai nu’udar uma na’in ba Simeira CPLP nian iha Díli, bainhira Prezidente no Primeiru-Ministru sira barak vizita ita nia país, no ne’ebé Timor-Leste simu tiha responsabilidade nu’udar Prezidente ba tinan rua oin mai. Tinan 2014 marka ona susesu oioin ne’ebé mak konkista tiha iha ambiente ida pozitivu ho kresimentu ekonómiku la’ós-minarai nian ne’ebé sa’e ba beibeik, aumentu husi reseita interna nian sira no inflasaun ne’ebé ki’ik.”

   Ba leten