Timor-Leste partisipa iha Sorumutuk Altus Funsionárius ASEAN-Rúsia ba da-20 iha Saun Petersburgo

Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN no reprezentante Timor-Leste nian iha Sorumutuk Altus Funsionárius (SOM, akrónimu iha lian inglés) ASEAN, Milena Rangel, partisipa iha Sorumutuk Altus Funsionárius ASEAN-Rúsia (ARSOM, akrónimu iha lian inglés) ba da-20, ne’ebé realiza iha Palásiu Mariinsky, Saun Petersburgo, Rúsia, hosi loron 25 to’o 26 fulan-abríl tinan 2024. 3 300x200 Timor Leste partisipa iha Sorumutuk Altus Funsionárius ASEAN Rúsia ba da 20 iha Saun Petersburgo

Durante ARSOM, partisipante sira reafirma kompromisu atu avansa iha kooperasaun no hametin parseria entre ASEAN no Rúsia. Sira diskute kona-ba dezenvolvimentu daudaun ne’e tantu iha ASEAN no mós Rúsia, liu-liu kona-ba progresu pozitivu iha implementasaun ba Planu Asaun Abranjente ASEAN-Rúsia (2021-2025).

Subliña mós importánsia atu hametin kooperasaun iha área sira hanesan kombate ba terrorizmu, seguransa sibernétika, kombate ba tráfiku drogas ilísitas, siénsia, teknolojia no inovasaun, enerjia, edukasaun, turizmu no seluk-seluk tan. Parte rua ne’e mós hato’o sira nia dezeju atu promove liután kooperasaun ekonómika, inklui liuhusi kuadru relasoins entre ASEAN no Uniaun Ekonómika Euroaziátika. Altus Funsionárius diskute mós kona-ba kestaun rejionál no internasionál ba interese komún. 4 300x200 Timor Leste partisipa iha Sorumutuk Altus Funsionárius ASEAN Rúsia ba da 20 iha Saun Petersburgo

Iha ninia intervensaun, Vise-Ministra Milena Rangel elojia progresu ne’ebé alkansa ona iha implementasaun projetu kooperasaun entre ASEAN no Rúsia, liu-liu iha nivel Planu Asaun Abranjente tinan 2021-2025. Nia hato’o mós ninia gratidaun ba apoiu husi Estadus Membrus ASEAN no parseiru ASEAN nian sira hotu iha preparasaun kona-ba adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN, no reafirma kompromisu nasionál atu kontinua serbisu hamutuk ho ASEAN no ninia parseiru sira hodi alkansa objetivu ida-ne’e. Vise-Ministra mós hato’o dezeju atu kontribui ho pozitivu ba kooperasaun entre ASEAN no Federasaun Rusa iha futuru.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-abril tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-abril tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, kona-ba kompozisaun, kompeténsia no funsionamentu Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude (KNDJ).

Tuir saida mak estabelese ona iha ninia Programa, Governu iha ona kompromisu atu hametin funsionamentu Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude nian, ho objetivu atu promove koordenasaun ida ne’ebé di’ak no efikás entre entidade públika no privada sira, ne’ebé asegura dinamizasaun inisiativa ne’ebé dirije ba joven sira no sira-nia ingresu iha merkadu traballu, no mós garante preparasaun kona-ba polítikas no implementasaun planu asaun anuál ne’ebé iha relasaun ho estratéjika sira ne’ebé aprova ona iha Polítika Nasionál Juventude.

Promulgasaun Dekretu-Lei ne’e implika revogasaun Dekretu-Lei n. 32/2017, loron 23 fulan-agostu, hodi estabelese enkuadramentu legál foun ida ne’ebé efisiente liu no refleta di’ak liu misaun KNDJ nian. Kuadru legál foun ne’e sei inklui definisaun estrutura no enkuadramentu ba KNDJ, nune’e mós halo espesifikasaun kona-ba ninia kompeténsia, kompozisaun no funsionamentu. Pasu ne’e importante tebes hodi fó kontinuasaun ba prosesu implementasaun planu asaun nasionál Juventude, ne’ebé fundamentál ba dezenvolvimentu sustentavel iha polítika lejizlativa setór Juventude nian iha Timor-Leste.

******

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites no Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Arlindo Pinto, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba Sistema Seguransa Sosiál iha Timor-Leste.

