Sorumutu Konsellu Ministru loron 12 fulan Outubru tinan 2011

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

...............................................................................................................................................

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru iha loron 12 fulan Outubru 2011

 

Konsellu Ministru hala’o Sorumutu iha kuarta-feira ne’e, loron 12 fulan Outubru 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dekretu-Lei kona-ba Setór Downstream

Konsellu Ministru aprova ona Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Sekretaria Estadu Rekursu Naturál no husi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), ne’ebé mak aprova rejime jurídiku jerál atu hodi aplika ba lisensiamentu atividade relasiona ho fornesimentu, prosesamentu, transporte, armazenamentu, komersializasaun no marketing petróleu, produtu petrolíferu no produtu ne’ebé iha semillansa, ne’ebé baibain ne’e idetifika hanesan atividade downstream.

Dekretu-Lei ne’e atu hodi regula mós kompeténsia no podér ANP nian iha matéria ida ne’e no halo supervisaun ba setór downstream, nune’e mós hodi regula regra inspesaun no fiskalizasaun nian husi atividade hirak ne’e no ba rejime sansionatóriu rasik.

2. Rezolusaun Governu ne’eb’e aprova Kontratu kona-ba fó esplorasaun no Arrendamentu Hotel Timor

Fundasaun Oriente hato’o ona ba Estadu proposta extensaun ida kona-ba arendamentu no explorasaun komersiál Hotel Timor nian, no mós ho proposta ida kona-ba reinvestimentu atu habelar tan reinvestimentu ne’e no explorasaun ba Hotel ne’e, hodi husu atu halo konstrusaun ba edifísiu ida ba ida prinsipál hodi aumenta kapasidade no kualidade oferta nian husi hotel ne’e Haree katak Estadu iha tebes interese ba dezenvolvimentu edifísiu ne'e, nune’e mós ninia unidade oteleira, mak Konsellu Ministru aprova ona minuta kontratu kona-ba fó esplorasaun no arrendamentu Hotel Timor nian ba tinan 15 tan.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Benefísiu ne’ebé atu fó ba Eis-Xefe Estadu-Maior-Jenerál F-FDTL.

Sekretaria Estadu Defeza propoin, no Konsellu Ministru aprova ona, Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova benefísiu ne’ebé atu fó ba Eis-Xefe Estadu-Maior-Jenerál F-FDTL, hodi rekoñese sakrifísiu pesoál ba Timor-Leste nia di’ak iha futuru no buat hotu ne’ebé mak sira kontribui ona ba sira nia povu.

Konsellu Ministru mós analiza :

1. Aprezentasaun “Sensu 2010 Fo Fila Fali”

Ministériu Finansa no Ministériu Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territóriu hato’o planu diseminasaun ba rezultadu “Sensu 2010 Fo Fila Fali”. Nia objetivu mak atu fó koñese ba komunidade suku sira kona-ba rezultadu hirak ne’ebé mak reprezenta ona, atu nune’e bele interpreta rezultadu hirak ne’e hodi kontribui ba programa dezenvolvimentu komunidade nian husi Governu.

Relatóriu suku, ‘Sensu 2010 Fo Fila Fali”, hato’o rezultadu tuir Sensu 2010, kona-ba: totál populasaun, edukasaun, empregu, agrikultura, balada sira, kondisaun uma, bee no saneamentu no seluk tan. “Sensu 2010 Fo Fila Fali” abranje suku 442 ne’ebé namokari iha distritu 13, ninia lansamentu iha nível nasionál no distritál sei halo iha loron 4 fulan Novembru no diseminasaun ba rezultadu husi suku sira sei halao entre loron 7 fulan Novembru no loron 21 fulan Dezembru.

2. Dekretu-Lei kona-ba Restrisaun Balada oan iha Área Urbana

Ministériu Agrikultura hato’o ona proposta ida kona-ba Dekretu-Lei ho nia objetivu atu prezerva kondisaun ijiene no saúde públika iha sidade laran no nia ninin sira, proteje ambiente no mós, previne no minimiza prejuízu ne’ebé halo husi balada sira ne’ebé husik hela sein kualkér kontrolu.

3. Dekretu-Lei kona-ba Rejime Identifikasaun, Rejistu no Sirkulasaun Balada sira nian

Dekretu-Lei ne’ebé Ministériu Agrikultura hato’o ba Konsellu Ministru estabelese rejime identifikasaun, rejistu no sirkulasaun ba balada oin-oin iha país ne’e. Hanesan nia naran rasik indika, mak diploma ne’e atu hodi regula sistema markasaun, identifikasaun no rejistu ba balada oioin hodi asegura ninia verifikasaun no kontolu ba kondisaun sanitaria no mós atu regula transporte no movimentu balada sira nian ho hanoin atu kombate tránzitu ilegal ba karau sira. Medida hirak ida ne’e permite atu kria, iha konsumidór sira, konfiansa bainhira sosa naan ne’ebé mai hosi territóriu nasionál.

 

 

 

Konsellu Ministru haksesuk mós, kona-ba asuntu ne’ebé ko’alia iha loron hirak liubá husi komunikasaun sosiál kona-ba timoroan feto ida lori osan la tuir lei, liu husi aeroportu Darwin, hodi akuza envolvimentu husi Membru Governu ida, Ministru Agrikultura no Peska, Eng. Mariano Assanami Sabino. Konsellu Ministru lamenta ba informasaun laloo ne’ebé hato’o beibeik hodi halo difamasaun sein mínimu kuidadu ba respeitu lia loos nian.

Konsellu Ministru aproveita mós atu hodi kongratula diáriu “Timor Post”, iha nia edisaun loron 12 fulan Outrubru, tanba fó sai lia loos kona-ba matéria ne’e no fó parabéns ba Embaixadór Abel Guterres, Embaixador Timor-Leste nian iha Austrália, ba nia apuramentu ba faktu sira hamutuk ho instituisaun sira ne’ebé relevante iha Austrália no transmiti iha diáriu “Timor Post”, hodi informa ba públiku ho forma ida responsável, kona-ba akusasaun ne’ebé laloos.

 

   Ba leten