Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-maiu tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha loron 22 fulan-maiu tinan 2024 

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu Ambiente, reprezenta Primeiru-Ministru, relasiona ho konsesaun donativu ida ba Repúblika Federativa Brazíl, hodi apoia intervensaun tanba inundasaun ne’ebé destroi Estadu Rio Grande Súl ho valór dolar amerikanu millaun 4.

Governu manifesta ninia solidariedade no fraternidade ho povu maun-alin brazileiru no liu-liu ho populasaun Estadu Rio Grande Súl, ne’ebé akontese udan boot hodi hamosu inundasaun no rai monu, ne’ebé kauza ema 157 mate, kanek 800 no besik 80 maka lakon, no mós ema rihun 77resin evakua ba fatin temporáriu.

Haree ba situasaun ne’ebé grave no louva kompromisu konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Governu aprova apoiu ida-ne’e, hodi kontribui ba esforsu autoridade brazileira ba kriasaun kondisaun sobrevivénsia  ba populasaun afetada no rekonstrusaun ba rejiaun ne’ebé  hetan estragus.

******

Konsellu Ministrus aprova mós projetu Rezolusaun Governu ba atribuisaun Donativu ida ho valór dolar amerikanu 60.000 ba Reprezentasaun Permanente Repúblika Árabe Saaraui Demokrátika iha Timor-Leste, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru.

Medida ida-ne’e hametin lasu istóriku ne’ebé liga Timor-Leste no Repúblika Árabe Saaraui Demokrátika, bazeia ba dezeju komún hodi luta ba autodeterminasaun, iha prinsípiu solidariedade ba luta povu nian ba libertasaun nasionál no direitu ba autodeterminasaun no independénsia, ne’ebé hatuur iha Konstituisaun Repúblika, iha Rezolusaun Parlamentu Nasionál kona-ba solidariedade no apoiu ba povu Saaraui, no iha faktu katak Timor-Leste kontribui husikedas tinan 2011, ba funsionamentu Reprezentasaun Permanente iha Dili, liuhusi konsesaun subsídiu anuál hodi hala’o sira-nia atividade iha Timor-Leste no iha rejiaun ne’e.

******

Konsellu Ministrus liuhusi proposta Vise-Primeiru-Ministru nian, ne’ebé nu’udar Ministru Turizmu no Ambiente, aprova ona hodi nomeia Sr. Maximiano Gusmão Oliveira ba kargu Prezidente Autoridade Nasionál ba Lisensiamentu Ambientál, I.P., tanba Sr. António Lelo-Taci hetan ezonerasaun husi ninia knaar.

 ******

Konsellu Ministrus delibera mós, liuhusi proposta Vise-Primeiru-Ministru, ne’ebé nu’udar Ministru Turizmu no Ambiente, hodi nomeia Sr. Felizberto Araújo Duarte – Tony ba kargu Prezidente Autoridade Nasionál Dezignada ba Kombate Alterasaun Klimátika I.P., tanba Sr. Pedro dos Santos Marçal da Costa hetan ezonerasaun husi ninia knaar.

******

Liuhusi mós proposta Vise-Primeiru-Ministru, ne’ebé nu’udar Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Konsellu Ministrus aprova hodi nomeia Sr. Abílio Immanuel Almeida Barros ba kargu Diretór Ezekutivu Institutu Peskiza, Dezenvolvimentu, Formasaun no Promosaun Bambu, I.P., tanba fatin ne’e mamuk hela.

******

Konsellu Ministrus, liuhusi proposta Vise-Primeiru-Ministru, ne’ebé nu’udar Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, aprova tan nomeasaun ba Sr. Fausto Soares Dias ba kargu Diretór Ezekutivu Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, I.P., ne’ebé substitui Sr. Florêncio da Conceição Sanches, ne’ebé ninia mandatu termina ona no nomeia Sra. Augusta Gomes ba kargu Vise-Diretora Ezekutiva.

 ******

Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Hélder Lopes, halo aprezentasaun ida kona-ba proposta lei relasiona ho Rejime Jurídiku Garantias Mobiliárias nian, ne’ebé Konsellu Ministrus aprova ona.

Ho proposta lei ida-ne’e, Governu iha objetivu atu kria ambiente ida ne’ebé favoravel ba investimentu privadu no, liuhosi dalan ne’e, atu hasa’e dezenvolvimentu ekonómiku País nian.

Inisiativa ida-ne’e agora sei haruka ba Parlamentu Nasionál.

******

Konsellu Ministrus aprova tan Rezolusaun Governu ida ne'ebé reforsa importánsia hodi selebra loron labarik nian iha Timor-Leste, ne'ebé aprezenta hosi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária.

******

Ikusliu, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, halo aprezentasaun ida ba projetu Dekretu-Lei kona-ba programa revitalizasaun komunitária.

Objetivu husi programa ida-ne’e atu promove ekonomia lokál no hadi’a kualidade moris sidadaun sira nian, hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku-sosiál ba komunidade rurál no kapasitasaun ba sira-nia membru sira, liuhusi konsesaun apoiu, iha sorin seluk, halo atividade ekonomia produtiva, liuliu setór pekuária, peska, floresta, agrikultura no ortikultura no, seluk tan, infraestrutura no ekipamentu interese koletivu nian. Governu sei halo análize ba atividade sira ne’ebé sei implementa iha ámbitu programa ida-ne’e molok halo aprovasaun. REMATA

   Ba leten