Rejime kontributivu Seguransa Sosiál hahú implementa iha tinan 2017, prestasaun rejime jerál seguransa sosiál hahú selu iha tinan 2018. INSS kria iha tinan 2019 no Fundu Rezerva Seguransa Sosiál harii iha tinan 2021.

Rejime úniku ida-ne’e, hanesan ba traballadór hotu-hotu, iha setór atividade hotu, kontributivu no obrigatóriu. Kontribuisaun ne’e korresponde ho 10 % husi saláriu baze, ne’ebé fahe ona husi traballadór nian (4%) no sira-nia entidade empregadór (6%), no montante ne’e uza hodi selu prestasaun sosiál, enkuantu osan restu seluk sei depozita iha Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. Sistema ne’e bazeia ba prinsípiu igualdade, ekidade, solidariedade entre jerasaun no iha jerasaun ne’ebé hanesan no responsabilidade públika, iha termu ne’ebé prevee ona iha Konstituisaun Repúblika.

******

Sekretáriu Estadu Asuntus Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, halo aprezentasaun ida kona-ba medidas organizasaun urbana ne’ebé daudaun ne’e lao hela, ho objetivu atu transforma Dili sai ambiente ne’ebé moos, organizadu, saudavel no seguru.

Sekretáriu Estadu halo rezumu ida kona-ba kompeténsia no orientasaun ne’ebé simu no aprezenta dadus kona-ba despeju administrativu sira ne’ebé daudaun ne’e la’o hela iha área oin-oin sidade nian, ho objetivu atu hamenus risku inundasaun, poluisaun no dezorganizasaun urbana, nune’e mós posibilita hodi hala’o obra públika sira, hanesan loke-tan estrada urbana, konstrui jardín no reabilita Terminál Bekora.

Presiza hatene mós katak, populasaun sira antes ne’e hetan ona notifikasaun no kompensasaun husi Governu anteriór ba despeju sira ne’ebé agora halo ona.

Iha aprezentasaun ne’e ko’alia mós kona-ba konstrusaun semitériu públiku Metinaru no reabilitasaun Merkadu Manleuana no Taibesi, ne’ebé sei hadi’a kondisaun, hodi organiza no aumenta kapasidade merkadu boot rua sidade Dili nian, no mós fornese ambiente ida ne’ebé funsionál no saudavel liu ba sidadaun sira.

******

Ikusliu Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes no Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, kona-ba empeñamentu operasionál konjuntu entre Falintil-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), iha ámbitu vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste.

Rezolusaun Governu nian ne’e autoriza empeñamentu operasionál hamutuk entre F-FDTL no PNTL, liuhusi operasaun patrullamentu ba  vijilánsia espesiál no kontrolu ba fatin hotu-hotu ne’ebé konsidera sensitivu iha sidade Dili, atu bele prevene no atua situasaun ba indivíduu sira ne’ebé bele kria instabilidade sosiál durante vizita Sua Santidade Papa Francisco.

Atu kumpre operasaun seguransa ne’ebé mosu iha Rezolusaun ne’e, sei kria Forsa- Tarefa Konjunta ida no sei estabelese diretiva konjunta ida, ne’ebé sei prevee planu ba estrutura apoiu lojístika seguransa nian, ba estrutura komandu no komunikasaun, ba regras empeñamentu husi forsa-konjunta, ba apoiu servisu intelijénsia no ba apoiu emerjénsia/medidas preventiva sira. Bele mós partisipa iha Forsa-Tarefa ne’e reprezentante Kaza Militár Prezidénsia Repúblika, Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Ministériu Saúde, Servisu Migrasaun, Autoridade Protesaun Sivíl, ANATL, Sekretariadu Komisaun Organizadora no organizmu sira seluk ne’ebé identifika relevante hodi integra iha Forsa-Tarefa Konjunta ne’e. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian

Tuku 9, Palásiu Governu
url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Ministru Bendito Freitas hasoru-malu ho ninia omólogu portugés

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, iha loron 26 fulan-abríl tinan 2024, simu hodi hala’o sorumutuk bilaterál ida, iha Palásiu Nesesidade, iha Lizboa, husi Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru Portugál, Paulo Rangel. Durante sorumutuk ne’e, ministru husi parte rua reitera no hametin lasu istóriku no fraternál entre Portugál no Timor-Leste, hodi destaka nesesidade no vontade mútua atu hakle’an kooperasaun bilateral iha área oioin. 440328175 299311543210295 4030270055689595139 n 300x163 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés

