Orsamentu Timor-Leste nian ba Tinan 2015 hahú diskuti ona iha Parlamentu Nasionál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 3 fulan-dezembru tinan 2014

Orsamentu Timor-Leste nian ba Tinan 2015 hahú diskuti ona iha Parlamentu Nasionál

Iha segunda-feira semana ne’e, hahú ona iha Parlamentu Nasionál, sorumutuk plenáriu ida atu diskuti kona-ba Orsamentu Jerál Estadu nian. Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, mak loke sesaun ida ne’e liu hosi diskursu aprezentasaun nian ida kona-ba Proposta Lei Orsamentu ba Tinan 2015.

Primeiru-Ministru subliña, hahú kedas iha nia intervensaun, katak “hodi kumpre objetivu Estadu nian sira, ne’ebé hakerek iha Konstituisaun Repúblika” mak Governu kontinua “haka’as-an atu transforma Timor-Leste sai nu’udar país ida ne’ebé hetan rendimentu médiu-aas no iha populasaun ida prósperu, saudável no matenek.”

Propoin atu Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2015 bele hetan osan dólar millaun $1,57, aumentu ida ne’ebé menus hosi pursentu 5 kompara ho montante ne’ebé alokadu iha tinan 2014 nian. Despeza sira kontinua halo liuhosi orientasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ho “politika atu antesipa despeza ruma”relasiona ho projetu infraestrutura nian hirak prioritáriu, ne’ebé iha tempu badak ka médiu “sei kontribui ba kreximentu ekonómiku.”

Tendénsia forte kontinua sustenta ekonomia Timor-Leste nian, ho kreximentu ida husi setór la’ós mina-rai nian konstante, ne’ebé hahú atu dudu hosi setór privadu ida ne’ebé foin mosu dadaun no husi reseita doméstika ida ne’ebé sa’e nafatin. Kreximentu iha Timor-Leste akontese iha tempu ne’ebé kreximentu ekonómiku mundiál la’o neneik hela. Taxa  inflasaun nian agora tuun no tuir previzaun katak iha tinan 2015 sei kontinua nune’e nafatin.

Primeiru-Ministru esplika prinsípiu orientadór haat, ne’ebé utilizadu iha formulasaun orsamentu ba tinan oin. Ba dala uluk, orsamentu ne’e la’o tuir polítika fiskál ida ne’ebé sustentável. Ba daruak, orsamentu ne’e asegura katak kreximentu ekonómiku sustentável tenke koerente no fó benefísiu ba timoroan hotu-hotu, husi sidade sira ba to’o foho sira. Ba datoluk, orsamentu ne’e investe iha infraestrutura ho kualidade no rekursus umanus ne’ebé kualifikadu ne’ebé sustenta kreximentu ekonómiku, prestasaun servisu sira no dezenvolvimentu setór produtivu hotu-hotu Nasaun nian. No, ikusliu, orsamentu ne’e proteje timoroan hotu-hotu, liuliu sira ne’ebé presiza no merese no labele hetan hela de’it benefísiu diretamente hosi kreximentu ekonómiku.

Sei kontinua hala’o debate iha Parlamentu Nasionál durante semana rua oin mai ne’e. Dokumentu hirak kona-ba orsamentu publika ona iha website Ministériu Finansas nian no debate fó sai liuhosi rádiu no televizaun nasionál. Tuir kálkulu katak sorumutuk plenária ne’e nia rohan iha loron 19 fulan-dezembru, no iha loron ne’e duni Lei Orsamentu nian sei haruka ba Prezidente Repúblika Timor-Leste nian atu promulga.

Molok atu hakotu nia aprezentasaun, Primeiru-Ministru enkoraja deputadu sira:

“Hamutuk, (…) ita bele konstrutivamente supera dezafius no defende buat ne’ebé ita jura atu halo molok atu hahú ezerse ita-nia funsoens – defende interese nasional, proteje povu timor tomak, fó onra ba sakrifísius husi sira ne’ebé mehi ho Timor-Leste ne’ebé livre, soberanu no dezenvolvidu.”

   Ba leten