Primeiru-Ministru simu Medalla Medalla Onra nian husi Indonésia ne’ebé aas liu iha loron-sesta

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 9 fulan-outubru tinan 2014

Primeiru-Ministru simu Medalla Medalla Onra nian husi Indonésia ne’ebé aas liu iha loron-sesta

Prezidente Repúblika Indonézia, Susilo Bambang  Yudoyono sei kondekora Primeiru-Ministri Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, ho Medalla Onra nian husi Indonézia durante ninia vizita servisu nian atu partisipa iha Forun Demokrasia Bali VII.

Bintang Republik Indonesia Adipura” sai hanesan Medalla Onra nian husi Indonézia ne’ebé aas liu no sei entrega tanba haree ba papél Xanana Gusmão nian nu’udar Timor-Leste nia Aman Fundadór, nu’udar Perzidente Repúblika husi tinan 2002 to’o tinan 2007 no nu’udar Primeiru-Ministru husikedas tinan 2007, hodi halo “promosaun relasaun bilaterál entre Indonézia no Timor-Leste, bazeia ba prinsípiu respeita malu, iha relasaun hanesan viziñu di’ak no benefisia malu”.

Kondekorasaun ida ne’e no relasaun amizade nian ne’ebé hetan omenajen iha ne’e sai hanesan testamentu husi Primeiru-Ministru Timor-Leste ninia dalan estraordináriu ne’ebé nia liu ona.

Iha loron 20 fulan Novembru tinan 1992, liutiha funu gerilla iha tinan 17 nia laran, Kay rala Xanana Gusmão forsa Indonézia nian sira kaer no hatama iha Kadeia Cipinang nian hanesan dadur polítiku. Iha loron 10 fulan Fevereiru tinan 1999 muda fali nia ba Jakarta hodi hatama nia iha prizaun domisiliária no, liutiha referendu ne’ebé ONU promove, iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, to’o ikus, iha loron 7 fulan Setembru tinan 1999, nia hetan liberdade husi indonézia nia detensaun.

Ho Restaurasaun Independénsia, nu’udar Prezidente Timor-Leste nian, Xanana Gusmão hamosu polítika estratéjia ida kona-ba rekonsiliasaun nasionál. Iha tinan 2005, foti inisiativa hodi harii Comissão Verdade e Amizade (CVA) Indonésia-Timor-Leste. Relatóriu husi Komisaun ne’e, ne’ebé hetan aprovasaun husi prezidente na’in rua, Xanana Gusmão no Susilo Bambang Yudoyono, aprezenta iha fulan-jullu tinan 2008. Komisaun ida ne’e mós importante tanba sai hanesan Comissão de Verdade bilaterál dahuluk.

Foin iha fulan kotuk ba, iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian iha Novaiorke, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hateten sai:

“Ami Hakuak Indonézia atubele hetan rekonsiliasaun ida ne’ebé loloos no ho laran. Einvezde rai ódiu no vingansa, ami buka hametin solidariedade no toleránsia entre ami nia nasaun rua ne’e. Ho nune’e, ami harii relasaun kooperasaun nian ida ne’ebé metin tebetebes entre ami nia Estadu no Povu rai rua ne’e nian.”

Serimónia entrega medalla onra nian ne’e, sei hala’o iha Sala Bougainville iha Sentru Internasionál Konvensaun Bali iha sesta lorokraik, inklui diskursu husi Prezidente Indonézia no Primieru-Ministru Timor-Leste.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão sei fila-fali mai Dili bainhira Forun Demokrasia Bali remata.

   Ba leten