Ministru Bendito Freitas hatudu ninia satisfasaun no apresiasaun ida ne’ebé kle’an ba konvite ne’ebé fó husi Prezidente Repúblika Portugál, Marcelo Rebelo de Sousa, atu Timor-Leste partisipa iha komemorasaun ba loron 50.º revolusaun Cravos, data istóriku importante ida mós ba Timor-Leste. Governu Konstitusionál IX Timor-Leste hato’o votu parabéns ba povu portugés ba komemorasaun data ida ne’e, rekoñese ezemplu rekonkista pasífika liberdade no demokrasia hodi dekreta Toleránsia Ponto iha país laran, ne’ebé permiti povu Timor-Leste no povu Portugéz hodi selebra hamutuk valór liberdade no demokrasia. 439689974 299313239876792 5176139064008922955 n 277x225 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés

Durante sorumutuk ne’e, ko’alia-liu preparasaun ba Programa Estratéjiku Kooperasaun Foun entre Portugál no Timor-Leste (PEC sigla iha lian portugés) ba períodu tinan 2024-2029. Parte rua kompromete atu finaliza objetivus programa ida ne’e nian, hodi aliña ho prioridade estratéjiku governasaun ida-idak nian. 

Iha área justisa, diskute mós intensaun atu kontinua iha kooperasaun entre Konsellu Superiór Majistradu Juiz Judisiál no Konsellu Superiór Ministériu Públiku husi nasaun rua, ho objetivu atu hadi’a interkâmbiu entre majistradu judisiál no Ministériu Públiku. Timor-Leste mós hato’o dezeju atu reforsa kooperasaun bilaterál iha área rejistu no notariadu, hanesan mós iha informatizasaun iha setór judisiál. 440090696 299312999876816 7264462138933506349 n 300x200 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés

Kona-ba edukasaun, Ministru sira subliña importánsia hanorin Dalen Portugés hanesan meiu ida ba identidade kulturál no integrasaun internasionál. Timor-Leste agradese apoiu Portugál nian hodi aumenta númeru profesores iha Sentru Aprendizajen no Formasaun iha Dalen Portugés (CAFE-Akrónimu iha portugés) no manifesta interese atu reforsa kooperasaun iha programa formasaun iha dalen Portugés.

Iha nível administrasaun estatál, ko’alia mós kona-ba reativasaun akordu kooperasaun ho Asosiasaun Nasionál Munisípiu no pedidu apoiu husi Portugál hodi moderniza administrasaun, liuhusi harii rede ba Balkaun Úniku iha país laran, nune’e mós  elaborasaun ba Kódigu Eleitorál Timor-Leste nian. 440320972 299311599876956 2565614032762316681 n 300x199 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés

Ministru sira diskute mós kompromisu ba afirmasaun internasionál CPLP nian, hanesan mós iha dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, liuhusi promove komérsiu no negósiu iha Dalen Portugés no promove parseria públiku-privadu entre Estadu-membrus no parseiru sira iha rejiaun haat. Promosaun Luzofonia asume hanesan prioridade governativa ba país rua, liuliu liuhusi reforsa lasu entre nasaun CPLP nian, hodi halo Dalen Portugés hanesan dalen ofisiál ida iha ONU to’o tinan 2030, hanesan meius komunikasaun universál.

Diskute mós Kooperasaun ekonómiku entre país rua, ho énfaze ba adezaun Timor-Leste iha Organizasaun Komérsiu Mundiál (OKM) no espetativa atu konklui prosesu adezaun ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Asiátiku (ASEAN) iha tinan 2025. Adezaun Timor-Leste iha organizasaun rejionál ida ne’e tenke haree hanesan oportunidade estratéjiku ne’ebé úniku ba nasaun CPLP sira seluk. Timor-Leste, hanesan nasaun luzófonu úniku ida iha ASEAN, bele sai nu’udár odamatan ba Estadu-membru Komunidade sira seluk hodi tama ba iha rejiaun ekonómika-finanseiru ida ne’ebé dinámiku liu iha mundu, no aliña ho dezenvolvimentu ba pilar ekonómiku no emprezariál foun CPLP nian.  Iha kontestu ida ne’e, hanesan hateten ona, presiza iha koordenasaun ba esforsu sira, bele liuhusi bilaterál nune’e mós iha CPLP nia laran, hodi promove dinamizasaun dezenvolvimentu setór privadu, liuhusi insentivu ba investimentu nasionál no estranjeiru, no ekonomia azul. 438844103 403308959290525 1986048711626319664 n 300x198 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés 439539096 403298445958243 1298109379643532976 n Copy 300x225 Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho ninia omólogu portugés

Aleinde sorumutuk ida ne’e no partisipasaun iha selebrasaun aniversáriu ba dala- 50, iha loron 25 fulan-abríl, Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, hasoru-malu mós ho ninia omólogu, Marcelo Rebelo de Sousa no Primeiru-Ministru Portugál, Luís Montenegro.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Ministériu Saúde Reforsa Kuidadu Maternu no Neonatál ho Instalasaun Emerjénsia Foun

Ministériu Saúde, ho apoiu husi UNICEF, UNFPA no Governu Austrália, iha loron 23 fulan-abríl tinan 2024, inaugura ona unidade nasionál dalimak ba Kuidadu Báziku Emerjénsia Obstetrísia no Neonatolojia, iha Sentru Saúde Gleno, Ermera, hodi responde ba dezafiu urjente sira ne’ebé afeta ba kuidadu maternu no neonatal iha Timor-Leste. Serimónia ne’e prezide husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, ne’ebé akompaña husi Vise-Ministrus ba Fortalesimentu Institusionál Saúde no ba Operasionalizasaun Ospitais, José dos Reis Magno no Flávio Brandão. 439640070 826090162899020 8939713570695757704 n 300x200 Ministériu Saúde Reforsa Kuidadu Maternu no Neonatál ho Instalasaun Emerjénsia Foun

Unidade sira-ne’e esensiál atu fó kuidadu médiku urjente durante emerjénsia sira ne’ebé relasiona ho inan isin-rua, partu no bebé-foin-moris, inklui asisténsia ba partu seguru, tratamentu ba komplikasaun obstétrika, kuidadu neonatal báziku, monitorizasaun fetál (kosok oan ne’ebé forma iha inan nia knotak) no fornesimentu ekipamentu médiku sira ne’ebé esensiál. 440115339 826090092899027 2322304875563375855 n 300x200 Ministériu Saúde Reforsa Kuidadu Maternu no Neonatál ho Instalasaun Emerjénsia Foun

Unidade iha Ermera ne’e, hamutuk ho instalasaun haat seluk hanesan ne’ebé estabelese ona iha Likisá, Vikeke, Manufahi no Ataúru, ne’ebé dezempeña papél fundamentál ida hodi hamenus mortalidade materna no neonatal, garante kuidadu oportunu no adekuadu ba inan no bebé sira iha situasaun emerjénsia. 439618668 826089636232406 2182275291128008527 n 300x200 Ministériu Saúde Reforsa Kuidadu Maternu no Neonatál ho Instalasaun Emerjénsia Foun

Iha ninia diskursu, Vise-Primeiru-Ministru afirma katak, “unidade ba Kuidadu Báziku Emerjénsia Obstetrísia no Neonatolojia sira ne’ebé estabelese iha Servisu Kuidadu Primáriu Saúde ne’e sei hasa’e kapasidade servisu saúde no hadi’a kapasidade resposta ba inan isin-rua sira, iha momentu partu no hafoin-partu ho sira-nia bebé-foin-moris ne’ebé enfrenta komplikasaun ne’ebé ameasa sira-nia vida. Objetivu mak atu hamenus mortalidade materna no infantíl, bazeia ba prioridade sira ne’ebé aliña mós ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS, sigla iha lian portugés)”. 439678110 826090366232333 3326552752446690533 n 300x200 Ministériu Saúde Reforsa Kuidadu Maternu no Neonatál ho Instalasaun Emerjénsia Foun

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Toleránsia pontu ba Komemorasaun Aniversáriu da-50 Revolusaun loron 25 fulan-abril tinan 1974

Konsellu Ministrus aprova votu kongratulasaun ba povu portugés Aniversáriu Revolusaun 25 fulan-abril tinan 1975 nian ba da-50 no ba ezemplu konkista fali rekuperasaun liberdade no demokrasia nian ho pasífiku.

Revolusaun Kravu, ne’ebé koñesidu, aleinde halakon rejime ditatoriál no opresór iha Portugál, ajuda mós atu konsolida fundasaun ba Timor-Leste nia independénsia, hanesan Repúblika Demokrátika Timor-Leste, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Mehi ba liberdade no demokrasia povu portugés nian maka halo povu tomak Timor-Leste mehi no fiar katak liberdade, demokrasia no independénsia besik ona. Ohin, hanesan iha tinan 1974, ita hamutuk konstrui ita-nia futuru ho fraternidade.

Tanba ne’e, Timor-Leste no ninia povu selebra hamutuk ho Portugál no povu portugés sira tinan 50 loron 25 fulan-abril. Ho ida-ne’e, Konsellu Ministrus delibera mós hodi fó toleránsia pontu ba loron aban, loron 25 fulan-abril, durante loron tomak.
url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-abril tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-abril tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Lei ba autorizasaun lejizlativa kona-ba fiksasaun limite idade relasiona ho serbisu funsionáriu públiku no ajente administrativu sira nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus ein ezersísiu, Adérito Hugo da Costa.

Governu nia objetivu ba projetu Proposta Lei ida-ne’e mak atu Parlamentu Nasionál autoriza hodi fiksa limite idade ne’ebé fó kauza ba sesasaun relasiona ho serbisu iha Administrasaun Públika.

Objetivu hosi projetu Proposta Lei ida-ne’e atu estabelese mekanizmu nesesáriu sira ne’ebé fó-dalan atu promove profisionál joven sira iha Administrasaun Públika nasionál, hodi nune’e bele lori kompeténsia foun ba iha funsionalizmu públiku. Renovasaun ba kuadru iha Administrasaun Públika ne’e nu’udar medida esensiál ida atu asegura melloria servisu sira ne’ebé presta ba populasaun.

 *****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu kona-ba donativu ho valór dolar amerikanu rihun 150 ba Fundasaun Amílcar Cabral de Cabo-Verde, ne’ebé ho intensaun atu apoia organizasaun ba Komemorasaun Sentenáriu Amílcar Cabral nia moris, ne’ebé sei komemora iha loron 12 fulan-setembru tinan 2024.  

Amílcar Cabral maka lider revolusionáriu ida hosi Giné-Bissau no Cabo-Verde.  Nia nu’udar Fundadór no lider Partidu Afrikanu ba Independénsia Giné no Cabo-Verde (PAIGC, akrónimu iha lian portugés), ne’ebé dezempeña papél importante ida iha organizasaun rezisténsia armada kontra kolonializmu no defeza unifikasaun povu gineense no kabuverdianu sira hodi hetan liberdade no sosiedade ida ne’ebé igualitária.

Fundasaun Amílcar Cabral konvida Timor-Leste atu hola parte iha selebrasaun, ne’ebé ko’alia-liu kona-ba lasu amizade, solidariedade no apoiu mútuu entre povu sira.

Hodi rekoñese importánsia legadu husi Amílcar Cabral, Governu Timor-Leste hakarak fó onra ninia memória no ninia kompromisu ba luta kontra kolonializmu, ba liberdade no autodeterminasaun povu nian. Donativu ida-ne’e reflete kompromisu konstitusionál Timor-Leste nian ho prinsípiu independénsia nasionál no direitu povu sira-nian ba autodeterminasaun no independénsia, no ho kooperasaun entre povu sira.

*****

Aprova mós projetu Dekretu-Lei alterasaun dahuluk ba Rejime Espesiál Aprovizionamentu kona-ba Vizita Sua Santidade Papa no ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2024 nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu ajusta prosedimentu legál sira ne’ebé vijente atu garante preparasaun ida ne’ebé efisiente no lais kona-ba vizita papál nian mai Timor-Leste, ne’ebé konfirma ona ba loron 9 to’o loron 11 fulan-setembru tinan 2024.

Kuadru legál atuál aprezenta formalidade ne’ebé la tuir ho urjénsia preparativu, no presiza fleksibilidade administrativa ida hodi hasoru situasaun estraordinária ida-ne’e. Tanba ne’e, propoin atu simplifika prosesu sira aprovizionamentu nian, ho adosaun medida sira ne’ebé garante ajilidade iha prosesu no esklarese regra sira ezekusaun despeza nian hodi permite sirkulasaun ida ne’ebé adekuada ba rekursus entre entidade sira ne’ebé envolve iha organizasaun vizita papál nian. Tanba ne’e, projetu ida-ne’e ho objetivu atu asegura katak Timor-Leste bele organiza eventu ida ne’ebé ho magnitude boot no importánsia internasionál ho efikásia, efisiénsia no seleridade ne’ebé presiza.

*****

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova votu kongratulasaun ba povu portugés Aniversáriu Revolusaun 25 fulan-abril tinan 1975 nian ba da-50 no ba ezemplu konkista fali rekuperasaun liberdade no demokrasia nian ho pasífiku.

Revolusaun Kravu, ne’ebé koñesidu, aleinde halakon rejime ditatoriál no opresór iha Portugál, ajuda mós atu konsolida fundasaun ba Timor-Leste nia independénsia, hanesan Repúblika Demokrátika Timor-Leste, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Mehi ba liberdade no demokrasia povu portugés nian  maka halo povu tomak Timor-Leste mehi no fiar  katak liberdade, demokrasia no independénsia  besik ona. Ohin, hanesan iha tinan 1974, ita hamutuk konstrui ita-nia futuru ho fraternidade.

Tanba ne’e, Timor-Leste no ninia povu selebra hamutuk ho Portugál no povu portugés sira tinan 50 loron 25 fulan-abril. Ho ida-ne’e, Konsellu Ministrus delibera mós hodi fó toleránsia pontu ba loron aban, loron 25 fulan-abril, durante loron tomak. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian

Tuku 9, Palásiu Governu
url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Deklarasaun Timor-Leste kona-ba konflitu iha Myanmar ne’ebé aumenta hela

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Loron 23 Fulan-Abril Tinan 2024

Komunikadu Imprensa

Timor-Leste espresa solidariedade tomak ho Deklarasaun Líderes ASEAN nian kona-ba Konflitus iha Myanmar ne’ebé aumenta hela, ne’ebé fó-sai iha loron 18 fulan-abríl tinan 2024. Ami partilla preokupasaun kle’an ASEAN nian relasiona ho konflitus daudaun ne’ebé aumenta hela iha Myanmar, liuliu iha área sira Myawaddy, estadu Kayin, iha fronteira entre Myanmar no Tailándia, no iha estadu Rakhine, ne’ebé hamosu dezlokamentu ema sivíl sira.

Timor-Leste akompaña apelu ASEAN nian hodi hapara lalais violénsia, hodi halo-tuir direitu umanitáriu internasionál no hodi proteje sivíl sira hotu, inklui estranjeirus no sidadauns Estadu-Membrus ASEAN nian. Ami apoia medidas urjentes atu hamenus impaktu husi konflitus hasoru ema sivíl sira no ami reforsa importánsia atu kria ambiente ida-ne’ebé seguru hodi fó ajuda umanitária sein diskriminasaun.

Timor-Leste mós apoia esforsu Sentru AHA no inisiativa umanitária transfronteirisa Tailándia nian, ne’ebé aliña ho Konsensus Pontu Lima nian no ne’ebé koordena liuhusi Enviadu Espesiál Prezidente ASEAN ba Myanmar.

Aleinde ne’e, Timor-Leste fó ninia apoiu ba Prezidénsia ASEAN husi Repúblika Demokrátika Populár Laos no ba ninia Enviadu Espesiál ba Myanmar iha ninia esforsu kontínuu ho parte interesada sira hotu iha Myanmar no ho mekanizmu sira ne’ebé Myanmar iha no ne’ebé Myanmar lidera. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Deklarasaun Timor-Leste nian kona-ba Konflitu Izraelo-Palestinianu

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Loron 23 Fulan-Abril Tinan 2024

Komunikadu Imprensa

Deklarasaun Timor-Leste nian kona-ba Konflitu Israelo-Palestinu

Timor-Leste akompaña ho atensaun dezenvolvimentus iha Médiu Oriente, ho preokupasaun ne’ebé kle’na, no apoia tebes solusaun ida ho estadu rua, hodi rezolve konflitu izraelo-palestinianu.

Timor-Leste apoia direitu povus Palestina no Izrael nian atu moris iha sorin-sorin, ho pás, dignidade no seguransa.

Hanesan nasaun ne’ebé komprometida ho direitu internasionál no rezolusaun pasífika ba konflitus, Timor-Leste subliña importánsia atu respeita soberania no independénsia ba estadus hotu. Ami afirma filafali kompromisu atu promove diálogu, diplomasia no kooperasaun multilaterál hanesan dalan ida hodi aborda disputas no mantein pás no seguransa globál.

Timor-Leste prontu atu apoia inisiativas ne’ebé defende prinsípius Karta Nasoins Unidas nian no kontribui ba mundu ida iha ne’ebé konflitus bele rezolve liuhusi meius pasífikus, bazeia ba direitu internasionál no valores Nasoins Unidas nian. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0